U Švedskoj emitovan film: Avion JAT-a 1972. iznad Čehoslovačke oborili ustaški emigranti?
Eksplozija bombe na letu “JAT 367” aviona jedan je od najvećih neriješenih terorističkih zločina u Evropi. Slučaj je misterija već 52 godine, a dokumentarni film “Teške činjenice” na švedskoj televizijskoj stanici TV4 i Tonči Percan, švedski novinar hrvatskog porijekla, pokušali su da rasvijetle do sada nepoznate činjenice o pogibiji 27 osoba i jedinoj osobi koja je preživjela pad sa 10.000 metara – jugoslovenskoj stjuardesi Vesni Vulović.
Percan je otkrio da se iza napada 26. januara 1972. godine na avion JAT-a, koji je poletio sa stokholmskog aerodroma Arlanda za Beograd, a pao je u Čehoslovačkoj, kriju ustaše – pripadnici Hrvatskog narodnog otpora i Hrvatskog revolucionarnog bratstva.
Film bi mogao pravno da pokrene slučaj pada aviona sa mrtve tačke. Percan kaže da u Švedskoj zbog zastarjelosti za to više ne postoji mogućnost, ali da bi hrvatsko ili srpsko tužilaštvo moglo da krene u istragu.
Percan je švedskoj publici donio dokaze da je ukupno sedam muškaraca umiješano u napad tempiranom bombom povezanom sa budilnikom koja je eksplodirala i podijelila avion na dva dijela.
– U arhivi jugoslovenske službe bezbjednosti u Zagrebu pronašli smo dokumenta u kojima se izdvaja sedam ljudi koji stoje iza napada na avion “JAT 367”. Riječ je o hiljadama stranica podijeljenih u različite lične dosijee. U pitanju su izvještaji 59 različitih agenata koji izvještavaju o svakom pojedincu izdvojenom za zločin – navodi se u dokumentarcu.
Iako su istražitelji pronašli tehničke dokaze u vidu, između ostalog, ostataka eksploziva i vreće u kojoj je bila bomba, nikada nikog nisu uspjeli da dovedu u vezu sa zločinom.
– Teške činjenice ukazuju na bombaša. Njegovo ime je Josip Senić, tada je bio evropski šef Hrvatskog revolucionarnog bratstva (HRB), organizacije proizašle iz terorističke organizacije ustaša. HRB, sa sjedištem u Australiji, borio se za slobodnu Hrvatsku obavljajući terorističke akte protiv bivše Jugoslavije. Josip Senić je pokušao da se doseli u Švedsku, ali je deportovan u Australiju. Međutim, on se u više navrata vraćao u Švedsku pod lažnim imenima i bio je u zemlji neposredno prije napada na “JAT 367” – navodi se u filmu.
Autor filma Percan kaže da dokumenta Udbe nedvosmisleno ukazuju da su mu u sakupljanju novca, nabavci eksploziva iz Njemačke, konstruisanju bombe i njenom podmetanju pomogla najmanje šestorica likova – finansijer, pozivalac – anonimni muškarac koji je poslije napada zvao švedske medije kako bi u ime hrvatskih nacionalista preuzeo odgovornost za napad, fikser koji je primio i rukovao eksplozivom korišćenim za bombu, konstruktor bombe, dobavljač i koordinator napada.
– Senić je ubijen u Njemačkoj dva mjeseca poslije napada na “JAT 367”, kao i još dvojica za koje se sumnja da ih je ubila jugoslavenska obavještajna služba, jedan je umro prirodnom smrću, a samo su trojica od navedenih muškaraca živa i svi žive u Švedskoj – otkriveno je.
Dvojica priznaju da su prisustvovali sastancima i sarađivali sa Senićem, ali negiraju umiješanost u napad na “JAT 367”. Treći priznaje da je bio vođa otpora u Švedskoj, ali kaže da se ne sjeća ničega o “JAT-u 367”. Podaci iz dosijea do sada su bili nepoznati i nikada im nije suđeno na sudu.
– To nisu stvari o kojima pričate – kaže jedan od označenih muškaraca na pitanje o umiješanosti i dodaje:
– Pusti to. Šta je bilo, bilo je. Borba se više ne vodi. Imamo Hrvatsku.
Dan poslije napada redakcija novina “Kvalsposten” u Malmeu primila je telefonski poziv anonimnog čovjeka koji je rekao da pripada hrvatskoj grupi koja stoji iza obaranja letjelice. To je postala svjetska vijest i više od 50 godina je jedini poznati trag počinilaca.
Novinar je u filmu došao i do porodica poginulih žrtava – njihova želja je da se suoče sa krivcima i da oni odgovaraju za terorizam.
Napadi
U filmu se podsjeća i na druge terorističke napade koje je grupa izvela u Švedskoj.
– Sedamdesetih godina su te aktivnosti bile pojačane pa smo imali ubistvo ambasadora Rolovića, otmicu aviona, pa ubacivanje terorističke grupe, poznate kao “Bugojanska grupa” u predjelu Bugojna na planini Raduša. Njihov cilj je bio jasan – stvaranje nezavisne Hrvatske – podsjeća dekan Fakulteta za bezbjednost i diplomatiju Radojica Lazić, prenose agencije.
