UN: Neodrživa proizvodnja košta svijet 45 milijardi dolara godišnje
Foto: Pixabay
Neodrživa proizvodnja hrane i fosilnih goriva stvara nevjerovatnih pet milijardi dolara (4,3 milijarde evra) štete za okolinu svakog sata, otkriva veliki izvještaj Ujedinjenih nacija. Stručnjaci upozoravaju da je zaustavljanje ove štete ključni dio globalne transformacije upravljanja, ekonomije i finansija koja je nužna “prije nego što kolaps bude neizbježan”, piše The Guardian.
Kriza koja nadilazi ekologiju
Izvještaj Global Environment Outlook (GEO), koji je pripremilo 200 istraživača za Program UN-a za okolinu, naglašava kako se klimatska kriza, uništavanje prirode i zagađenje više ne mogu posmatrati isključivo kao ekološki problemi. “Sve to otkopava našu privredu, sigurnost hrane, sigurnost vode, ljudsko zdravlje. Takođe su i pitanja nacionalne bezbjednosti, što dovodi do sukoba u mnogim dijelovima svijeta”, izjavio je profesor Robert Watson, kopredsjedavajući procjene.
Sve ekološke krize pogoršavaju se kako globalna populacija raste i zahtijeva više hrane i energije, koje se većinom proizvode na načine štetne za planetu. Iako je održiv svijet moguć, stručnjaci poručuju da je za to potrebna politička hrabrost.
“Ovo je hitan poziv da transformišemo naše ljudske sisteme prije nego što kolaps postane neizbježan”, rekao je profesor Edgar Gutiérrez-Espeleta, drugi kopredsjedavajući i bivši ministar okoline Kostarike. “Nauka je dobra. Rješenja su poznata. Ono što je potrebno je hrabrost da se djeluje u razmjerima i brzinom koju istorija zahtijeva”, rekao je, dodavši kako se prozor za djelovanje “brzo sužava”.
Političke prepreke i neuspjeh dogovora
Stručnjaci su svjesni teške geopolitičke situacije, pri čemu SAD pod vođstvom Donalda Trampa, uz neke druge zemlje i korporativne interese, aktivno radi na blokiranju ili poništavanju ekoloških akcija. Watson, bivši predsjednik vodećih međunarodnih naučnih tijela za klimu i bioraznolikost, kaže da javnost mora zahtijevati održivu budućnost za svoju djecu i unuke. “Većina vlada pokušava da odgovori.”
Izvještaj GEO, koji ove godine broji 1.100 stranica, obično prati sažetak za donosioce politika usaglašen sa svim zemljama. Međutim, ovoga puta dogovor nije postignut zbog snažnih prigovora zemalja poput Saudijske Arabije, Irana, Rusije, Turske i Argentine na spominjanje fosilnih goriva, plastike, smanjenog unosa mesa i drugih pitanja.
U izjavi Ujedinjenog Kraljevstva u ime 28 zemalja stoji: “Svjedočili smo pokušajima odvraćanja pažnje kako bi se dovela u pitanje naučna priroda ovog procesa. Naše delegacije u potpunosti poštuju pravo svake države da zaštiti nacionalne interese i prava svoje zemlje, ali nauka nije predmet pregovora.”
Cijena nečinjenja daleko je veća
Izvještaj GEO naglašava da su troškovi djelovanja dugoročno znatno manji od troškova nečinjenja. Procjenjuje se da bi koristi samo od klimatskih akcija mogle doseći 20 biliona dolara godišnje do 2070. i čak 100 biliona dolara do 2100. godine.
“Potrebne su nam vizionarske zemlje i privatnog sektora da prepoznaju da će ostvariti veću dobit rješavanjem ovih problema, a ne njihovim ignoriranjem”, rekao je Watson. Gutiérrez-Espeleta istakao je nekoliko “kritičnih istina” iz izvještaja: ekološke krize su političke i bezbjednosne prijetnje koje ugrožavaju društvenu koheziju.
Današnje vlade i ekonomski sistemi iznevjerili su čovječanstvo, a finansijska reforma ključna je za transformaciju. “Ekološka politika mora postati okosnica nacionalne bezbjednosti, socijalne pravde i ekonomske strategije”, poručio je.
Konkretni troškovi i predložena rješenja
Jedno od najvećih pitanja je šteta za okolinu od 45 biliona dolara godišnje uzrokovana izgaranjem uglja, nafte i gasa, te zagađenjem i uništavanjem prirode zbog industrijske poljoprivrede. Najveći trošak, od 20 biliona dolara, nosi prehrambeni sistem, slijedi promet s 13 biliona i proizvodnja električne energije iz fosilnih goriva s 12 biliona dolara.
Ti troškovi – koje ekonomisti nazivaju eksternalijama – moraju biti uključeni u cijenu energije i hrane kako bi odražavali njihovu stvarnu vrijednost i usmjerili potrošače prema zelenijim izborima, smatra Watson. “Stoga su nam potrebne socijalne bezbjednosne mreže. Moramo obezbijediti da najsiromašniji u društvu ne budu oštećeni povećanjem troškova.”
Interesi koče napredak
Izvještaj predlaže mjere poput univerzalnog osnovnog dohotka, poreza na meso te subvencija za zdravu hranu biljnog porijekla. Takođe se navodi da postoji oko 1,5 biliona dolara ekološki štetnih subvencija za fosilna goriva, hranu i rudarstvo.
Te subvencije moraju se ukinuti ili prenamijeniti. Watson je napomenuo da su energija vjetra i sunca na mnogim mjestima jeftinija, ali ih koče interesi u vezi s fosilnim gorivima. Klimatska kriza mogla bi biti čak i gora nego što se mislilo.
“Vjerovatno potcjenjujemo magnitudu klimatskih promjena”, rekao je, dodajući da je globalno zagrijavanje vjerovatno na gornjoj granici projekcija IPCC-a. Samo ukidanje subvencija za fosilna goriva moglo bi smanjiti emisije za trećinu, zaključuje se u izvještaju, prenosi Index.
Oznake: neofrživa proizvodnja
