Višković: Sa “Gaspromom” gradimo prvu gasnu elektranu u Zvorniku

Nedavno ste boravili u radnoj posjeti Rusiji.  Šta je konkretno dogovoreno, kakve utiske nosite iz Rusije?

Posjeta je bila više nego uspješna i utisci su sigurno pozitivni i sada ostaje konkretizacija svih dogovorenih stvari. Sada su na potezu institucije  Republike Srpske, koje treba da realizuju sve ono o čemu se razgovaralo. U Rusiji smo boravili nekoliko dana, a sastanci su trajali skoro cijeli dan u terminima od ujutru do popodneva, što govori da nije u pitanju turistička, nego radna posjeta Sankt Peterburgu i siguran sam da će Republika Srpska u narednom periodu od nje imati benefite.

U Rusiji su predstavljeni naši domaći proizvodi?

Pokušali smo koliko je to bilo moguće da ponesemo što više naših domaćih proizvoda, te da, ne samo kroz priču, nego i kroz jednu malu prezentaciju I degustaciju našim partnerima u Rusiji pokažemo proizvode proizvođača iz Republike Srpske. Republika Srpska ima zaista mnogo organskih, zdravih proizvoda. Znamo da određene evropske destinacije mogu da proizvedu puno više proizvoda nego što može Republika Srpska, ali ne mogu da proizvedu zdravu hranu, kao što može Republika Srpska. Mi smo upravo insistirali na takvim proizvodima, koji su potpuno organski, bez aditiva i konzervanasa. Republika Srpska i čitav ovaj naš prostor BiH može biti ponosan i s pravom da ističe u međunarodnim okvirima, da imamo zdravu životnu sredinu koja obezbjeđuje i zdravu hranu. Danas je to privilegija, a mi u BiH nismo ni svjesni šta danas znači imati na evropskom ili svjetskom tržištu jedan takav proizvod. Mi smo upravo takve proizvode prezentovali našim prijateljima u Rusiji i oni su pokazali veliko interesovanje. Ekskluzivno za vaš mediji ću saopštiti da se razgovaralo i o projektu “Srpska kuća” u Sankt Peterburgu, gdje bi na jednom mjesti bili predstavljeni svi proizvodi iz “Hercegovačke kuće”, “Krajiške kuće” i ostali. U razgovoru sa gubernatorom Bejrovim dobio sam podršku  da će nam i administracija Sankt Peterburga pomoći da dobijemo i atraktivnu lokaciju u samom centru grada. Naša je želja da uz pomoć Vlade Republike Srpske na jednom mjestu okupimo sve naše proizvode, kako bi ih ruskom tržištu ili u ovom slučaju konkretno tržištu Sankt Peterburga koje ima 5,5 miliona ljudi, približili i kako bi ruski partneri mogli doći, vidjeti i probati naše proizvode. To je pet puta brojnije stanovništvo samo u jednom gradu, nego što mi imamo u čitavoj Republici Srpskoj. Onda u narednom koraku da idemo preko velikih ruskih lanaca da takve proizvode za kojima rusko tržište pokaže interesovanje plasiramo i u ostale distributivne centre širom Rusije, ne samo u Sankt Peterburgu. Prema tome, to je nešto što sada treba da realizujemo u saradnji sa Ministarstvom poljoprivrede,Ministarstvom trgovine i turizma i Privrednom komorom. Razmišljali smo čak da jedan dio proizvoda iz prehrane, a  koje ne proizvodi Republika Srpska, već naši ljudu u Srbiji, preko te „Srpske kuće“ ponudimo ruskom tržištu.

To znači da se nećemo zatvarati isključivo za prostor Republike Srpske. Prioritet je ponuditi proizvode iz Republike Srpske, a ono što mi ne proizvodimo, a smatramo da bi trebalo ponuditi ruskom tržištu, na temu “Srpske kuće” razgovaraćemo sa prijateljima iz Srbije. Proizvodi koje ne proizvodi Republika Srpska, a u Srbiji postoji interesovanje da se njihovi proizvodi nađu na ruskom tržištu zajedno ćemo predstaviti kroz projekat “Srpska kuća” I to će biti znak korektne saradnje Srbije i Republike Srpske. Tako će njihovi lanci, distributeri vidjeti za kojim proizvodom je najveća potražnja na ruskom tržištu i sigurno da će ti proizvodi u nekom narednom periodu, u narednim godinama moći ozbiljnije da se pojave na tom tržištu. Troškove početne prezentacije, prostora i adaptacije će obezbijediti Vlada Republike Srpske, tako da će proizvođači da bi ponudili svoje proizvode ruskom tržištu imati minimalan trošak.

