Vijesti 17.11.2016.

Uz pomoć EU: U Kastel usađuju moderan kompleks

ČITANJE: 4 minute

Banjalučka tvrđava Kastel treba da postane okosnica razvoja turističke ponude i centar kulturnih dešavanja grada na Vrbasu, nakon što se završi njena skupocjena obnova.

Oživljavanje nastarijeg spomenika u gradu je jedan od najvećih projekata koji se u Banjaluci radi u posljednjih nekoliko godina, a gradske vlasti poručuju da će nastaviti da rade na tome.

Početkom ove godine završene su prve dvije faze obnove ovog kompleksa koja ne bi bila moguća bez podrške Evropske unije. Ona je prepoznala značaj projekta, te je dosadašnju obnovu Kastela finansirala sa nešto više od 7 miliona KM. Istovremeno, Grad Banjaluka je uložio oko 2,1 miliona KM.

kastel-obnova2

Iz Gradske uprave poručuju da je to projekat na kojem građani jasno i konkretno mogu da vide koliko EU doprinosi razvoju turističkih i drugih potencijala grada, te da se ova podrška utoliko više cijeni. Grad se za nastavak obnove tvrđave već kandidovao i za nova sredstva iz IPA fondova, a čeka se ocjena projekta.

Po njihovim planovima, sljedeća faza bi bila izgradnja Turističkog informativnog centra. Do sada je renoviran prostor Kamene zgrade, dijela južnog bedema i kule 5, završeni su i radovi na dijelu Kulturnog centra sa pratećim sadržajima, a koja je obuhvatila obnovu kula 3 i 4, sjevernog i istočnog bedema između ulaznih kapija, te dijela bastiona i bedema.

kastel-obnova3

– Ukupna procjena potrebnih investicionih ulaganja u kompletan završetak radova na tvrđavi Kastel u skladu sa tehničkom dokumentacijom iznosi 50.688.075 KM. U narednom periodu nastavljamo aktivnosti za iznalaženje novih finansijskih sredstava za nastavak projekta, kako iz vlastitih izvora, tako i od stranih donatora – navode iz Grada.

Prilikom otvaranja Kamene zgrade u aprilu ove godine šef delegacije EU i specijalni predstavnik EU u BiH Lars-Gunar Vigemark poručio je da EU poštuje raznolikost i različita porekla, te da je Kastel svjedok bogate kulturne raznolikosti i istorijske baštine u BiH, ali i regionu.

– Evropska unija je je već mnogo uložila u Banjaluku i u čitavu zemlju, te će nastaviti da radi na tome – rekao je tada Vigemark.

EU je za obnovu i sanaciju kulturne baštine u BiH obezbjedila ukupno 14 miliona evra, a ova podrška je raspoređena na obnovu vjećnice u Novom Gradu, građevina kulturne baštine u Stocu, većnice u Sarajevu i tvrđave Kastel u Banjaluci.

Obnova i remodelacija Kastela radi se po projektu koji je još prije nekoliko godina naručio Grad Banjaluka, u želji da ulije novi život u ovaj simbol grada, a da se ujedno zaštite sve njegove vrijednosti. Po tom projektu, Kastel bi na kraju obnove trebalo da ima hotel sa pratećim sadržajima, kulturni centar, uslužni centar, turistički informativni centar, gradski trg i javnu garažu, sportski centar, gradski vrt, priobalje, te istorijski muzej.

Direktor Turističke organizacije Banjaluke Ostoja Barašin ističe da tvrđava još ne može u potpunosti da se stavi u funkciju razvoja turizma, kao cjelovit sadržaj, te da ima još dosta posla dok to bude moguće, ali da će u tom pogledu mnogo značiti za grad.

– Kastel neće možda pomoći da dovedemo mnogo više turista u grad, ali će biti dragocijen za sadržaj turističke ponude. Svakako će biti koristan za kulturne sadržaje i organizovanje različitih događaja i na taj način će dati veliki doprinos razvoju turizma grada. I sada vodimo turiste na Kastel, ali kada to bude jedna zaokružena cjelina i kada se privede namjeni, biće i mnogo veća atrakcija – ističe Barašin.

Rad vještih neimara

Na obnovi poznate tvrđave svakodnevno je radilo po 60 majstora i pomoćnika, a desetak vrhunskih neimara koji su na tome radili došli su iz Srbije. Njihov zadatak bio je da austrougarsku artiljerijsku kasaranu pretvore u prostor za moderni hotel, a srednjevjekovne kazamate, u mjesto kao stvoreno za igraonicu ili kafiće.

Takođe, jedan od zahtevnijih zadataka je energetski efikasne prozore sa IZO staklom uklopiti u puškarnice na kulama.

Drugu fazu obnove Kastela radila je firma „Koto“, koja je prethodno radila na obnovi Studenice, Sopoćana i drugih srednjevjekovnih manastira, te na beogradskoj tvrđavi Kalemegdan i Karađorđevoj zadužbni na Oplencu.

(blic.rs)