Ustavni sud BiH odbio Zvizdićev zahtjev, kriminalizaciju klevete ne smatraju protivnom Ustavu

Ustavni sud Bosne i Hercegovine održao je 140. plenarnu sjednicu na kojoj je razmatrao zahtjeve za ocjenu ustavnosti i apelacije. Zbog iznenadnih i objektivnih okolnosti (otkazivanja letova međunarodnih sudija uslijed loših vremenskih prilika) sjednica je održana online putem.

Između ostalih, razmatrana je i tačka dnevnog reda koja se odnosi na zahtjev za ocjenu ustavnosti Zakona o kleveti u RS Denisa Zvizdića, drugog zamjenika predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, i 14 poslanika Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.

Ustavni sud je utvrdio da član 280a. Krivičnog zakonika Republike Srpske nije u skladu sa članom II/3.h) Ustava Bosne i Hercegovine i članom 10. Evropske konvencije i ukinuo osporenu odredbu navedenog zakona. Ostali članovi citiranog zakona u skladu su sa članom II/3.h) Ustava Bosne i Hercegovine i članom 10. Evropske konvencije.

Pojednostavljeno, Ustavni sud BiH odbio je zahtjev Denisa Zvizdića, jer u pogledu ocjene ustavnosti člana 280a. Ustavni sud je, između ostalog, smatrao da obim djela koja se mogu smatrati kažnjivim u skladu sa članom 280a. osporenog zakona (Povreda ugleda Republike Srpske i njenih naroda) dovodi u pitanje proporcionalnost miješanja kroz krivične sankcije.

Osim toga, Ustavni sud je primijetio da krivično djelo iz citiranog člana, za koje je propisana kazna zatvora, ostavlja mogućnost primjene mjera propisanih Zakonom o krivičnom postupku za osiguranje prisustva optuženog lica i uspješno vođenje krivičnog postupka, odnosno mogućnost da se optuženom odredi i pritvor, što dodatno potvrđuje odvraćajući učinak člana 280a. Ustavni sud je zaključio da član 280a. nije proporcionalan ciljevima zbog kojih je donesen i da takvo miješanje u slobodu izražavanja nije „neophodno u demokratskom društvu“.

Pored toga, Ustavni sud je ukazao da to što je kleveta, nakon dužeg perioda, ponovo propisana kao krivično djelo nije samo po sebi protivno Ustavu BiH ili Evropskoj konvenciji.

Međutim, Ustavni sud je smatrao nužnim i da ukaže da, iako nije ocijenio neustavnim navedene odredbe, nadležni organi u Republici Srpskoj trebaju postupati s posebnom pažnjom u slučaju krivičnog progona za djela propisana ovim članovima, a naročito voditi računa da osporene odredbe primjenjuju u skladu sa standardima utvrđenim dugogodišnjom praksom Evropskog, ali i Ustavnog suda…

Ustavni sud je potom naglasio da bi nadležni organi trebali, koliko je to moguće, izbjegavati korištenje pravnih lijekova koji bi mogli odvratiti građane, a posebno novinare, od iznošenja kritičkog mišljenja o pitanjima od javnog interesa zbog straha od krivičnih i drugih sankcija.

Ustavni sud je zaključio da su čl. 208a, 208b, 208v, 208g, 208d. i 208đ. Krivičnog zakonika Republike Srpske u skladu sa članom II/3.h) Ustava BiH i članom 10. Evropske konvencije, prenosi raport.ba.

Ustavni sud: Zabrana nošenja hidžaba u OS BiH ne krši pravo na slobodu vjere

Zabrana nošenja marame/hidžaba u Oružanim snagama BiH, prema konačnoj odluci Ustavnog suda BiH, nije diskriminacija.

Naime, Ustavni sud BiH je na današnjoj 140. plenarnoj sjednici odlučivao po “Zahtjevu Bakira Izetbegovića za ocjenu ustavnosti Pravilnika o uniformama Oružanih snaga Bosne i Hercegovine”. Izetbegovićeva apelacija je objedinjena sa onom vojnikinje Emele Mujanović koju je Ustavnom sudu BiH podnijela u maju 2021. godine.

Ustavni sud je zaključio da zabranom nošenja hidžaba uz uniformu tokom vojne službe u Oružanim snagama BiH nije prekršeno pravo na slobodu vjere.