Ruski partneri zainteresovani za vina iz Srpske

Rusko tržište je ogromno tržište i Republika Srpska nije u poziciji da proizvede ni mali procenat onoga što je potreba ruskog tržišta. Već na prvoj prezentaciji pokazalo se da Republika Srpska ima kvalitetna vina i ruski partneri su pokazali interesovanje za vina iz Srpske. Proizvodnja vina u Srpskoj nije na tom nivou da može zadovoljiti potrebe ruskog tržišta, ali kada je u pitanju kvalitet i cijena, cijena je adekvatna tom kvalitetu. Kada govorimo o konzumentima, možemo reći da opet nije u pitanju cijelo tržište, nego jedan broj ljudi koji sebi može da priušti takvu vrstu zadovoljstva. Tako da, po tom osnovu mislim da treba u narednom periodu na tome ozbiljno raditi i pripremiti sve te naše proizvode, ali moramo sačekati da dobijemo lokaciju i vidimo da li će ta lokacija u prvom momentu zadovoljiti uslove jednog marketa. Ukoliko je potrebno da se uloži u taj objekat, da se on privede namjeni, Vlada Republike Srpske je spremna izdvojiti sredstva. Čim objekat bude priveden namjeni mi ćemo naše proizvode i distribuirati i pokazati ruskom tržištu šta to Republika Srpska nudi, a i sam sam bio iznenađen šta sve naši ljudi proizvode, prije svega u prehrambenoj industriji. Imamo dovoljnu lepezu proizvoda koju možemo i po kvalitetu, ali i po cijenama da ponudimo i budemo konkurentni.

Vinari iz Republike Srpske treba da se raduju našoj posjeti, jer smo sa određenim trgovinskim lancima iz Rusije, prije svega sa “Ludingom”, jednim od najvećih distributera na području Rusije, na degustaciji dogovorili da u februaru, kada će biti veliki sajam vina u Rusiji, u Moskvi, promociju svih vina iz Srpske. Na štandovima “Ludinga” naći će se sva vina iz Srpske. Jedan takav distributer, koji na ruskom tržištu godišnje plasira preko 70 miliona litara vina, a naša proizvodnja je 30 puta manja od toga, je prepoznao kvalitet u našim vinima i ponudio da oni na sajmu u svojoj lepezi italijanskih, francuskih i ostalih vina imaju i vina iz Republike Srpske. Mi ćemo pomoću našeg resornog ministarstva dostaviti ta vina, tako da će se sva vina naći na tom sajmu. Pojavljivanje na tom sajmu je prilika da vinari i njihovi vina budu ne samo približena ruskom tržištu, nego da nađu put i do ostalih svjetskih destinacija, čiji distributeri će biti prisutni na sajmu.

Možemo li taj primjer plasiranja domaćih proizvoda slijediti i za neke druge zemlje, ne samo Rusiju?

Sigurno da može, ali mi smo se u ovom trenutku opredijelili za rusko tržište iz nekoliko razloga. Nije tako lako doći na neko tržište i da vas neko sačeka raširenih ruku, prihvati vašu ideju i da vam obezbijedi lokaciju u centru grada gdje vi možete da izložite proizvode. To mogu da rade samo prijatelji. To je tržišna ekonomija gdje ljudi, između ostalog, ne žele da budete konkurencija njihovom lancu ili nekim njihovim proizvodima. To mogu samo da vam ponude ljudi sa kojima imate više nego korektnu saradnju. Mnoge evropske zemlje nisu toliko zainteresovane za takav vid saradnje. Tražiće vam da ispoštujete 100 nekakvih procedura, papira, saglasnosti, sertifikata i slično. Kada to sve uzmete u razmatranje postavlja se pitanje da li mi uopšte možemo podnijeti jednu takvu vrstu konkurencije i jednu takvu utakmicu. Dovoljno je samo da vam traže sertifikat koji zadovoljavaju samo njihovi tržni lanci i vi niste u poziciji to ponuditi. Ovdje je, prije svega, i odluka vlasti Sankt Peterburga da pomognu Republiku Srpsku na jedan takav način gdje neće zahtijevati posebne zahtjeve za naše proizvode.

