Utrostručen broj korisnika javnih kuhinja u BiH u 2022. godini

Prošle godine, prema zvanično dostupnim podacima, broj socijalno ugroženih građana koji se hrane u javnim kuhinjama bio je 14.000. Međutim, u nekoliko javnih kuhinja u Sarajevu, Mostaru i Banjaluci pitali smo da li je taj broj i veći. Dobili smo odgovor da je broj obroka u gotovo svim javnim kuhinjama i punktovima za podjelu hrane gotovo utrostručen.

Razlog je inflacija u ovoj godini koja je bukvalno pojela najniže penzije u plate u oba entitea.

Korisnici nerado govore o razlozima zbog kojih su bili prinuđeni da pomoć potraže upravo u jednoj od javnih kuhinja.

Ima dvije-tri godine kako sam korisnik. Inače, sam taj preriod i korisnik socijalne pomoći, i moram dolaziti odvdje svaki dan. Ako ne dođem recimo tri puta, skinu me sa socijalne pomoći, priča jedan od korisnika u Javnoj kuhinji u opštini Stari grad Sarajevo.

Većina javnih kuhinja koja djeluje u okviru humanitarnih organizacija i Crvenog krsta oslanja se dobrim dijelom na donacije privrednika i građana. Zadovoljni su uglavnom i izdvaajanjima iz budžeta.

Svaka donacija u bilo kojoj kuhinji, litar ulja, pavlaka, mlijeko, to je dobro došlo. Kod nas ima 630 korisnika, od donatorskih sredstava napravimo 150 paketa  što građani doniraju, svaki mjesec ministarstvo resorno nam obezbijedi ono što je i predviđeno u budžetu, tako da smo po prvi put uveli i smo svježe voće, navodi Amir Radeljaš, upravnik Javne kuhinje u opštini Stari Grad.

U Banjaluci ubjedljivo najviše korisnika ima Javna kuhinja UG “Mozaik prijateljstva”, koji ističu da se broj korisnika znatno povećao.

Mislim da je tri puta više korisnika nego što je bilo. Imamo do 800 obroka na dan, ali postoji puno ljudi koje je sramota da se vide da dolaze, pa onda neće da uđu u evidencije i dolaze po pakete. Ima ih puno da ne žele da ih djeca vide da dolaze. Što se tiče pomoći Vlade RS, moram reći da sam prezadovoljan, imali smo dva puta velike donacije od po 52 tone brašna, dok isto tako moram reći da nisam zadovoljan izdvajanjima grada Banjaluka, ističe Miroslav Subašić, predsjednik UG “Mozaik prijateljstva”.

U Mostaru i tamošnjoj javnoj kuhinji takođe ističu da izdavajanja iz budžeta u ovoj godini nisu pratila sva poskupljenja hrane, pa samim tim ni potrebe novih korisnika.

“Nažalost, sva ova silna poskupljenja, koja nisu od danas i juče, već godinama kako je počela korona, pa rat u Ukrajini, pa kada su počela poskupljenja i tek se tada počelo osjećati. Indikativno je da su budžetska izdvajanja nedovoljna za našu javnu kuhinju. Spletom okolonosti mi imamo određene zalihe hrane, nadam se da će se to nastaviti donacijama fizičkih lica”, priča Alen Kajtaz, sekretar Crvenog krsta u Mostaru.

Ono što javnim kuhinjama stvara probleme je Zakon o PDV-u koji ograničava firme da doniraju hranu pred istek roka, jer se na istu plaća 17 odsto.

“Što se tiče mliječnih proizvoida, niko nam neće dati hranu mjesec dana prije isteka roka, svi će nam dati recimo pet dana prije isteka. Ako imate krompir, mrkvu, to može stajati, ali, recimo, firme koje bi nam donirale te svježe proizvoide, trebalo bi da to urade bar deset dana da bi se moglo iskoristiti. Ipak hranimo 630 ljudi, ako neko može ispoštovati, svaka donacija nam je dobrodošla”, naveo je.

Portparol UIO BiH Ratko Kovačević kaaže da bi se ukoliko prođe novi Zakon o PDV-u donirana hrana mogla osloboditi od plaćanja 17 odsto.

“S obzirom na mnogobrojne zahtjeve, između ostalog i javnih kuhinja, predvidjeli smo da je u Nacrt novog zakona uvršteno da se na hranu koja je pred istek roka da mogućnost oslobađanja od PDV-a, novi zakon se nalazi u UO”, izjavio je Kovačević.

(Z.M.)