Politika 31.12.2020.

Višković: Građanima Srpske želim puno zdravlja, sve ostalo je nadoknadivo

ČITANJE: 10 minuta

Radovan Višković, premijer Republike Srpske, rekao je da se, nakon što je pronađen lijek, odnosno vakcina za virus korona, može očekivati stavljanje stvari pod kontrolu i stvaranje uslova za normalno funkcionisanje privrede.

Govoreći o odnosima u Narodnoj skupštini Republike Srpske, Višković je rekao da je trenutna većina od 49 poslanika stabilna te da stranke imaju puno pravo da odluče da li će ili neće biti dio neke većine.

Kada je riječ o zaduženju Republike Srpske u narednoj godini, premijer ističe da će se i bez MMF-a pronaći novac koji je potreban budžetu.

U 2020. manje-više sve je proteklo u znaku virusa korona. Kakva je trenutno situacija, prije svega u budžetu?

U suštini, Republika Srpska je uredno servisirala sve svoje obaveze, od plata, socijalnih davanja do grantova i svega ostalog. Ono što je iz budžeta trebalo da se servisira, uredno je servisirano. Mislim da smo više nego dobro iznijeli 2020. godinu, računajući na probleme s kojima smo se borili.

Kada će vakcina doći u Republiku Srpsku?

To ne zavisi od nas u Republici Srpskoj ni u BiH. Mi smo u programu COVAX sa još 80 zemalja svijeta i naše obaveze smo ispunili u potpunosti. Plaćen je 100 odsto avans za nabavku 1.300.000 vakcina, od kojih će 400.000 doći u Republiku Srpsku i to je, s obzirom na činjenicu da se primaju po dvije vakcine, dovoljno za oko 200.000 stanovnika Srpske. Očekujemo isporuku i nadamo se da ćemo već u prvom kvartalu 2021. godine dobiti vakcine.

U Republici Srpskoj spominjana je i nabavka ruske vakcine. Dokle se s tim stiglo?

Radimo i na tome. Dobili smo obimnu dokumentaciju od ruskog proizvođača, ona je prevedena i dostavljena Agenciji za lijekove i medicinska sredstva BiH i bilo koja vakcina koja se bude koristila u BiH moraće dobiti odobrenje te agencije.

Očekujete li probleme kada je riječ o ruskoj vakcini s obzirom na to da je u Agenciji za lijekove i medicinska sredstva BiH bilo mnogo problema pa i opstrukcija kada su neki ruski lijekovi trebali da dođu na tržište BiH?

Nisam razmišljao u tom pravcu niti želim da razmišljam. Ako je neko spreman da na tom polju pravi probleme, zaista nemam komentar.

U narednoj godini Republika Srpska planira zaduženje od 840 miliona KM. S obzirom na to da je aranžman s MMF-om propao, gdje ćete pronaći taj novac?

Sve i da ima aranžmana s MMF-om, mi smo od njih planirali oko 140 miliona KM. Ne bismo mi od MMF-a dobili svih 840 miliona KM. Nešto ćemo obezbijediti prodajom obveznica, zapisa, kao i do sada, a vjerovatno ćemo izađi na međunarodno tržište i emisijom obveznica riješiti sigurno 300 miliona evra kako bi budžet normalno funkcionisao. To rade svi u regionu, vidjeli ste i Crna Gora, čim je formirala Vladu, izašla je na međunarodno tržište i prodala obveznice.

Da li je aranžman sa MMF-om konačno propao ili će biti još nekih pregovora?

Zvanično je okončan. U tom aranžmanu su se nalazile političke, a ne ekonomske stvari. Očekivao sam da MMF uvaži pandemiju i ekonomsku krizu u cijelom svijetu i od nas traži ekonomske reforme koje bi ubrzale privredni napredak, međutim oni su postavili političke uslove.

Pretpostavljam da je jedan od neprihvatljivih razloga i registar računa fizičkih lica kod Centralne banke (CB) BiH.

Da. Kakve veze ima registar računa naših građana u CB BiH sa MMF-om i njihovim kreditima. Imamo registar kod našeg APIF-a i on postoji više od dvije godine, bilo ko kome treba da provjeri neko fizičko lice, njegove uplate i isplate, to može i danas da uradi.