Razgovarali ste i sa predstavnicima kompanije “Gasprom” o gasifikaciji Republike Srpske. Šta to konkretno znači?

Tokom posjete Rusiji, sa predstavnicima “Gasproma” obavili smo tri sastanka, tri odvojena sastanka sa tri odvojena pravna subjekta, koji su u sastavu “Gasproma”. “Gasprom” je velika svjetska korporacija koja je podijeljena za njihove uslove na „manje segmente“, a za naše uslove to su ponovo ogromne kompanije, s ogromnim kapitalom, a koje su usko vezane za određenu oblast. Jedna kompanija se bavi distribucijom gasa, druga se bavi proizvodnjom gasnih turbina, treća se bavi utečnjavanjem gasa i slično. Prvi razgovor koji smo imali bio je na temu gasifikacije Republike Srpske. Ono što je našim planskim dokumentima predviđeno je izgradnja magistralnog gasovoda od Bijeljine prema Banjaluci, Prijedoru, pa dalje do Novog Grada. Na tom potezu trebalo bi da se grade gasne elektrane koje bi, pored proizvodnje električne energije imale i segment proizvodnje pare, a time i snabdijevanja gradova, prije svega Banjaluke i Prijedora toplom parom i vodom, a time bi stanovništvo imalo i grijanje i toplu vodu. Na taj način bi se proizvodila električna energija i sadašnji način grijanaja u tim velikim centrima bi bio prevaziđen, a to je biomasa koja se sada koristi i u Banjaluci i Prijedoru.

Republika Srpska je prije par godina potpisala sporazum sa “Gaspromom” vezano za izgradnju magistralnog gasovoda kroz Srpsku, u sklopu projekta “Južni tok”. Taj “Južni tok” u određenom momentu nije mogao da se realizuje, pa se prešlo na tzv. “Turski tok” u okvirima Rusije. Ova maršuta koja sada ide preko Turske, Bugarske i ulazi u Srbiju, pa se čak naziva i “Srpski tok”.  Na taj gasovod se već sada konektuju i Mađari, a onda mi treba da gradimo krak od Bijeljine prema Prijedoru i Novom Gradu. Predstavnici kompanije “Gasprom” su se interesovali za to šta smo mi u ovom periodu uradili. U sklopu izgradnje autoputa Banjaluka – Beograd, dio autoputa kroz Republiku Srpsku, od Rače do Bijeljine u dužini 20 km izvršena je eksproprijacija, završeni imovinsko-pravni odnosi i sada već radimo na relaciji Bijeljina- Brčko. U tom kontekstu rješavamo i gasovod koji bi se u suštini radio u trasi autoputa. To smo našim prijateljima iz “Gaproma” predstavili, rekli im šta su problemi i šta očekujemo u narednom periodu. Sa mnom u delegaciji je bio i direktor “Gas Res”, g. Glamočić, te oni sada u korespondenciji sa “Gaspromom” treba da naprave mapu puta tačno definisanih akcionim planom, koji je naredni korak, koja je sljedeća aktivnost kako bi se došlo do realizacije projekta.

