Uebber: Njemačka namjerava pojačati prisustvo na Zapadnom Balkanu, a time i u BiH

– U toku ruskog agresorskog rata uvidjeli smo koliko je važno biti član EU ili NATO, jer članstvo nudi zaštitu od napada i negativnih uticaja trećih strana. Trenutno jasno vidimo da bi i EU i zemlje zapadnog Balkana, posebno Bosna i Hercegovina, trebale imati fundamentalni interes za pristupanje EU, poručila je intervjuu za Banjaluka.net Margret Uebber, ambasadorica Savezne Republike Njemačke u BiH.

Uebber je naglasila da je aktuelna kriza u BiH političke, a ne sigurnosne prirode, te da građane BiH ne treba da brine povećano prisustvo snaga EUFORA u zemlji.

“Naprotiv, aktiviranje rezervnog sastava EUFOR pomaže da se osigura da sveobuhvatno ispuni svoj mandat, osiguranja sigurnog okruženja u Bosni i Hercegovini. Ova mjera je mjera ZA a ne PROTIV Bosne i Hercegovine”, naglasila je Uebber.

Komentarišući namjere njemačke politike prema zemljama Zapadnog Balkana, a samim tim i BiH, nakon formiranja nove vlasti Uebber ističe da regija Zapadni Balkan vanjskopolitički prioritet Njemačke, te da će konkretnim koracima podržati stabilnost zasnovanu na očuvanju teritorijalnog integriteta i prevazilaženju etničkih podjela

“Njemačka će i dalje da bude dobar i pouzdan ekonomski partner čak i u vremenima krize. Što se tiče Bosne i Hercegovine, Savezna vlada želi podržati napore za postizanje trajne stabilnosti zasnovane na očuvanju teritorijalnog integriteta i prevazilaženju etničkih podjela. Imenovanjem Manuela Sarrazina za specijalnog izaslanika za Zapadni Balkan, te drugim koracima Savezna vlada je dala konkretan signal da namjerava pokazati još veće prisustvo na Zapadnom Balkanu – a time i u Bosni i Hercegovini – dobar i važan signal”, naglašava Uebber.

Ulazite u treću godinu mandata u BiH. U međuvremenu desile su se promjene u političkom životu BiH, ali i SR Njemačke. U kojoj mjeri i na koji način se to odrazilo na diplomatske odnose ove dvije zemlje?

UEBBER: Naime, od mog dolaska u Bosnu i Hercegovinu politički život se promijenio i ovdje i u Njemačkoj. S jedne strane, obje zemlje su za to vrijeme dobile novu vladu, Bosna i Hercegovina početkom 2020. i Njemačka u decembru prošle godine. Tokom protekle dvije godine, COVID-19 pandemija imala je ogroman utjecaj na život u obje naše zemlje – uključujući i politiku, jer mnoge planirane posjete i susreti nisu mogli biti održani za to vrijeme. Najdrastičniji događaj, koji ima odlučujući uticaj na bezbjednosnu, ali i ekonomsku i energetsku politiku u našim zemljama, jeste ničim izazvan ruski napad na Ukrajinu. U govoru u Bundestagu 27. februara, kancelar Scholz govori o “vremenskoj prekretnici”. Bez obzira na ovakav razvoj događaja, s ponosom mogu reći da odnosi između Bosne i Hercegovine i Njemačke ostaju na veoma visokom nivou. Od početka diplomatskih odnosa 3. novembra 1992. godine – prije tačno 30 godina – razvijali su se kontinuirano i postojano. Danas obje zemlje imaju bliske veze u mnogim oblastima. To uključuje i činjenicu da je Njemačka najveći vanjskotrgovinski partner Bosne i Hercegovine. A činjenica da je vanjskotrgovinska razmjena Bosne i Hercegovine sa Njemačkom tek neznatno opala u odnosu na druge trgovinske partnere tokom COVID-19 pandemije pokazuje, mislim, da je Njemačka dobar i pouzdan ekonomski partner vašoj zemlji čak i u vremenima krize. Svojom posjetom Sarajevu 9./10. marta ministrica vanjskih poslova Baerbock poslala je snažan signal podrške miru i stabilnosti u Bosni i Hercegovini, kao i suverenitetu i teritorijalnom integritetu zemlje, pod utiskom ruskog agresorskog rata protiv Ukrajine. Ona je najavila da će Njemačka u budućnosti biti prisutnija u regionu. Imenovanjem Manuela Sarrazina za specijalnog izaslanika za zapadni Balkan, njemačka vlada je pokazala da ove deklaracije prate akcije.

