Politika 16.12.2020.

Višković: Do 2023. moguć oporavak privrednog rasta

ČITANJE: 5 minuta

Premijer Republike Srpske Radovan Višković istakao je danas u Narodnoj skupštini da se u Republici Srpskoj od 2021. do 2023. godine može očekivati oporavak privrednog rasta po stopama 2,6, te 3,2 i tri odsto respektivno, kao rezultat oporavka domaće tražnje, postepenog oporavka izvozne tražnje i pozitivnog efekta investicija.

– Očekivani rast privredne aktivnosti u zemljama okruženja, iako nižeg intenziteta, omogućiće pozitivna kretanja u spoljnotrgovinskoj razmjeni i odraziće se na rast industrijske proizvodnje, posebno prerađivačke industrije, koja je izvozno orijentisana – rekao je Višković u Narodnoj skupštini obrazlažući Prijedlog programa ekonomskih reformi Republike Srpske za period 2021-2023. godine.

On je naglasio da se od 2021. do 2023. godine može očekivati oporavak energetskog sektora.

– Rast industrije omogućava veća ulaganja, kao i povećanje broja zaposlenosti, a to će uz rast ličnih primanja omogućiti rast domaće potrošnje. Planirana investiciona ulaganja bi, takođe, trebala da doprinesu ukupnom privrednom rastu – dodao je Višković.

On kaže da će u periodu 2021-2023. godina biti nastavljena inicijativa i reformski procesi koji su započeti u prethodnom vremenu.

– Riječ je o kompleksnim i opsežnim višegodišnjim reformskim procesima, čije sprovođenje će doprinijeti realizaciji glavnih ciljeva politika Vlade Republike Srpske datih u sedam prioritetnih oblasti, a koje su definisane nakon identifikacije ključnih prepreka za konkurentnost i inkluzivni rast – rekao je Višković.

Strukturne mjere, naveo je on, odnose se na reformu tržišta energije i transporta, reformu tržišta električne energije, poljoprivredu, industriju i usluge, unapređenje konkurentnosti poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, te poslovno okruženje i smanjenje neformalne ekonomije.

– Vlada Republike Srpske će u narednom trogodišnjem periodu nastaviti sa sprovođenjem reformi u oblasti tržišta energije i transporta, uključujući restrukturisanje `Željeznica Republike Srpske` – kaže Višković.

Prema njegovim riječima, u oblasti poljoprivrede nastaviće se sa sprovođenjem aktivnosti na unapređenju konkurentnosti poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, a izvršeno je povećanje subvencija.

– S ciljem prevazilaženja negativnih uticaja pandemije virusa korona na poslovanje privrede, planirana je podrška prerađivačkoj industriji, realizacijom projekata i podrškom razvoju domaćeg proizvoda i bazne industrije. Takođe, zbog višestrukih uticaja na poslovanje, planirana je mjera koja se odnosi na jačanje podrške oporavku preduzetništva. Biće nastavljene aktivnosti u oblasti turizma – naveo je Višković.

Reforma zdravstvenog sistema i socijalne zaštite jedan od glavnih ciljeva

Takođe, rekao je on, s ciljem poboljšanja kvaliteta i efikasnosti zdravstvene zaštite, jedan od glavnih ciljeva politika u narednom periodu ostaje sprovođenje reforme zdravstvenog sistema i socijalne zaštite, kao i aktivnosti u oblasti povećanja efikasnosti tržišta rada uključujući i institucionalno jačanje Zavoda za zapošljavanje, i unapređenje usklađenosti obrazovanja sa tržištem rada radi bolje povezanosti, što predstavlja jedan od najozbiljnijih i najhitnijih izazova.

Višković je rekao da će u narednom programskom periodu biti nastavljeno uspostavljanje efikasnijeg sistema upravljanja naučnoistraživačkim i inovacionim potencijalom u Republici Srpskoj.

– Posebna pažnja biće posvećena drugoj fazi reforme Inspektorata Republike Srpske i inspekcija svih nivoa vlasti. Cilj je povećanje transparentnosti i kontrola rada inspekcijskih organa, radi eliminisanja mogućnosti selektivnog pristupa u izboru i tretmanu preduzeća koja su predmet inspekcije. Ujedno, dugoročni cilj je objedinjavanje inspekcija svih nivoa vlasti u Inspektorat Republike Srpske, kako ne bi bilo preklapanja nadležnosti i nekoordinisanog pristupa, kako bi bila smanjena siva ekonomija i olakšavanja poslovanja – kaže Višković.

On je rekao da će se sistemski raditi na jačanju povjerenja poslovnih subjekata i građana aktivnostima na rastu integriteta poreskih i kontrolnih organa, koje su u nadležnosti Poreske uprave Republike Srpske.

– U oblasti pronatalitetne politike obezbijediće se besplatni udžbenici za sve učenike prvog i drugog razreda, kao i za treće i svako naredno dijete iz porodica sa troje i više djece – naveo je Višković.

Premijer Srpske je napomenuo da su osnovni okvir za izradu navedenog dokumenta memorandumi o zajedničkim politikama i mjerama potpisani u decembru 2017. godine sa socijalnim partnerima Vlade Republike Srpske.

– Reforma javnih preduzeća je, pored reforme zdravstvenog sistema, najvažniji zadatak. Sva javna preduzeća treba da izađu sa planom reorganizacije, te jasno definisanim smanjenjem broja radnika, načinom smanjenja obaveza i jasno definisanim prihodom koji će obezbijediti kroz domaćinsko poslovanje bazirano na korporativnim principima. U saradnji sa tehničkom misijom Međunarodnog monetarnog fonda, sprovešće se nezavisna revizija poslovanja javnih preduzeća, te nakon toga definisati jasan niz koraka u reformi javnih preduzeća, s ciljem povećanja transparentnosti i odgovornosti u njihovom radu – kaže Višković.

On je ocijenio da je potrebna nabaviti novi sistem za upravljanje fiskalizacijom.

Ublažene negativne ekonomske posljedice

Predsjednik Vlade je podsjetio da su donošenjem uredbe sa zakonskom snagom o poreskim mjerama za ublažavanja ekonomskih posljedica nastalih usljed virusa korona ublažene negativne ekonomske posljedice.

– Utvrđene su poreske mjere koje obuhvataju produženje roka za podnošenje godišnjih prijava, produženje roka za izmirenje poreskih obaveza, ukidanje rješenja o odgođenom plaćanju poreskih obaveza, kao i druge mjere koje su povezane sa oblašću poreza i doprinosa – podsjetio je Višković.

On kaže da je uredbom o poreskim mjerama za ublažavanje ekonomskih posljedica nastalih usljed virusa korona predviđena mjera koja se odnosi na podršku privrednim subjektima s ciljem očuvanja zaposlenosti.

– Vlada Republike Srpske osnovala je Štab za praćenje štetnih posljedica virusa korona na stanje u privredi koji je usvojio set mjera za ublažavanje posljedica pandemije na privredne subjekte, a jedna od njih bila je hitna isplata povrata poreza i doprinosa za povećanje plata u 2019. godini. Bankarski sektor Republike Srpske, i pored pandemije virusa korona, zadržao je adekvatnu stabilnost i likvidnost – naveo je Višković.

On je podsjetio da je ukupni dug Republike Srpske 5,870 milijardi KM, odnosno 53,9 odsto bruto domaćeg proizvoda.

(RTRS)