Važan sastanak lidera najmoćnijih zemalja svijeta, ovo su glavne teme

Čelnici  G7, koja okuplja najjače svjetske ekonomije, stigli su u Hirošimu, simbol mira, gdje će prvenstveno razgovarati o daljem jačanju sankcija Rusiji i zaštitnih mjera protiv “ekonomskih pritisaka” Kine.

Japanski premijer Fumio Kišida od sutra do nedjelje ugošćuje šest ostalih čelnika velikih industrijskih zemalja u gradu koji je 1945. doživio nuklearno uništenje i u kojem su podignuti brojni spomenici posvećeni miru. SAD je 6. avgusta 1945. na Hirošimu bacio atomsku bombu koja je grad sravnila sa zemljom, dok je u trenu živote izgubilo 140.000 ljudi.

Ujedinjena fronta 

Čelnici Japana, SAD, Njemačke, Francuske, Ujedinjenog Kraljevstva, Italije i Kanade nastojaće predstaviti ujedinjeni front protiv Rusije i Kine, ali i oko drugih strateških pitanja, gdje im se interesi ne preklapaju baš uvijek.

Invazija na Ukrajinu koju je prije 15 mjeseci pokrenula Rusija dominiraće u raspravama, s naglaskom na “stanje na ratištu”, rekao je američki savjetnik za nacionalnu bezbjednost Džejk Salivan. SAD i njegovi saveznici u više navrata su Ukrajini poslali izdašnu vojnu pomoć u oružju i opremi. Japansko ministarstvo spoljnih poslova juče je saopštilo da će Volodimir Zelenski virtuelno učestvovati na samitu G7, nakon što ga je ranije ove godine pozvao japanski premijer, ali sada CNN objavljuje da će ukrajinski predsjednik lično otputovati u Japan i prisustvovati samitu, prenosi Index.

Borba protiv zaobilaženja sankcija

Salivan je rekao da će se na samitu takođe govoriti i o borbi protiv zaobilaženja sankcija, što predsjedniku Rusije Vladimiru Putinu omogućuje nastavak finansiranja ratne mašine. Kako je rekao jedan zvaničnik EU, trebalo bi da se razgovara i o sankcijama protiv trgovine ruskim dijamantima. EU, dodao je, smatra da treba “ograničiti ruski izvoz u tom sektoru”.

Čelnici G7 osuđuju Putinove prijetnje da bi se rat u Ukrajini mogao pretvoriti u nuklearni sukob,ali neki posmatrači u tome samo vide pokušaj ruske strane da oslabi odlučnost Zapada u pomoći Kijevu.

Kontrola nuklearnog naoružanja

Za samog Kišidu, koji je porijeklom upravo iz Hirošime, biće važno za domaću scenu igrati na kartu kontrole nuklearnog naoružanja. Očekuje se da će on pozvati SAD, UK i Francusku, koji posjeduju na hiljade nuklearnih bojevih glava, da budu transparentni oko količine oružja koje posjeduju te da smanje njihov broj.

Ali očekivanja su mala, posebno zbog povećanih napetosti s ostalim nuklearnim silama, Kinom, Rusijom i Sjevernom Korejom. Velik dio rasprava biće posvećen i Kini, tj. mjerama zaštite protiv mogućih ekonomskih ucjena Pekinga koje uključuju diverzifikaciju proizvodnje i lanaca snabdijevanja.

Ključne zemlje EU ne žele prekid odnosa s Kinom

Salivan smatra da čelnici G7 moraju osuditi te “ekonomske pritiske” i potruditi se da prevladaju razmimoilaženja kada se radi o stajalištu i djelovanju prema Kini. Ali Evropa, posebno Francuska i Njemačka, ne želi da dođe do prekida odnosa s Kinom, a Jelisejska palata je unaprijed poručila da to nije “protivkineski samit”.

Pariz priželjkuje jednu “pozitivnu poruku” o saradnji, “pod uslovom da je zajedno dogovorimo”. Japan je u Hirošimu pozvao osam drugih zemalja, uključujući rastuće ekonomije poput Indije i Brazila, u pokušaju da ih pridobije na stranu Zapada po pitanju rata u Ukrajini i vojnih ambicija Kine.