Novi visoki predstavnik u BiH nedavno je izvijestio članove Odbora za pitanja EU njemačkog Bundestaga o trenutnoj situaciji u zemlji, a nakon diskusije u Berlinu situacija u BiH ocijenjena je kao zabrinjavajuća. Kakvo je Vaše viđenje aktuelne političke situacije?

UEBBER: Također sam veoma zabrinuta zbog pogoršanja političke situacije u Bosni i Hercegovini – i u pozadini ruskog rata u Ukrajini. S jedne strane, tu je secesionistička retorika RS-a, koja se iznova i iznova ističe godinama. Njemačka je zajedno sa svojim partnerima istakla svoju podršku suverenitetu i teritorijalnom integritetu Bosne i Hercegovine. Nedavno je to još jednom naglasila ministrica vanjskih poslova Baerbock tokom svoje posjete i jasno dala do znanja da prijetnje državnosti Bosne i Hercegovine ne mogu ostati bez odgovora i da međunarodna zajednica mora i hoće pronaći odgovor.

U tom kontekstu alarmantni su i posljednji koraci koje je poduzela Narodna skupština RS, a koji označavaju kurs ka secesiji. Ovo uključuje zaključke od 10.12. i odluke od 10.02. o stvaranju paralelne strukture Visokom sudskom i tužilačkom vijeću i povlačenju iz državne Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH i Civilne zaštite. Sa zabrinutošću posmatramo i neophodne izmjene zakona o javnoj upravi i napore u pogledu imovinskih prava. Nema sumnje da ovakav pristup ugrožava političku stabilnost u Bosni i Hercegovini. Stradali su lokalni ljudi – također, a posebno u RS-u. Odluke Narodne skupštine RS-a stvaraju neizvjesnost među investitorima i time ugrožavaju radna mjesta i ekonomski razvoj. Na primjer, jedan italijanski investitor je nedavno povukao svoju investiciju od 60 miliona KM. Podrška EU za suzbijanje posljedica COVID-19 pandemije u iznosu od 125 miliona eura i podrška u iznosu od 600 miliona eura za različite projekte, poput infrastrukture, također će biti uskraćena, jer podršku onima koji žele podjelu države Bosne i Hercegovine EU ne može tolerisati. Ostaje da se vidi kakve će biti posljedice povlačenja iz državne Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH, ali je za očekivati da firme neće htjeti preuzimati dodatne birokratske prepreke i da će ljudima biti otežan pristup lijekovima.

Zabrinjavajuća je i blokada državnih institucija koja je u toku. Od jula prošle godine one su gotovo nesposobne za djelovanje. Kao rezultat toga, praktično nije bilo napretka u reformskim procesima koji su ključni za približavanje Bosne i Hercegovine EU. Ovo se posebno odnosi na 14 ključnih prioriteta definisanih od strane EU-KOM. Ukupni napredak ovdje je suviše spor. Krajnje je vrijeme da se energično pozabavimo neophodnim reformama! Razočaravajuće je da 2021. godina, godina bez izbora, nije iskorištena za odlučno guranje reformi naprijed. Žalosno je što nije postignut dogovor ni o reformi izbornog zakona, jer je i ova
reforma jedan od 14 prioriteta. Reforme nisu same sebi cilj: one pomažu poboljšanju života ljudi u Bosni i Hercegovini i daju im perspektivu u domovini. To je pravi izazov od kojeg politička kriza ne smije odvratiti pažnju. U konačnici, odgovornost je vlasti i vodećih političara Bosne i Hercegovine da unaprijede neophodne reformske procese u zemlji i tako stvore uslove da Bosna i Hercegovina dobije status kandidata za članstvo u EU. Kao što je ministrica vanjskih poslova Baerbock rekla: Ne može biti članstva u EU čim se pucne prstima. Njemačka će nastaviti da podržava vašu zemlju u provođenju neophodnih reformi. Za to su neophodne funkcionalne institucije. Entiteti moraju raditi zajedno. Previše je blokada sa svih strana. Previše političkih aktera je zainteresovano za status quo, sprečavajući zemlju da napreduje. U ovom kontekstu, želim još jednom jasno naglasiti da nažalost još ne možemo bez OHR-a i visokog predstavnika Christiana Schmidta, koji igra važnu ulogu za mir i stabilnost u Bosni i Hercegovini. Kao što je ministrica vanjskih poslova Baerbock jasno rekla tokom svoje posjete, on ima punu podršku Savezne vlade za svoje zadatke.

