Ukrajinski napad razotkrio velik problem Evrope: “Situacija je kritična”
Ukrajinski napadi na rusku infrastrukturu za izvoz nafte, koje je posljednjih dana ohrabrio i bivši američki predsjednik Donald Tramp, razotkrili su koliko jako dijelovi Evrope i dalje zavise o moskovskim energentima i naftovodima, čak i u četvrtoj godini rata, piše Wall Street Journal.
Kijevske snage su ovog mjeseca čak tri puta pogodile glavni cjevovod naftovoda Družba, koji transportuje rusku i kazahstansku sirovu naftu prema srednjoj i istočnoj Evropi, čime su poremetile protok i izazvale ljute reakcije regionalnih lidera.
Russia: Unecha oil pumping station in Bryansk region struck again by Ukraine. Annual pumping capacity of 60 million tons of crude oil, critical hub on the Druzhba pipeline that goes to Europe.
No more Russian blood oil for Hungary and Slovakia. pic.twitter.com/MgFOmiPOtM— Igor Sushko (@igorsushko) August 21, 2025
“Putin ne razumije ništa osim sile”
Nakon posljednjeg udara u četvrtak naveče, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski obećao je pojačati pritisak na Moskvu. Time je ponovio Trampovu poruku da Ukrajina može pobijediti samo ako udari agresora na njegovom teritoriju.
“Vrlo je teško, ako ne i nemoguće, pobijediti u ratu bez napada na zemlju osvajača”, napisao je ranije Trump na društvenoj mreži Truth Social. Samo nekoliko sati kasnije, Zelenski je izjavio kako ruski predsjednik Vladimir Putin “ne razumije ništa osim moći i pritiska”, obećavši nastavak udara duboko u Rusiji.
Na udaru naftovod Družba
Ukrajinski napadi dronovima i raketama, uključujući i američke projektile Himars, onesposobili su dijelove gigantskog naftovoda Družba, najvećeg na svijetu. Ovaj naftovod doprema sirovu naftu iz jugoistočne Rusije u Njemačku, Slovačku i Mađarsku. Prema ruskim zvaničnicima, u napadu u četvrtak teško je oštećena crpna stanica kod grada Brjanska, što je zaustavilo daljnje isporuke. Procjenjuje se da će popravci trajati pet do sedam dana, pod uslovom da ne bude novih napada.
Ovisnost o ovom pravcu je ogromna. Istočna Njemačka, uključujući Berlin i njegov međunarodni aerodrom, uveliko zavisi o uvozu kazahstanske sirove nafte koja stiže Družbom. Mađarska i Slovačka u potpunosti se oslanjaju na taj cjevovod za svoje energetske potrebe.
Zalihe na izmaku
Situacija je već kritična. U Njemačkoj je izvršni direktor rafinerije PCK u Schwedtu, koja snabdijeva šire područje Berlina, upozorio da zaliha nafte ima samo do ponedjeljka. Iako je portparol njemačkog Ministarstva privrede insistirao da isporuke kazahstanske nafte nisu pogođene, priznao je da će se postojeće zalihe početi smanjivati sljedeće sedmice.
Rafinerija u Schwedtu, iako pod njemačkim državnim starateljstvom, u većinskom je vlasništvu ruskog Rosnjefta i mjesečno prima oko 120.000 tona sirove nafte putem Družbe. Službeno, radi se o nafti iz Kazahstana, ali stručnjaci smatraju da bi dio te nafte zapravo mogao biti ruski.
Mađarski premijer Viktor Orban izrazio je svoje ogorčenje u poruci Trampu, koju je objavio jedan od njegovih pomoćnika: “Mađarska podržava Ukrajinu strujom i benzinom, a zauzvrat oni bombarduraju cjevovode koji nas snabdijevaju. Vrlo neprijateljski potez!” Trump mu je odgovorio: “Viktore, ne volim to čuti, vrlo sam ljut zbog toga. Ti si moj veliki prijatelj – Donald.”
Donald Trump condemned Ukraine’s recent attack on the Druzhba oil pipeline, which undermines the energy security of two EU and NATO member states, Hungary and Slovakia.
For historical and geographical reasons, our countries have no alternative means of importing oil other than… pic.twitter.com/qkfebGA0IU
— András LÁSZLÓ MEP (@laszloan) August 22, 2025
Sankcije i dvostruki standardi
Ova situacija događa se u trenutku dok Evropska unija priprema svoj 19. paket sankcija protiv Rusije. Uprkos sankcijama, blok je prošle godine uvezao ruske ugljikovodonike u vrijednosti od oko 23 milijarde evra i obavezao se na potpuno ukidanje uvoza ruske nafte i gasa do kraja 2027. godine. Pritom se neizravni uvoz, poput ruske sirove nafte prerađene u Indiji, ne bilježi kao ruski.
Razmjena poruka između Orbana i Trampa u suprotnosti je s oštrijim stavom Washingtona prema Indiji. Trampova administracija prijetila je sankcijama zemljama koje kupuju rusku naftu, a visoki zvaničnici su više puta kritikovali Indiju zbog rafiniranja i preprodaje.
Ministar finansija Scott Bessent tu je praksu nazvao “profitiranjem”, dok ju je trgovinski savjetnik Peter Navarro opisao kao “praonicu novca za Kremlj”, dodavši da je indijska trgovina s Rusijom dala toj zemlji “ulogu u krvoproliću”.
Otkriven narko-tunel ispod granice SAD i Meksika: Zaplijenjena tona kokaina VIDEO