Da se ne bi gubilo na vremenu i čekalo na izgradnju gasnih toplana u Banjaluci i Prijedoru, s obzirom da već imamo izgrađen gasovod prema Zvorniku, izrazili smo spremnost, a oni su to prihvatili, da na području grada Zvornika u blizini industrijske zone Karakaj, gdje se sada nalazi fabrika “Alumina” sagradimo jednu gasnu elektranu koja bi bila dva puta po 32 megavata. Tu bi se proizvodila električna energija i para, koju bi bila korištena za potrebe Alumine u proizvodnom procesu. Gasna elektrana bi proizvodila paru, koja bi se većim dijelom koristila za proizvodnju “Alumine” i za potrebe grijanja grada Zvornika. Dio električne energije, koji bi se takođe proizvodio, išao bi u proces proizvodnje “Alumine”, a viškovi bi bili ponuđeni na tržištu električne energije. S obzirom da je takav prijedlog dobro prihvaćen, “Gas Res” i “Elektroprivreda RS” su već uputili pismo u kojem je prikazana želja da ljudi iz “Gasproma” koji se bave izgradnjom takvih objekata i gasnih turbina dođu u Republiku Srpsku i Zvornik i konkretno na terenu odaberu lokaciju, da sami izdefinišu ulazne parametre na terenu i zajedno sa nama prelože koja bi to lokacija bila najpogodnija i kojeg kapaciteta gasna elektrana. Moguće da oni ponude da to bude čak i većeg kapaciteta od dva puta po 32 megavata. Predstavnici “Gasproma” su čak izrazili spremnost i da oni imaju određenu vlasničku strukturu u jednoj takvoj elektrani.

Cilj naših razgovora je bio da sa podizanjem potrošnje gasa, koji “Gasprom” danas isporučuje prema BiH, a time i Republici Srpskoj, podignemo na viši nivo i time ostvarimo određene benefite. Republika Srpska danas ima potrošnju na 50 miliona kubika, što je za njihove okvire statistička greška. Sa tom elektranom 2×32 potrošnja gasa u Srpskoj sa 50 miliona išla bi u startu na 200 miliona kubika, odnosno nekoliko puta, a ta potrošnja je bitna zbog ulazne cijene.

Šta to konkretno znači za građane?

Nije isto da li vi danas trošite jednu ili 100 jedinica nekog proizvoda. Kada imate veću potrošnju sigurno da bi cijena tog proizvoda bila povoljnija. Iz tog razloga smo ponudili opciju sufinansiranja ili učešća “Gasproma” u projektu. Za takve vrste projekata dobićemo specijalne cijene gasa, koje će sigurno biti dva puta povoljnije nego što su danas na tržištu Republike Srpske. To je ono na čemu moramo raditi. Ja ću u narednom periodu insistirati kod ljudi koji su sada operativno zaduženi da dođe što prije do realizacije tih projekata, da što prije dođemo u poziciju izgradnje takve elektrane, kako bi naša potrošnja bila značajno veća, a naše cijene ulazne sirovine, a gas je jedan od energenata značajnih za Srpsku bile značajno niže nego što su danas.

Razgovarali ste i sa predstavnicima farmaceutske kuće “Biokard”. O čemu je bilo riječi i šta je dogovoreno?

Obavili smo razgovor koji je izuzetno značajan sa Republiku Srpsku sa ljudima iz jedne od vodećih farmaceutskih kuća u Rusiji. Oni već imaju određene proizvode na našem tržištu. Kompanija “Bikard” proizvodi i određene supstance koje se koriste za proizvodnju vakcine Sputnjik V. Naša molba, a njihova želja je da se pronađe način da se pojave u većoj mjeri na tržištu Republike Srpske. Pokazali su spremnost i da organizuju određenu vrstu proizvodnje, a rade na tome i da dobiju evropske licence za svoje lijekove,  da bi sa ovog prostora mogli snabdijevati tržište EU. Njihov lijek koji se sada nalazi u Republici Srpskoj za liječenje karcinoma pluća prema izvještaju naših zdravstvenih ustanova pokazao je najbolje rezultate. Ispitivanja koja oni rade u preko svojih 70 laboratorija na prostoru Rusije pokazuju da taj lijek u nekoj perspektivi treba veoma uspješno da liječi takvu vrstu bolesti, koja nažalost ima sve više maha i na prostorima Republike Srpske. Iz tog razloga mi bismo bili više nego ponosni da obezbijedimo našim pacijentima da takav lijek imaju i u Republici Srpskoj.

Kada bi se to moglo očekivati?