Time se vojnikinji Emeli Mujanović i dalje zabranjuje angažman u OS BiH dok nosi maramu.

Podsjetimo, Emela od 26. marta 2020. godine vodi svoju pravnu bitku protiv Ministarstva odbrane zbog diskriminacije i povrede ljudskih prava na slobodu vjere, a zbog zabrane nošenja mahrame u službi.

Nakon što je izgubila spor pred Sudom BiH, nije odustajala i zajedno sa svojim pravnim timom predala je apelaciju prema Ustavnom sudu BiH u maju 2021. godine, a ta presuda je danas, nakon više od dvije godine, konačno i izrečena, ali ne u Emelinu korist.

Emelin advokat Emir Kovačević u ranijim izjavama za “Raport” kazao je da neće odustati od borbe čak iako presuda Ustavnog suda BiH bude negativna, te da su spremni ići i do Strazbura.

Emela i njen pravni tim su očekivali pozitivnu presudu pogotovo jer je usvojena apelacija po pitanju nošenja brade u Oružanim snagama te je po njima, svaka drugačija presuda, diskriminatorna po pitanju pola, ne samo vjere.

“Ako dozvolite muškarcima vjerska obilježavanja, a ne dozvolite ženi, to je očita diskriminacija”, kazao je ranije Kovačević za “Raport”.

Da marama u Oružanim snagama nije sporna, govori činjenica da takvo “pokrivalo” u vojsci već postoji, a riječ je o potkapi koja se nosi tokom zimskih dana, a koja zadovoljava i Emeline vjerske potrebe i pravilnik o uniformi Oružanih snaga BiH. Ipak, odluka Vrhovnog suda je konačna i odlučujuća.

Odlučujući o zahtjevu Bakira Izetbegovića, u vrijeme podnošenja zahtjeva prvog zamjenika predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, za ocjenu ustavnosti člana 5. stav (3) Pravilnika o uniformama Oružanih snaga Bosne i Hercegovine broj 11-02-3-1864-13/16 od 24. aprila 2017. godine koji glasi: “Vjerska obilježja uz uniformu mogu se nositi na način da ista ne budu vidljiva“, Ustavni sud je utvrdio da je osporena odredba u saglasnosti sa članom II/3.g) Ustava Bosne i Hercegovine i članom 9. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (Evropska konvencija).

Odlučujući o predmetnom zahtjevu, Ustavni sud je, između ostalog, podsjetio da je Evropski sud u svojoj praksi istakao da može, po potrebi, uzeti u obzir bilo koji konsenzus i zajedničke vrijednosti koje proizlaze iz prakse država potpisnica Evropske konvencije. Također je istakao da je iz Pravilnika o uniformama vidljivo da se pravila o vidljivom isticanju vjerskih simbola u Oružanim snagama BiH jednako primjenjuju na sve pripadnike te da je zaštita načela neutralnosti u Oružanim snagama BiH kompatibilna s vrijednostima na kojima se zasnivaju Ustav BiH i Evropska konvencija.

Ustavni sud je smatrao da Ministarstvo odbrane BiH zbog specifičnog karaktera Oružanih snaga BiH može zahtijevati od svojih pripadnika/pripadnica da se suzdrže od iskazivanja određenih vjerskih uvjerenja na radnom mjestu. U vezi s tim, Ustavni sud je podsjetio na to da Evropski sud ističe supsidijarnu ulogu mehanizma Evropske konvencije, prema kojoj domaće vlasti imaju direktan demokratski legitimitet, te su u boljem položaju da procijene potrebe i uvjete u odnosu na pitanje o odnosima između države i različitih religija, o kojima mišljenja u demokratskom društvu opravdano mogu biti veoma različita. Osim toga, Ustavni sud je istakao da se osporenom odredbom vjerska sloboda ne ograničava općenito u Oružanim snagama BiH, te da je vojnim licima omogućeno obavljanje vjerskih aktivnosti u skladu sa specifičnostima svake od vjera.

Ustavni sud je zaključio da zabranom nošenja hidžaba uz uniformu tokom vojne službe u Oružanim snagama BiH nije prekršeno pravo na slobodu vjere, prenose Nezavisne.