EUFOR pojačava prisustvo u BiH, što kod građana budi strah i zabrinutost. Ima li razloga za to?

UEBBER: Mogu razumjeti da su mnogi ljudi ovdje zabrinuti, posebno u vezi sa ruskim ratom u Ukrajini, kada se u gradu mogu vidjeti pojačane patrole vojnika EUFOR-a. Međutim, slažem se sa političkim snagama u Bosni i Hercegovini i međunarodnom zajednicom da je kriza koju proživljavamo u ovoj zemlji trenutno političke, a ne sigurnosne prirode. Stoga nema razloga da se strah i zabrinutost izvode iz povećanog prisustva EUFOR-a. Naprotiv: aktiviranje rezervnog sastava EUFOR-a pomaže da se osigura da sveobuhvatno ispuni svoj mandat, osiguranja sigurnog okruženja u Bosni i Hercegovini. Ova mjera je mjera ZA a ne PROTIV Bosne i Hercegovine.

Često se čuju predviđanja da se rat u Ukrajini može odraziti na stabilnost zemalja zapadnog Balkana. Kakav je Vaš stav po tom pitanju?

UEBBER: Već sada je jasno da će se posljedice ovog rata osjetiti u cijeloj Evropi i šire. S jedne strane, to se odnosi na pitanje snabdijevanja energijom, gdje se Evropa suočava s glavnim izazovom drastičnog smanjenja ovisnosti o ruskom plinu i istovremenog garantovanja energetske sigurnosti, pristupačnih cijena energije i pri tome praćenja ciljeva naše klimatske politike. Vidimo posljedice u kontekstu sigurnosti hrane, gdje gubitak ukrajinskih dostava pšenice zbog rata već dovodi do nestašice u zalihama. I konačno, posljedice po stabilnost i sigurnost drugih zemalja također se moraju spriječiti. Ovdje moramo biti oprezni i spriječiti snage u ovim zemljama da pokušaju implementirati svoje destruktivne planove u sjeni ukrajinske krize. Ovo je još jedan razlog zašto je aktiviranje rezervnog sastava EUFOR-a kao mjera predostrožnosti ispravan i važan signal. U toku ruskog agresorskog rata uvidjeli smo koliko je važno biti član EU ili NATO-a, jer članstvo nudi zaštitu od napada i negativnih uticaja trećih strana. Trenutno jasno vidimo da bi i EU i zemlje zapadnog Balkana, posebno Bosna i Hercegovina, trebale imati fundamentalni interes za pristupanje EU.

Članovi bh. udruženja u Njemačkoj održavaju demonstracije “za jedinstvenu BiH ”, nova Vlada Njemačke u svom programu cijelo jedno poglavlje posvetila je pitanjima u vezi sa stanjem u BiH, dok Socijaldemokratska partija Njemačke (SPD) najavljuje iniciranje formiranja radne grupe koja će razviti program njemačke politike prema BiH. Je li to znak da je stanje u BiH izazvalo zabrinutost u Evropi i kako će se SR Njemačka konkretno odnositi prema BiH?

