Magazin 31.03.2016.

(VIDEO) Kako je Šešelj ismijavao Haški sud

ČITANJE: 3 minute
seselj
Suđenje Vojislavu Šešelju, optuženom za ratne zločine, bilo je najduže suđenje pred Haškim tribunalom.

Šešelj je u Haškom pritvoru od 2003. godine. U međuvremenu tri puta mu je suđeno za nepoštovanje suda, štrajkovao je glađu, a suđenje je prekidano i na zahtjev tužilaštva zbog ugrožene sigurnosti svjedoka u postupku.

Čim je optužnica protiv njega postala javna, Vojislav Šešelj je ispunio svoje ranije dato obećanje da će se predati Haškom Tribunalu. Hiljade ljudi ispratilo ga je sa beogradskog aerodroma.

“Kad se avion pojavio na aerodromu glavnog grada Holandije, Amsterdama, uspostavljen je onaj koridor povezan sa izlazom iz aviona i odjednom posada je rekla da aerodromska policija insistira da ja prvi izađem. Ja sam mislio da je to zbog zvaničnih počasti, da me tamo čeka počasna garda, da će se intonirati himne”, kazao je Šešelj.

Izjave kojima je ismijavao sud bile su česte tokom suđenja. Ustvari, Šešelj se nije libio ni da otvoreno vrijeđa sud.

Tokom suđenja, na poziv suca da ustane, Šešelj je odgovorio: “Ja vama da ustanem? Pa vi niste normalni. Vi ste belosvetski ološ. Kako ja vama mogu da ustanem? Ja sam četnički vojvoda.”

Nepoštovanje suda

Šešelju je tri puta suđeno za nepoštivanje suda. Sva tri puta je osuđen i to na 15, 18 i 24 mjeseca zatvora. Ukupno četiri godine i devet mjeseci.

Suđenje je počelo 27. novembra 2006. bez prisustva optuženog koji je, u međuvremenu, stupio u štrajk glađu jer mu je sudsko vijeće nametnulo branioca. U decembru iste godine, Vijeće će donijeti odluku da se Šešelju dozvoli da se sam brani, te da se poništava početak suđenja, u kojem je Tužilaštvo iznijelo uvodnu riječ.

Suđenje je ponovo počelo 7. novembra 2007. Nakon izlaganja dokaza Tužilaštva, Šešelj je tražio da ga vijeće oslobodi takozvanom međupresudom, jer je smatrao da tužilaštvo nije dokazalo nijednu tačku optužnice. Zahtjev je odbijen.

Da bi uopšte iznio dokaze odbrane, Šešelj je tražio 1,3 miliona eura za troškove pravnog tima i da Haški tribunal omogući izdavanje njegovih knjiga na francuskom i engleskom jeziku. Zahtjev je odbijen, tako da u ovom suđenju nije bilo dokaznog postupka odbrane, a sam Šešelj je ranije apelovao na sud da ga osudi na što strožiju kaznu.

“Moj život više nije važan. Živa je ideologija i živeće stotinama godina poslije moje smrti. A vidite, da bi jedna ideologija bila tako jaka i moćna, njen autor mora pokazati spremnost da strada za tu ideologiju, i ja sam zahvalan Haškom tribunalu što mi je pružio mogućnost da stradam za tu svoju ideologiju. Ja izražavam žaljenje što oni koji su pisali Statut nisu predvidjeli smrtnu kaznu. Pa da ponosno, dostojanstveno, uspravno, kao moj prijatelj Saddam Hussein, takvom kaznom, takvom smrću, zapečatim svoju ideologiju. Ideologija bi postala besmrtna”, kazao je Šešelj.

Diskvalifikacija Harhoffa

Izricanje presude prvobitno je bilo zakazano za 30. oktobar 2013. godine. No, Šešelj je uputio zahtjev za diskvalifikaciju člana vijeća, suca Frederika Harhoffa, zbog navodne pristrasnosti. Povod za to je bilo objavljivanje Harhoffove privatne korespondencije.

Posebno vijeće izuzelo je Harhoffa, što je stvorilo vakuum u ovom slučaju. Izricanje presude moralo je biti odgođeno, a novoimenovanom sudcu bilo je potrebno vrijeme da se upozna sa predmetom.

Šešelj je zbog zdravstvenih razloga pušten na slobodu 6. novembra 2014. Nije pristao na uslove puštanja, ali je ipak prebačen u Srbiju na privremenu slobodu. Vijeće nije tražilo garancije od Vlade Srbije.

Nakon što se optuženi odbio vratiti u haški pritvor prije izricanja presude, Sudsko vijeće nije insistiralo da bude prisutan u Hagu pri samom izricanju presude. Umjesto toga, ponudilo mu je da proces prati videolinkom.

https://www.youtube.com/watch?v=shaiZWSSwZQ

(Aljazeera)