Lijek je već registrovan i nalazi se u našim zdravstvenim ustanovama, ali da bi on pokazao puni efekat ili punu svoju primjenu treba da ga prate i drugi lijekovi iz njihove lepeze proizvodnje, tako da se pregovara na koji način i kada oni da dođu na prostor Republike Srpske da organizuju svoju proizvodnju i da time ti lijekovi ovdje budu u široj primjeni. Moram da kažem da postoje određeni problemi u vezi sa Agencijom za lijekove BiH, gdje članovi komisije iz FBiH koji treba da donesu odluku i dozvole da se lijek prihvati na prostoru BiH, ne iz stručnih, nego iz političkih razloga, nisu previše zainteresovani ili su lobirani od drugih farmaceutskih kuća da ne dozvole da se ruski ljekovi pojave na tržištu BiH. Onda tu imamo određene probleme, ali našli smo načina kako ćemo to u narednom periodu prevazići.

Često se javljaju problemi na relaciji radnik–poslodavac-Vlada-sindikat. Radna snaga odlazi iz Republike Srpske. Najniža plata u Republici Srpskoj sada je 540 KM, hoće li doći do novog povećanja?

Ljudi sa ovih prostora bili u procesu migracija i poslije Drugog svjetskog rata i prije posljednjih ratnih dešavanja na prostoru BiH, a to se dešava i danas. Po tom pitanju nije samo Republika Srpska specifična, ljudi odlaze odlaze i iz Hrvatske koja je članica EU, iz Srbije, sa prostora cijele BiH.. Republika Srpska danas ima najveći broj zaposlenih od njenog osnivanja. Onda se nešto ne poklapa u mojoj izjavi i takvim komentarima, koji kritukuju dešavanja u Srpskoj. Pomenuli ste plate, volio bi da se svi malo više pozabave tim pitanjem i vide kako to rade drugi.

Korona je i danas među nama. Mi nismo prošli koronu pa da kažemo korona je završena i možemo se okrenuti rješavanju nekih drugih pitanja. Mi sve ovo što radimo, radimo uz koronu koja je sa nama. Donesemo odluku da povećamo neoporezivi dio sa 500 KM na 700 KM. To se automatski prelilo na povećanje plata i u javnom i u realnom sektoru. Povećavamo penzije pored redovnog usklađivanja koje smo imali početkom godine od tri odsto. Sada od 1. septembra penzija ide za dodatnih dva odsto, što znači ukupno pet odsto u godinu dana. Kada se to još desilo u Republici Srpskoj i u okruženju da su penzije u godinu dana porasle za pet procenata? Od početka korone, a mi to vodimo kao 10. mart 2020. godine do današnjeg dana imamo preko 7.500 više zaposlenih, nego onih koji su u tom istom periodu izgubili posao. To je nešto što mnogi ne mogu da kažu. Došli smo do prosječne plate preko 1.000 KM, a kada smo to pomenuli prije godinu da je težnja Vlade prosječna plata od 1.000 KM, prisjetimo se komentara iz tog perioda.  Nema od toga ništa, to je samo priča, a sada kada to više nije priča, kritičari kažu “pa znamo mi kako živimo”. Slažem se da bi plata trebalo da bude 1.000 evra, ali to nije realno u ovom momentu, ali prema svim ovim pokazateljima koje iznosimo vidi se da se krećemo na tom putu.

Rebalans budžeta Republike Srpske

Rebalans budžeta je nešto što ne može biti sakriveno, nešto o čemu će odlučivati Narodna skupština i nešto što je najbolji pokazatelj. Mi u 2021. godini imamo 236 miliona KM više prikupljenih prihoda u budžetu nego što smo imali u 2020. godini. I tu je taj procenat od 5,6 odsto. Mi sada idemo sa Rebalansom budžeta na 4 milijarde i 16 miliona KM. U međuvremenu smo dobili i sredstva od MMF-a, koja su naša sredstva i nije u pitanju nikakav kredit ili zajam, pozajmica nego su to sredstva koje su države držale kroz rezerve u MMF i to nije doznačeno samo BiH, Republici Srpskoj, nego i svim članicama koje su u sastavu MMF-a.

