Više desetina hiljada ljudi u koloni sjećanja u Vukovaru

“Poštuje se bitka za Vukovar i poštuje se žrtva Vukovara. On je zalog naše budućnosti, žrtva hrvatskih branitelja baš nikada neće biti zaboravljena”, rekao je hrvatski premijer Andrej Plenković u četvrtak u Vukovaru, uoči još jedne Kolone sjećanja, prenosi Jutarnji.hr.

I ove godine, unatoč epidemiološkim mjerama, kao i pozivima iz Vlade građanima da se zbog loše epidemiološke slike suzdrže od dolaska u Vukovar, Dan sjećanja privukao je u grad nekoliko desetaka tisuća ljudi. Brojni među njima su na granicu Slavonije i Srijema stigli pješice, biciklima…

Došli su, naravno, osim najviših državnih dužnosnika, i čelnici drugih političkih stranaka, osobe iz javnog i političkog života.

Kao i ranijih godina, bio je tu i najuspješniji hrvatski nogometni izbornik Zlatko Dalić, koji je i ovaj put prošao putem od Nacionalne memorijalne bolnice Vukovar do Memorijalnog groblja žrtava iz Domovinskog rata, ali izjave nije želio davati. Javnosti se nije obratio ni predsjednik Republike Zoran Milanović, koji se prije početka službenog programa pozdravio s premijerom Plenkovićem, pri čemu su razmijenili i nekoliko rečenica.

U Milanovićevoj pratnji došao je i bivši ministar branitelja, a danas hrvatski europarlamentarac, vukovarski branitelj i logoraš Predrag Fred Matić, koji se srdačno izgrlio i izljubio sa svojim suborcima, zadnjim zapovjednikom obrane grada Brankom Borkovićem ‘Mladim jastrebom’ i Stipom Mlinarićem ‘Ćipetom’, braniteljem Trpinjske ceste, a danas saborskim zastupnikom DP-a. Neke teške riječi i postupci između njih, kojih je bilo u prošlosti, očito su zaboravljene ili stavljene u stranu.

Plenković je u svojoj izjavi dodao i kako se “danas, na 30. obljetnicu Dana sjećanja, prisjećamo heroja kojima cijeli hrvatski narod duguje slobodu, demokraciju i život kakav imamo nakon Domovinskog rata. Vukovar je Hrvatska i Hrvatska je Vukovar. To se vidi i danas ovdje brojnim dolaskom ljudi iz svih dijelova Hrvatske i izvan Hrvatske”.

Govoreći o sadašnjosti i budućnosti Vukovara, premijer se još jednom pohvalio financijskim, gospodarskim i simboličkim ulaganjima u ovaj grad, navevši pri tome kao primjer obnovu Vodotornja, ali i činjenicu da je Vukovar postao grad posebnog pijeteta.

“Vlada je uložila u infrastrukturu, radna mjesta, gospodarstvo te će brojna sredstva i dalje biti ulagana jer želimo da Vukovar ima budućnost kakvu su zaslužili oni koji su za Hrvatsku dali najviše. Na nama je da damo svoj mali doprinos i nagradimo to našim djelima u godinama koje su pred nama”, kazao je Plenković.

Njegov bivši stranački kolega, a danas ljuti politički oponent, vukovarski gradonačelnik Ivan Penava, koji je u Koloni hodao rame uz rame sa svojim novim političkim istomišljenikom, barem kada je riječ o stavovima prema Vladi, predsjednikom Milanovićem, “svoje je misli usmjerio na ono što smatra bolnom točkom Vukovara – neprocesuiranje odgovornih za ratne zločine počinjene u Vukovaru”, navodi Jutarnji list.

“Volio bih da ovih dana u našim mislima bude isključivo Vukovar, da u mislima budemo s onima kojih više nema, uz pijetet i zahvalu svakom koji je doprinio obrani Vukovara i Hrvatske. Dakako i sa mišlju na 30. obljetnicu kako je grad sravnjen sa zemljom, s mišlju na tisuće ubijenih Vukovaraca, mišlju da Generalštab JNA kao nalogodavci nisu odgovarali pred pravosuđem i to je ogromna sramota, to govori kakvi smo ljudi i narod i kakav pijetet imamo prema ljudima koji su živote izgubili u ovome gradu. To šalje ružnu poruku o nama jer svi snosimo odgovornost za takvu situaciju”, rekao je Penava, dodavši i da se nada “da i oni koji su poginuli imaju nekoga svojega koji ih spominje, ali ako ne tu smo mi”.

Bila je to još jedna kolona ponosa, ali i tuge, koja se ponajprije očitovala na licima onih koji još uvijek tragaju za svojim najmilijima. Potraga za više od 1800 nestalih i 30 godina poslije bolna je točka.

“Tražimo podatke od onih koji ih imaju, a to su vlasti Srbije i pojedinci koji znaju gdje su grobovi onih koji su pali za Hrvatsku. Ustrajat ćemo u tom nastojanju u partnerstvu s obiteljima nestalih, s udrugama i s onima koji su, zbog toga što ne znaju sudbinu njihovih, propatili puno i pate i danas”, rekao je Plenković, osvrnuvši se i na situaciju s kažnjavanjem zločina.

“Gotovo šestina onih koji su optuženi za ratne zločine na području Hrvatske upravo je s vukovarskog područja. Podnesene su optužnice protiv cijelog vojnog vrha JNA, zapovjednika, pojedinaca te ima više od 100 presuda, ali i procesa koji traju. Dio onih koji su počinili ratne zločine nije dostupan hrvatskom pravosuđu, ali pravnim putem nastavit će se gonjenje onih koji su odgovorni za smrt brojnih branitelja i civila Vukovara. U zadnje vrijeme postoje signali političke volje da se napravi iskorak, ali s obzirom na iskustva koja smo imali, oprezni smo u analizi tih najava i tek kada budemo imali konkretne dokaze s podacima koji nisu već poznati hrvatskim vlastima, tada ćemo moći reći da smo napravili korak unaprijed. Jasno je da pitanje nestalih predstavlja dio obaveza koje Srbija mora ispuniti na putu prema EU i to ćemo uvijek vrlo jasno isticati”, poručio je Plenković.

O još jednoj točki vukovarskih prijepora, razdvojenim hrvatskim i srpskim razredima i vrtićkim skupinama, predsjednik Sabora Gordan Jandroković kazao je da se “djeca moraju odgajati na istini, znati što je istina, a ona je da se ovdje dogodila velikosrpska agresija, vrlo brutalna.”

“Teško je očekivati puno pomirenje bez istine i prihvaćanja odgovornosti onih koji su zločin počinili. Djecu moramo odgajati da razmišljaju o budućnosti, da budu tolerantna, uvažavaju drugog i drugačijeg, ali isto tako moramo ih učiti i podsjećati o onome što je bilo”, naglasio je.