Visokoobrazovani kadrovi neće naći posao “u struci” ni za 10 godina
Zbog neusklađenosti tržišta rada i visokog obrazovanja neki kadrovi sa fakultetskom diplomom neće pronaći posao u oblasti za koju su se školovali ni u narednih deset godina.
Takođe, procenat visokoobrazovanih u RS je osam odsto, što je daleko iza evropskog prosjeka koji iznosi 22 odsto u ukupnoj populaciji jedne zemlje.
Upravo ova problematika trebalo bi da se danas nađe i pred poslanicima Narodne skupštine RS jer će u okviru Prijedloga ekonomskih reformi razmatrati i dio koji se odnosi na unapređenja povezanosti obrazovanja i tržišta rada, odnosno povećanje njegove efikasnosti.
Milan Milišić, predsjednik Unije studenata RS, kazao je da su i predstavnici ove organizacije učestvovali u izradi Prijedloga programa ekonomskih reformi, ali da pored povećanja niskog procenta visokoobrazovanih treba više raditi na primjeni zanatskih zanimanja koje zahtijeva tržište rada.
Milan Mataruga, rektor Univerziteta u Banjaluci, kazao je da je procenat visokoobrazovanih u RS izuzetno nizak, pogotovo ako se poredi sa zemljama EU, gdje je on iznad 20 odsto, a u nekim zemljama i preko 40.
“Visokoobrazovani kadar je motor razvoja svake države, u ekonomskom i svakom drugom pogledu, pa je suvišno govoriti kakve su posljedice njegovog manjka”, rekao je Mataruga.
Kaže da treba raditi na čvršćem uvezivanju visokog obrazovanja sa tržištem rada i taj postulat ugraditi u strategiju razvoja visokog obrazovanja u RS, ali i strategiju ekonomskog razvoja RS.
Dodaje da će Univerzitet u Banjaluci uraditi ozbiljnu analizu opravdanosti postojanja svakog studijskog programa, te istovremeno otvoriti prostor za razvijanje novih, međunarodno prepoznatljivih, multidisciplinarnih, fleksibilnih programa, uz angažovanje vrhunskih profesora iz regiona i svijeta.
Prema riječima Radoslava Grujića, rektora Univerziteta u Istočnom Sarajevu, procenat visokoobrazovanih stanovnika u RS u odnosu na zemlje EU je mali, ali bi taj broj kroz plan i strategiju u narednih pet godina trebalo da bude povećan.
“Problem je što nemamo dovoljno razvijenih fabrika koje mogu zaposliti školovan kadar. Ljudi sa fakultetskom diplomom treba da budu okosnica bržeg razvoja prema kojem društvo mora ići”, rekao je Grujić.
Da bi se to postiglo, Grujić smatra da je potrebno smanjiti broj nekih studijskih programa, a neke čak i ukinuti. Dodaje da ekonomisti i pravnici teško pronalaze posao, a prema nekim procjenama, oni koji su završili fakultet fizičkog vaspitanja neće moći naći posao u svojoj oblasti u narednih deset godina.
Dragan Gnjatić, predsjednik Sindikata obrazovanja, nauke i kulture RS, kaže da treba školovati kadar koji je jednom društvu potreban.
“Kad je prosvjeta u pitanju, nedostaje nam matematičara, fizičara i hemičara, dok je učitelja, profesora razredne nastave i istoričara mnogo i teško će neko od njih naći posao”, rekao je Gnjatić, dodajući da, kada bi se učiteljski fakulteti zatvorili na deset godina, opet bi se taj kadar teško zaposlio.
Gnjatić ističe da obrazovanje stručnjaka košta “stravično puno”, ali da je najveći problem što, kada se takav kadar odškoluje, odlazi u inostranstvo i naše društvo nema nikakve koristi od toga.
Teže do posla:
– ekonomisti,
– pravnici,
– diplomci fakulteta fizičkog vaspitanja,
– učitelji,
– istoričari.
Lakše od posla:
– matematičari,
– fizičari,
– hemičari.
(Nezavisne)