Ono što dajemo kao pomoć realnom sektoru i to kao grant sredstva u budžetu za 2021. godinu, koji smo usvajali krajem prošle godine bilo je predviđeno za privredu 3 miliona KM. Sada je to u rebalansu 7,7 miliona KM, skoro za 5 miliona KM više. Povećali smo da bi realni sektor dobio grant sredstava za investicije u nove tehnologije. Povećali smo i zato što se na naš javni poziv prijavio jedan značajan broj privrednih subjekata i nismo željeli da bilo ko ostane ispod crte.  Za sve koji ispunjavaju uslove i koji su se prijavili smo našli sredstva i biće isplaćena. Donijeli smo Zakon o podsticajima u Republici Srpskoj vezano za povećanje plata. Preko 15 miliona KM do sada smo isplatili po tom osnovu. Plate u realnom sektoru po tom zakonu su rasle i do 20 odsto.

Pokrivenost uvoza izvozom u Republici Srpskoj je preko 80 odsto. Mi smo uspjeli u godini korone da naš deficit planiran  budžetom za 2021. godinu  na 360 miliona sada svedemo na 116 miliona KM, što je za 210 miliona KM manje. Mogli smo čak ići i u suficit, ali svjesno smo išli u taj deficit koji je po našem mišljenju podnošljiv, jer Kompenzacioni fond iz kojeg rješavamo pitanje zdravstva, privrede i drugih pitanja u vezi sa koronom je u budžetu za 2021. godinu bio 90 miliona KM. Mi smo ga do danas potrošili, svih 90 miliona KM. U rebalansu planirano dodatnih 30 miliona KM za Kompenzacioni fond, za investicije dodatnih 100 miliona KM, povećavamo iznos za plate, penzije, socijalna davanja i naš javni dug po novom rebalansu biće 45 odsto.Planirano zaduženje je bilo na nivou 850 miliona KM, sad je na nivou 650, za 210 miliona KM manje, a otplata naših kredita u 2021. godini koji su uzimani u periodu pa čak i u periodu onih koji su danas opozicija, pa sve ovo kritikuju je 570 i nešto miliona KM. Svjedoci smo da kada smo se pojavili na londonskoj berzi da prodamo obveznice Republike Srpske, da su nas satanizovali da idemo u dužničko ropstvo i slično.. Ništa od toga nije tačno, a svi oni koji kritikuju imaju svoje poslanik u Narodnoj skupštini Republike Srpske, to je javni dokument i na našim portalima može svako koga to interesuje da pogleda.

Hoće li biti novih mjera? Kako ste zadovoljni procesom vakcinacije u Srpskoj?

Građani definitivno treba da shvate jednu situaciju. Da li će biti novih mjera zavisi od njihovog ponašanja i mislim da se pogrešno stvara percepcija u Republici Srpskoj kao da neko nešto nameće. Ja znam kroz šta sam prolazio i ne bi želio da to neko proživi u svom životu. Znam šta bi mi se desilo da Republika Srpska nije obezbijedila vakcine svojim građanima.

Mi danas u skladištima imamo preko 700.000 vakcina. Nisam zadovoljan procesom vakcinacije Ne znam po koji put treba da kažemo građanima da se vakcinišu. Njihovo vakcinisanje u mnogome će dati odgovor na vaše pitanje. Ono što želim da čuju građani Republike Srpske, prema informacijama koje sam ja dobio, a cijenim da su tačne. Skoro da ne postoji ni jedan pacijent na respiratoru u Republici Srpskoj koji je vakcinisan. Je li to nije dovoljno obrazloženje da se treba vakcinisati?

Oni koji se vakcinišu imaju šansu da prežive i ako se zaraze i to je dovoljan odgovor. Vi ako ste vakcinisani možete se zaraziti, ali posljedice kroz koje treba da prođete nisu da biste bili životno ugroženi. Ako ste vakcinisani zaštićeni ste da ne izgubite život.

(Banjaluka.net/ Elta TV)

Koja je tvoja reakcija?

0% Srećno

0% Ravnodušno

0% Zabavno

0% Smiješno

0% Bijesno

0% Tužno