UEBBER: Prije svega, to je znak da je Zapadni Balkan vanjskopolitički prioritet Njemačke. Ministrica vanjskih poslova Baerbock je to naglasila svojom posjetom ovdje. Vrlo je jasno dala do znanja da je Njemačka opredijeljena za suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine i za njenu evropsku perspektivu. Koalicioni sporazum vrlo jasno kaže: “Podržavamo proces pristupanja EU šest zemalja regiona Zapadnog Balkana i neophodne reforme za ispunjavanje svih kriterija iz Kopenhagena”. Pored osnovne opredijeljenosti ka EU putu zapadnog Balkana, koalicioni sporazum jasno navodi potrebu za reformama – i podršku za njih – kao preduvjet za ovaj put. Što se tiče Bosne i Hercegovine, Savezna vlada želi podržati napore za postizanje trajne stabilnosti zasnovane na očuvanju teritorijalnog integriteta i prevazilaženju etničkih podjela. Koracima koje ste spomenuli, kao i imenovanjem Manuela Sarrazina za specijalnog izaslanika za Zapadni Balkan, Savezna vlada je dala konkretan signal da namjerava pokazati još veće prisustvo na Zapadnom Balkanu – a time i u Bosni i Hercegovini – dobar i važan signal.

Sankcije se često spominju kao moguće sredstvo upozorenja domaćim političarima. Hoće li i Njemačka, po uzoru na SAD, Veliku Britaniju podržati uvođenje evropskih sankcija političarima i kompanijama u BiH?

UEBBER: Savezna vlada je u više navrata jasno davala do znanja da prijetnje državnosti Bosne i Hercegovine ne mogu ostati bez odgovora. Međunarodna zajednica mora i naći će odgovor na to. Njemačka i EU su već počele i nastavit će uskraćivati finansijsku podršku projektima u RS-u. EU-KOM je već obustavila dva velika infrastrukturna projekta. I za naše bilateralne projekte i programe važi da ne kanališemo bilateralnu podršku u strukture koje aktivno rade na uništavanju Bosne i Hercegovine u cjelini. Već smo počeli da provjeravamo sve naše projekte u tom smislu i, gdje je moguće, obustavimo sredstva za projekte bez humanitarnog konteksta. Po našem mišljenju, moraju se razmotriti i restriktivne mjere EU protiv pojedinaca koji ugrožavaju teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine.

Pregovori o izbornoj reformi nisu završili ishodom kakav se očekivao. Vremena je sve manje, a sudeći prema izjavama učesnika u pregovorima čini se i optimizma. Kakav je Vaš stav po tom pitanju? Hoće li BiH u izbornoj godini dobiti novi Izborni zakon i ukoliko ne dođe do sporazuma može li se to odraziti eventualno na njihovo (ne)održavanje?

UEBBER: Reforma izbornog zakona je takođe od velike važnosti u kontekstu implementacije 14 prioriteta EU-KOMa. Savezna vlada je uvijek jasno davala do znanja da ne favorizuje nikakav poseban model, ali da je, s njene tačke gledišta, od posebnog značaja implementacija relevantnih presuda Evropskog suda za ljudska prava, a posebno presude u predmetu Sejdić-Finci, ali i preporuke ODIHR-a i GRECO-a u vezi sa transparentnošću izbora i sprječavanjem izbornih prijevara i miješanja. Ovo je važno kako bi se osigurao integritet, a time i kredibilitet izbora. Istovremeno, ključno je da reforma izbornog zakona ne smije dovesti do produbljivanja etničkih podjela.

Žao mi je što posljednjih mjeseci nije bilo moguće postići dogovor o izbornoj reformi i time povezane manje promjene ustava. Ne znam da li se može naći rješenje u vremenu koje je preostalo do određivanja datuma izbora, ali bih voljela. U svakom slučaju, jasno je da se izbori moraju održati u rokovima predviđenim Ustavom i Izbornim zakonom. Ne smije biti blokade izbora. Pravo glasa je osnovno demokratsko pravo i ne smije se uskratiti građanima zemlje. Centralna izborna komisija utvrdila je da su ispunjeni zakonski uslovi za održavanje izbora. Sada je važno obezbijediti potrebna sredstva za finansiranje izbora i odmah usvojiti budžet za 2022. koji sadrži odredbe za to.