Kako generalno gledate na rad CB BiH s obzirom na to da je jedina u svijetu koja nije reagovala na ovu pandemiju i poremećaje u ekonomiji?

CB BiH je po rezervama u samom vrhu, čak ima i viškove iznad tih obaveznih rezervi. Nijednog trenutka nisam imao očekivanja da CB BiH pomaže budžetima i mislim da bi to bila greška i nikada to nismo tražili. Ali, bili su dužni, i po zakonu i po postojanju, da reaguju, jer u suprotnom postavljamo pitanje: Što će nam takva CB BiH?

Može li se to na neki način popraviti i natjerati CB BiH da radi i ispunjava svoju svrhu?

Ne može. I to moramo definitivno shvatiti i živjeti s tim. Oni nisu našli za shodno da pomognu realnom sektoru, već se pravdaju da poslovne banke imaju dovoljno novca. Nije isto da li će poslovna banka nekome odobriti kredit po kamati od četiri ili pet odsto i zašto nisu razmislili za paket pomoći realnom sektoru, ne budžetima i javnim preduzećima ili lokalnim zajednicama. CB BiH je ispostava drugih banka, naše rezerve se drže po bankama širom Evrope i na kraju ne znam ni čemu služe.

Grupa poslanika iz FBiH nedavno je podnijela apelaciju Ustavnom sudu u vezi s projektom “HES Gornja Drina”. Može li to ugroziti ovaj projekat?

Ima bojazni, jer iz dosadašnje prakse rada Ustavnog suda BiH znamo da su se bavili i onim za šta nisu nadležni i zato ima bojazni. Ovo je slično priči CB BiH. U BiH za sve ono što se pokuša uraditi u RS čini se sve da se zaustavi, ospori, zabrani i onemogući. Da smo projekat “HES Gornja Drina” radili sa Nijemcima, Italijanima ili sa bilo kim, dobili bismo sve pohvale, ali to što želimo da radimo sa Srbijom, to se mora zaustaviti, osporiti i spriječiti. To je BiH i, nažalost, živimo u takvoj sredini. Taj projekat bi koristio i BiH, a ne samo RS i Srbiji. BiH ima obaveze iz III paketa Energetske zajednice, a to je da imamo značajno veću proizvodnju iz obnovljivih izvora. To je investicija od 500 miliona evra i ona bi u značajnoj mjeri poboljšala ekonomske parametre.

Skupštinska većina koja je izabrala Vladu Srpske nije više toliko velika. Koliko je to otežavajuća okolnost za rad Vlade?

Većina je dovoljno velika. Neki prethodni sastavi Vlade funkcionisali su na 42 ili 43 poslanika, a sada imamo 49 i to je više nego dovoljno.

Kako je SNSD došao u tu situaciju da sa podrškom od preko 60 poslanika sada ima 49?

Nije SNSD došao u tu poziciju, drugi su izabrali neki svoj politički put. SNSD ima stabilan klub poslanika i jedina je partija koja u Srpskoj nije imala podjela. To je bila samo većina okupljena oko SNSD-a, a da li će neko izaći iz te većine, to ne zavisi od SNSD-a i za mene je to normalno da političke partije, kao što su ušle u većinu, donesu odluku da izađu iz te većine. DNS je donio odluku da ode u opoziciju i podrži kandidate opozicije na lokalnim izborima i to je njihovo legalno pravo.

Morate priznati da je ovo malo neobično s obzirom na to da je koalicija SNSD – DNS prije samo nekoliko mjeseci predstavljana kao najdugovječnija na Balkanu.

Jeste. Bili smo zajedno preko 20 godina. Vremena se mijenjaju, kao i lideri partija. Dolaze mlađi i novi, koji imaju neke svoje ideje i vizije i to je normalan proces.

Kakva je sudbina ministara iz DNS-a i SPS s obzirom na to da nisu više dio većine, a imaju ministre u Vladi Srpske?

Jedan broj poslanika iz DNS-a i SPS i dalje podržava skupštinsku većinu i ti ministri su naklonjeni tim ljudima, ali razgovaraćemo o tome u narednim danima poslije praznika.

Dakle, ne isključujete mogućnost promjena u Vladi?

