Višković: Očekujemo da ćemo potpisati sporazum o dugoročnim isporukama gasa iz Rusije do kraja 2023.

Predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković komentarisao je u intervjuu za Izvestija projekte s Ruskom Federacijom, uspostavljanje direktnih letova sa Moskvom i ulazak BiH u NATO.

Intervju prenosimo u cijelosti.

Republika Srpska planira da sa Moskvom potpiše sporazum o dugoročnim isporukama gasa do kraja 2023. godine, rekao je u intervjuu za Izvestija Višković. Prema njegovim riječima, o tome je postignut dogovor sa potpredsjednikom ruske vlade Aleksandrom Novakom na Ruskoj energetskoj nedjelji, održanoj u Moskvi od 11. do 13. oktobra. Istovremeno, on se nada da će predsjednik Rusije Vladimir Putin doći na otvaranje rusko-srpskog hrama, koje bi trebalo da bude završeno u bliskoj budućnosti. Osim toga, očekuje da će stranke uskoro moći da nastave pregovore o uspostavljanju direktnih letova između Ruske Federacije i Republike Srpske.

Sarajevo ne pristaje na gasovod od Srbije do Bosne i Hercegovine

–  Tokom posjete Ruskoj Federaciji u okviru Ruske energetske nedjelje, sastali ste se s potpredsjednikom Vlade Aleksandrom Novakom i sa njim razgovarali o zaključivanju dugoročnog ugovora o isporuci ruskog gasa i rastu njegovih obima. Kako će ovaj gas biti isporučen?

– Prijateljstvo između naših zemalja razvija se ne samo posljednjih godina, već i tokom mnogo vijekova. Zahvalni smo na snabdijevanju gasom po cijenama mnogo nižim nego na berzi.

Očekujemo da ćemo do kraja ove godine potpisati ugovor o dugoročnim isporukama gasa iz Ruske Federacije. Potvrdu smo dobili na sastanku sa gospodinom Novakom, kome je prisustvovalo i rukovodstvo Gasproma. Sada smo u fazi pregovora i vjerujemo da nećemo imati problema po ovom pitanju.

Što se tiče puteva snabdijevanja, pitanje je teže. Snabdijevanje je komplikovano, ali ne u mjeri u kojoj bi to moglo da spriječi njihovu primjenu. U Mađarsku gas ide preko teritorije Ukrajine , a u Srbiju preko Bugarske. Očekujemo da će gasovod iz Srbije biti izgrađen kako je planirano i preko njega ćemo dobijati gas.

Sarajevo ga i dalje blokira – najvjerovatnije zbog pritiska američke ambasade – i ne pristaje na izgradnju gasovoda od Srbije do Bosne i Hercegovine. Međutim, paralelno se priprema projekat izgradnje gasovoda od Hrvatske do grada Mostara (Bosna i Hercegovina). I nemamo ništa protiv njega, ali smo izjavili da će Republika Srpska odobriti izgradnju ovog gasovoda ako Sarajevo dozvoli izgradnju našeg gasovoda iz Srbije. Očekujemo odluku o ovom pitanju u narednih nekoliko mjeseci.

Naš stav je izrečen na sastanku sa Novakom i vjerujemo da može pomoći da se postigne dogovor sa Sarajevom. Ali ako se to ne dogodi, imamo rezervnu opciju, koju ćemo primijeniti sa Gaspromom. Riječ je o gasifikaciji Republike Srpske i izgradnji dvije gasne elektrane snage po 100 MV. Pošto su Srbija i Bosna i Hercegovina već povezane gasovodom koji ide na području Zvornika, koristićemo postojeći gasovod, koji ćemo modernizovati. Očekujemo sastanak sa našim ruskim partnerima po ovom pitanju u bliskoj budućnosti.

–  Koju otprilike cijenu gasa Republika Srpska pregovara sa Rusijom? Niže od Srbije?

Neka ovo za sada ostane tajna, pošto je riječ o komercijalnim ugovorima.

– Sa Aleksandrom Novakom ste razgovarali i o uslovima rada Rafinerije nafte Brod. Šta ste uspjeli da se dogovorite?

Upravo danas (13. oktobar) imam zakazan sastanak sa kompanijom Zarubežnjeft, koja je već nekoliko godina prisutna u Republici Srpskoj. I to nije samo Rafinerija Brod, već i Rafinerija ulja Modriča.