Nekoliko stotina hiljada ljudi čiji su korijeni iz BiH, a trenutno žive u Njemačkoj, svakako da su čvrsta veza između ove dvije zemlje. Interesovanje, posebno mladog, obrazovanog, stručnog kadra za odlazak u Njemačku na rad još uvijek je na visokom nivou. Kakvi su sada uslovi i u kojoj mjeri je komplikovan put radnika iz BiH do poslodavca u Njemačkoj?

UEBBER: Zaista postoji veliko interesovanje za mogućnosti zapošljavanja u Njemačkoj. Postoji niz opcija i programa što je previše opširno da bi se ovdje naveli. Međutim, ambasada je objavila opsežne informacije na svojoj internet stranici – također na lokalnom jeziku. Svi zainteresovani mogu tu saznati više o mogućnostima i zahtjevima.

Njemačka ambasada sprovodi niz projekata i aktivnosti u BiH. Koje, do sada realizovane, biste izdvojili?

UEBBER: Naša saradnja pokriva mnoge oblasti, tako da ne mogu sve nabrojati. U okviru naše bilateralne ekonomske saradnje imamo dva prioriteta: s jedne strane je promocija privrede, posebno malih i srednjih preduzeća, i energetskog sektora. Ovdje želimo podržati Bosnu i Hercegovinu u tranziciji sa fosilnih na obnovljive izvore energije. Prioritetne su i teme energetske sigurnosti i energetske efikasnosti. Vidljiv primjer naše saradnje u ovoj oblasti je i vjetroelektrana Podveležje kod Mostara, koja godišnje snabdijeva grad sa 126 gigavata ekološki prihvatljive energije. Drugi fokus je stručno obrazovanje. Sa svojim dualnim sistemom stručnog obrazovanja, Njemačka ima ekspertizu koju također želimo staviti na raspolaganje našim partnerima u Bosni i Hercegovini kako bi promovirali praktični aspekt stručnog obrazovanja i bliže povezivali obuku i tržište rada. Na polju kulture želimo promovirati njemački jezik u Bosni i Hercegovini. Ovdje Goethe-Institut daje ključni doprinos svojim jezičkim odjelom, ali i mnogim događajima.

Od 1997. Njemačka je uključena u humanitarno čišćenje mina, uključujući podršku žrtvama mina, sa preko 40 miliona Eura. Želimo da nastavimo ovu važnu obavezu i u budućnosti. Također nam je važno da podržimo projekte koje vode organizacije civilnog društva koje su posvećene rješavanju i suočavanju s ratnom prošlošću i pomirenju i ravnoteži. Ovaj rad je i dalje jednako važan 27 godina nakon završetka rata.

Vaš dolazak u BiH dogodio se neposredno pred pandemiju i ograničavanje kretanja, ali diplomatske posjete i slobodne aktivnosti ostavljaju Vam prostora da se upoznajete sa kulturom i narodima u BiH . Kakvi utiske nosite iz BiH?

UEBBER: Bosna i Hercegovina je divna zemlja. Srećom, prije pandemije i između “talasa” uspjela sam upoznati mnoge krajeve ove zemlje. U svojim privatnim planinarenjima također sam mogla otkriti prirodne ljepote zemlje i doživjeti mnoge nezaboravne trenutke – uspomene koje će ostati. Izvanredna je otvorenost i ljubaznost ljudi, koje sam ovdje upoznala i profesionalno i privatno. I naravno, nadam se da će prijateljstva koja sam stekla ovdje opstati. Ali uvijek me posebno impresioniraju mladi ljudi koji su posvećeni svojoj zemlji i žele donijeti promjene na bolje. Dobro je vidjeti da takvih ljudi ima među svim etnijama i religijama. To mi daje vjeru u budućnost ove zemlje.

(Nevena Stanojević/ Banjaluka.net)