Višković: Šmit na turističkom putovanju u Beogradu
Premijer Republike Srpske Radovan Višković rekao je da za Srpsku “turističko putovanje” predstavlja današnji planirani odlazak njemačkog diplomate Kristijana Šmita u Beograd na razgovor sa predsjednikom Srebije Aleksandrom Vučićem.
“Vučić je predsjednik suverene zemlje i njegovo je pravo da odluči koga će da primi”, rekao je Višković novinarima u Narodnoj skupštini Srpske.
Višković je rekao da će Šmit biti visoki predstavnik onda kad ga potvrdi Savjet bezbjednosti UN, kako je predviđeno Ustavom BiH koji se zove Dejtonski sporazum, ali i naglasio da BiH nije suverena sve dok takva funkcija ne bude ukinuta.
On je rekao i da će se Srpska braniti ukoliko međunarodna zajednica pokuša da na silu nametne ukidanje zakona u vezi sa imovinom.
“Ne bih preporučio nikome da nas iskušava. Mi ćemo se braniti i preduzimaćemo mjere zaštite koliko mi bili jaki ili, prema mišljenju nekih drugih – nejaki. Nećemo se predati, nećemo dići ruke i podući bijelu zastavu i reći – `Evo, izvolite radite sve što ste namjeravali`”, naglasio je Višković.
Govoreći o Šmitovoj odluci da suspenduje Zakon o nepokretnoj imovini Srpske, Višković je naglasio da je pitanje nepokretne imovine riješeno potpisivanjem Dejtonskog mirovnog sporazuma.
On je naveo i da nijedna nelegalna odluka nelegalno postavljenog stranog činovnika ne može promijeniti činjenicu da Srpska ima ustavno i zdravorazumsko pravo da slobodno raspolagaže svojom imovinom.
Višković ističe da je riječ o brutalnom napadu na legitimno pravo Republike Srpske da donosi i usvaja zakone na svojoj teritoriji.
“Predlaganjem, a poslije toga i usvajanjem Zakona o nepokretnoj imovini, Republika Srpska samo potvrđuje ono što je zapisno u Dejtonu – da je nepokretna imovina na teritoriji Republike Srpske njeno vlasništvo, a ne BiH, na koje se sada nelegalno pokušava prenijeti to pravo”, naglasio je predsjednik Vlade.
Višković ističe da posljednja odluka takozvanog visokog predstavnika međunarodna zajednice predstavlja uvertiru u otvoreno miješanje u rad Ustavnog suda BiH, koji je u više navrata do sada pokazao da nije imun na pritiske stranog Faktora.
“Posebno vrsta licemjerja i u tome što se tvrdi da se, usvajanjem Zakona o nepokretenoj imovini Republike Srpske, navodno `narušava pravna bezbjedenost i investiciono okruženje`. Naprotiv, upravo se ovakvim, nelegalnim odlukaama nelegalno postavljenih stranaca, rastjeruju investitori i uvodi potpuna pravna nestabilnost”, istakao je Višković.
Ne plašim se sankcija
Predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković izjavio je da se ne plaši eventualnih sankcija, te istakao da svoj posao radi u skladu sa Ustavom i zakonima.
“Ne bih radio ovaj posao da se plašim. Ako neko misli da je to predmet nekih sankcija, to je njegovo pravo, ali ja se ne plašim. Niko me nije natjerao da ovo radim, to činim isključivo iz patriotskih namjera i smatrama da na ovaj način mogu da doprinesem dobrobiti svog naroda i građana Srpske i tako ću se i ponašati”, rekao je Višković novinarima u Narodnoj skupštini Srpske.
On kaže da ne razmišlja o eventualnim sankcijama, te da nije time opterećen.
“Možda bi me jedino pogodile sankcije Srbije, da ne mogu preći Drinu i otići do Beograda ili Novog Sada, a sve ostalo me ne zanima”, kaže Višković.
Govoreći o sankcijama koje je Velika Britanija uvela srpskom članu Predsjedništva BiH Miloradu Dodiku i predsjedniku Srpske Željki Cvijanović, Višković je rekao da one nisu rješenje niti dobra poruka.
“Ove sankcije su usmjerene protiv Srpske, a ne samo protiv dva lica i to nije rješenje problema u BiH. Ovdje je rješenje u dogovoru. Mi smo u januaru tražili zajedničku sjednicu vlada Republike Srpske i Federacije BiH i da razgovaramo o svim stvarima. Nije ovdje u pitanju samo Srpska, već život građana i pripadnika svih naroda u BiH”, rekao je Višković.
On je naveo da je juče razgovarao sa predstavnicima EBRD-a, te da im je na pitanje šta je sa viškom prihoda od indirektnog oporezivanja, a odnosi se na prikupljanje akciza na puteve i auto-puteve, odgovorio da se “što se tiče Srpske, to može riješiti za pet minuta, ali da drugi entitet to ne želi zato što smatra da bi koeficijent raspodjele trebao da bude ovakav ili onakav”.
“Možda bi voljeli da je koeficijent raspodjele prihoda drugačiji, ali je ustanovljen prije deset godina i kada bi to željeli da promijenimo, moramo o tome da razgovaramo”, rekao je Višković.
(Srna)
Oznake: Radovan Višković