Riječ je o saradnji u različitim oblastima – prije svega o tome kako bezbolno prebroditi težak period koji se razvio u sadašnjim okolnostima. Svi znaju da su zalihe i metode prenosa novca postale komplikovanije. Sa svoje strane, mi pomažemo Zarubežnjeftu: razgovaramo o tome šta mu treba.

Mi smo ga snabdijevali gasom iz Hrvatske. Takođe prodaje komprimovani prirodni gas. Pored toga, razmatra se i projekat izgradnje solarne elektrane na teritoriji elektrane Modriča. Na ovaj način će moći da pokrenu sopstvenu proizvodnju električne energije. Razmatra se i izgradnja gasne elektrane na teritoriji Rafinerije nafte Brod. O svemu tome ćemo razgovarati na našim sastancima, a sada je glavna tema kako da pomognemo jedni drugima.

– Ispada da su sve rasprave tek pred nama?

Naravno.

– Kada sljedeći put planirate da dođete u Rusiju?

Na sastanku (12. oktobra) sa potpredsjednikom Vlade Novakom iskoristio sam priliku i pozvao ga u Banjaluku. Pred kraj ove godine posjetiće predsjednik Milorad Dodik, tokom koje će se sastati sa predsjednikom Vladimirom Putinom, pa je moguće da u bliskoj budućnosti ponovo dođem u Rusiju.

“Razumijemo poziciju Ruske Federacije i ne insistiramo na brzim odlukama”

– Rusija je prošle godine najavila da planira da otvori svoje predstavništvo u Republici Srpskoj, ali se to nije dogodilo. Da li znate kada bi se moglo pojaviti?

Nadam se da će se to desiti u vrlo bliskoj budućnosti. Ali sada razumijemo poziciju Ruske Federacije i ne insistiramo ni na kakvim brzim odlukama i koracima. Imamo razumijevanje za postojeće probleme s kojima se Rusija suočava, uključujući i poslije uvođenja sankcija. Ali, ruski ambasador u Bosni i Hercegovini Igor Kalabuhov nastavlja da radi na ovom pitanju uz punu podršku svih neophodnih institucija u Republici Srpskoj.

Obavještavam vas i da se u Republici Srpskoj trenutno gradi rusko-srpski hram, čijem osvećenju je prisustvovao i ministar inostranih poslova Rusije Sergej Lavrov. Nadamo se da će u bliskoj budućnosti biti završen i da će na njegovo otvaranje doći ruski predsjednik Vladimir Putin. Hram će postati odraz veza naših naroda, kao i vekovnog prijateljstva, kulture i istorije.

– Kako Republika Srpska planira da privuče ruske turiste?

Mnogo smo razgovarali na ovu temu tokom moje prethodne posjete Rusiji, Sankt Peterburgu, koja je bila pre skoro dvije godine. Nažalost, izbio je rusko-ukrajinski sukob i bili smo primorani da ovo pitanje odložimo dok se situacija ne normalizuje. Tada je bilo riječi prije svega o uspostavljanju direktnih letova između Moskve ili Sankt Peterburga i Banjaluke, gdje bismo mogli da pozovemo organizovane grupe turista iz Rusije.

Prije svega, to se tiče medicinskog turizma: Republika Srpska je poznata po svojim balneološkim odmaralištima. Održavamo kontakte po ovim pitanjima, ali smo, nažalost, zbog nedavnih događaja prinuđeni da pauziramo pregovore. Ipak, nadamo se da ćemo im se vratiti  u bliskoj budućnosti. Postoji i perspektiva za razvoj zimskog turizma. Kao što znate, 1984. godine u Bosni i Hercegovini su održane Zimske olimpijske igre i od tada je ostala moćna infrastruktura.

“Sve dok je Srbija neutralna, i mi ćemo se držati ovog stava”

– Bosna i Hercegovina je krajem 2022. godine postala kandidat za pristupanje Evropskoj uniji. Kakvi su izgledi za ulazak Bosne i Hercegovine u EU i NATO?

Idemo ka evropskim integracijama, ali ne po svaku cijenu. Idući ovim putem, ne namjeravamo da izgubimo bilo koji dio našeg suvereniteta, čime kršimo Dejtonski mirovni sporazum. I ne mislimo da je to brz proces. Idemo u ovom pravcu, ali bez velikih očekivanja.

