Udisanje čistog kiseonika sve popularnija terapija u Banjaluci

Objasniti prosječno informiranom čovjeku kako to izgleda udisati stopostotni kiseonik pod pritiskom, u izmijenjenim ambijentalnim uslovima, u komori specijalno namijenjenoj za to (tzv. hiperbaričnoj), teško je, gotovo nemoguće bez slike i žive riječi koja će vam na licu mjesta stvoriti makar privid o ovoj sve popularnijoj medicinskoj metodi u svijetu.

Kako pojašnjava dr Snežana Kutlešić-Stević, supspecijalista baromedicine i jedan od rukovodilaca u Centru za hiperbaričnu medicinu u “Zotoviću” u Banjaluci, riječ je o medicini zasnovanoj na dokazima, koja se počela koristiti na roniocima, a danas predstavlja sastavni dio psihofizičkih priprema, u određenim okolnostima, i vrhunskih sportista.

“Prve komore su se počele koristiti na roniocima, kod kojih je prilikom naglog izranjanja dolazilo do dekompresione bolesti. Te prve komore bile su uglavnom uz obale mora. A hiperbarična komora, vezana za medicinske indikacije, je stara oko 80 godina, što je relativno mlada grana“, navodi ona. Pojašnjava da pacijenti u komori borave 75 minuta, dok je terapija udisanja stopostotnog kiseonika 60 minuta.

“Apsolutno ista terapija je u višemjesnoj i jednomjesnoj komori, razlika je samo što u jednomjesnoj pacijent leži, nema masku na licu i kiseonik je u cijelom prostoru. U višemjesnoj komori su uglavnom pacijenti koji imaju problema sa perifernom cirkulacijom, koji imaju hronične rane, pacijenti koji imaju komplikacije šećerne bolesti. Taj kiseonik dolazi skroz u tkiva koja su, praktično, zakrčena i pokušavaju se stvoriti novi mladi krvni sudovi“, pojašnjava Kutlešić-Stevićeva.

Bitno je svakako istaći da Centar za hiperbaričnu medicinu i tretman hroničnih rana, koji djeluje u sastavu Zavoda za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju “Dr Miroslav Zotović”, važi za jedan od najprestižnijih i u evropskim okvirima. Iako to ne želi naglašavati, dr Kutlešić-Stević na pitanje o ovome odgovara da u BiH radi tek dvoje supspecijalista baromedicine.

“Mi smo edukovani u inostranstvu, naši stalni konsultanti su profesor Poljakov iz Moskve, i doktor iz Izraela, a svi naši tehničari su edukovani u Njemačkoj“, govori ona, pokazujući u pravcu komore novog i inovativnog izgleda.

Još dodaje: “Ovakve komore, kao što je ova, više u BiH nema. Ovo je ‘Haux’, njemačke proizvodnje, i važi za najbezbjedniju”.

Nakon godina odbijanja da to učini, dr Snežana Kutlešić-Stević ipak se odlučila politički aktivirati pred ovogodišnje lokalne izbore, a na poziv SNSD-a i Igora Radojičića, kandidata ove stranke za gradonačelnika Banjaluke. Doktorica je druga na listi za Skupštinu grada, a na pitanje šta očekuje od lokalnih izbora, odgovara da nije sklona velikim obećanjima.

“Razlog zašto sam prihvatila poziv je, prije svega, ljubav prema Banjaluci. Ja sam Banjalučanka, školovala sam se na više strana, ali sam se uvijek vraćala u Banjaluku. I sigurna sam, s obzirom na svu moju ‘socijalnu mrežu’ i ljubav prema čovjeku, da mogu svojom energijom pomoći i donijeti neke nove trendove, prije svega u oblasti zdravstva, čime se i bavim“, ističe ona.

Navodi kako je Igora Radojičića prepoznala “kao gradonačelnika koji bi istinski dao novi izgled Banjaluci, ali i donio napredak selu”.

Radili i sa vrhunskim sportistima

Dr Kutlešić-Stević kaže da su ranije radili i sa vrhunskim sportistima, među kojima je bio i Danijel Šarić, svojevremeno najbolji rukometni golman svijeta i nekadašnji golman Barselone. “Dokazano je da udisanje kiseonika vrhunske sportiste osvježi, to vam je otprilike kao da idete na pripreme na neku planinu. Nuspojave su minimalne, njih praktično i nema”, pojašnjava doktorka.

(Nezavisne)