To nikada ne isključujem dok god postoje vlade i to je nešto što je normalno, to je proces koji traje. Nijedna vlada nije izabrana na period od-do. Bilo je promjena i do sada i biće promjena i od sada. Meni je bitnije da li ćemo uspjeti da realizujemo projekat “HES Gornja Drina”, auto-put, aerodrom itd.

Da. Ali neka vrsta promjene se osjeti, posebno nakon lokalnih izbora. Kako Vi, kao potpredsjednik SNSD-a, gledate na to?

Promjena ima i promjene se dešavaju svaki dan. Ako su reper lokalni izbori, u ovih mjesec i po dana poslije izbora promijenili smo značajan broj ljudi na pozicijama od javnih preduzeća do institucija i to ćemo raditi i u narednom periodu. Sad će biti i završni računi i, gdje budu negativni elementi poslovanja, a da im uzrok nije viša sila već ljudski faktor, biće promjena. Ljudi očekuju da sve metlom pometete. Morate da budete objektivni, ima situacija da ne možete optužiti menadžment preduzeća za lošiji rezultat poslovanja nego što je bio prošle godine ili neke prije.

Da, ali, recimo, “Šume Srpske”, šta s njima s obzirom na to da su uglavnom negativno poslovale?

Menadžment “Šuma” radi svoj posao korektno. Jesu negativni, ali danas im drvoprerađivači duguju preko 8,5 miliona KM sa rokovima koji su izašli iz valute plaćanja. Mi smo to svjesno dozvolili zbog korone da ne ugušimo drvoprerađivački sektor i rekli smo da im daju sirovinu, progledaju kroz prste itd.

Zar na taj način ne ulazimo u nelikvidnost. Tako je gledano kroz prste i zdravstvenom sektoru pa sada duguju milijardu KM?

Je li Vi mislite da je trebalo da ugušimo sve drvoprerađivače i da ugasimo sva radna mjesta? To nema veze sa zdravstvenim sektorom. To je javna služba, ona ne proizvodi dobit i vrši uslugu i to nije mjerilo. Zdravstveni sektor nije morao biti dužan milijardu. Hajde da to posmatramo ovako. U zdravstveni sektor uloženo je preko milijardu i da nismo ulagali, oni ne bi dugovali. Je li nije trebalo graditi novu bolnicu “Srbija”, u Bijeljini, UKC u Banjaluci, renovirati bolnice u Zvorniku i Trebinju, Foči, Prijedoru, Gradišci itd. Šta bi se desilo da nismo sagradili te objekte i, evo, dočekali koronu. Gdje bi se ljudi i pod kakvih uslovima liječili. Dug zdravstvenog sektora u ovoj godini smanjen je za preko 60 miliona KM i sve naše ustanove plaćaju poreze i doprinose od 1. januara 2020. godine. Ono što je najznačajnije jeste da mislim da je Srpska jedina u svijetu, ne na Balkanu ili regiji, omogućila besplatnu zdravstvenu zaštitu svim građanima, bez obzira na radnopravni status. Vodimo računa o našim građanima pa i na štetu države i ponosan sam što smo im to omogućili.

Šta poručujete i šta građani mogu očekivati od naredne godine?

Da bude bolja i uspješnija od 2020. godine. Sve što nas je moglo snaći, snašlo nas je i možemo očekivati da će sljedeća biti bolja. Građanima Srpske želim puno zdravlja, a sve ostalo je nadoknadivo.

Kakva je situacija u Kozarskoj Dubici i Kostajnici i ima li izvještaja o šteti koja je tamo nastala zbog zemljotresa u Petrinji te kako će RS reagovati?

Nema još izvještaja o šteti. U ovom momentu važno je da nema ljudskih žrtava i teže povrijeđenih. Na sjednici Vlade RS donijećemo odluku o određenoj pomoći Dubici i Kostajnici i to prioritetno da se riješi šteta na stambenim objektima, jer nalazimo se usred zime pa moramo brzo reagovati da ljudima obezbijedimo krov nad glavom. Interventno ćemo Dubici doznačiti 100.000 KM, a Kostajnici 300.000 KM. Što se tiče javnih objekata, oni će se raditi u redovnoj proceduri i nisu to neka značajna oštećena.

(Nezavisne)