Ne vidimo brz napredak po ovom pitanju, pa razmišljamo o minimalnom periodu od deset godina. Trenutno imamo važnija pitanja za rješavanje. Na svakom sastanku sa zvaničnicima EU potvrđujemo svoje namjere da se pridružimo, ali ne prihvatamo nikakve uslove koji bi nas na bilo koji način umanjili.

Što se tiče NATO-a, sutra bi u alijansu pristupio i drugi bosanskohercegovački entitet – Federacija Bosne i Hercegovine. Ali što se tiče Republike Srpske, mi o tome i ne razmišljamo. Naš stav je jasan – ovo ne dolazi u obzir. Prema odredbama koje je usvojila Narodna skupština Republike Srpske, po ovom pitanju pratićemo stav Srbije. Sve dok Srbija ostane neutralna, i mi ćemo se držati ovog stava.

– A kada bi se Bosni i Hercegovini ponudilo da se pridruži antiruskim sankcijama u zamjenu za ulazak u EU…

Što se tiče stava Sarajeva, vjerovatno bi se složili. Ali što se Republike Srpske tiče, apsolutno ne. Ovdje ne može biti ustupaka. Ali ja govorim o poziciji vlasti koja je sada na čelu Republike Srpske. Možda će u jednom trenutku na vlast doći ljudi drugačijeg mišljenja.

– Predsjednik Milorad Dodik već dugi niz godina govori o mogućem održavanju referenduma o nezavisnosti. Da li rukovodstvo Republike Srpske razmatra realnu mogućnost da se u skorije vrijeme održi glasanje o nezavisnosti i odvajanju od Bosne i Hercegovine?

Ovo je čisto političko pitanje i vjerovatno će svaki čitalac i gledalac koji je pogledao ovaj intervju moći da izvuče svoje zaključke ako iznenada predsjednik Vlade kaže da da, želimo da donesemo odluku i da se odvojimo od Bosne i Hercegovine. Ali u stvari, mi smo prvenstveno posvećeni poštovanju Dejtonskog mirovnog sporazuma. Uvijek ponavljamo da ako se poštuje Dejtonski sporazum, poštuje Ustav, Bosna i Hercegovina može postojati onakva kakva je zacrtana 1995. godine.

Nažalost, u Sarajevu sada prevladavaju sentimenti i uzastopni pokušaji da se Republici Srpskoj oduzme što više ovlašćenja i prenese na nivo Bosne i Hercegovine u cilju stvaranja unitarne države u kojoj dominiraju Bošnjaci. To je razlog za raspisivanje referenduma o nezavisnosti.

Po Dejtonskom sporazumu sva imovina pripada entitetima i subjektima. Međutim, nelegitimni visoki predstavnik UN Kristijan Šmit  predlaže da se prepusti korišćenje celokupne imovine na nivou Bosne i Hercegovine i potom ga distribuirati između entiteta. Republika Srpska o ovome ne želi ni da govori, budući da po Dejtonskom sporazumu imovina pripada subjektima. Shodno tome, samo njoj pripada 49 odsto imovine Republike Srpske. Predsjednik Dodik je upozorio da će, ukoliko zakon o imovini bude usvojen, odmah biti održana sjednica Narodne skupštine i donesena odluka o nezavisnosti Republike Srpske. To ne znači da to želimo. Ovo će jednostavno biti naš odgovor na nezakonitu odluku nelegitimnog visokog predstavnika.

– Odnosno, Banjaluka još ne razmatra mogućnost pripojenja Republike Srpske Srbiji?

Možda neko razmišlja o ovom koraku, ali želim još jednom da istaknem da se ovim pitanjem ne bavimo. Otcjepljenje od Bosne i Hercegovine ili pripajanje Srbiji nije nam prioritet. Na ovaj korak možemo biti primorani samo ako se naš stav i mišljenje ne poštuju. Јedino i najvažnije što tražimo je poštovanje Ustava i Dejtonskog sporazuma. Dakle, sada ne govorimo o secesiji ili aneksiji – sve su to pitanja budućeg razvoja. Možda do ovoga nikada neće doći, ili se može dogoditi vrlo brzo.