VJERUJU DA IH ŠTITI ZAVJET: U jednom selu u Njemačkoj nema virusa korona
U njemačkom selu Oberamergau svojevremeno se dogodilo pravo čudo, u to bar vjeruje sveštenik Tomas Groner. On tvrdi da za to ima i dokaze… Pandemija je opustošila selo. Svaka četvrta osoba je preminula, čitave porodice su umrle… Tada su seljani stali pred krst i obećali Bogu da će, ako poštedi one koji su ostali, izvesti predstavu koja će da predstavlja Isusov život, smrt i vaskrsenje, na svakih desetak godina, zauvijek…
Bila je to 1633. godina, kada je bubonska kuga još bjesnila u Bavarskoj. Ali, legenda kaže, poslije tog obećanja u selu niko umro nije.
Stojeći u svojoj crkvi ispod krsta gde su seljani svojevremeno dali obećanje, otac Groner je pružio pohabanu knjigu sa kožnim koricama.
“Pogledaj”, govori velečasni dok prstom prikazuje gusto zbijene redove u kojima su ispisana imena preminulih.
– Zabilježili su desetine i desetine smrti, a zatim – nijednu – kaže Groner za Njujork Tajms.
Gotovo četiri vijeka, stanovnici Oberamergaua manje-više su održali svoje obećanje, slaveći svoje spasenje iz jedne pandemije – sve dok ih druga pandemija nije prisilila da je prekrše.
Ovogodišnja predstava, koja bi trebalo da bude premijerno predstavljena u maju i da bude izvođena do kraja ljeta, morala je da bude odložena zbog korona virusa. Epska produkcija, u kojoj glume samo lokalni mještani, svake decenije bi dovela oko pola miliona ljudi u selo, a oko 2.500 mještana, što je oko polovina Oberameraua, stalo bi na najveću svjetsku pozornicu na otvorenom.
Vijekovima su kraljevi i kraljice, vođe i slavne ličnosti dolazili u ovo malo selo u bavarskim Alpama, kako bi svojim očima vidjeli priču o spasenju.
Od sredine 1960-ih, predstavu su kritikovali zbog svog grubog antisemitizma, najprije jevrejske grupe, a kasnije i sama Rimokatolička crkva. Hitler ju je navodno volio i ocijenio da je “važna za Rajh”.
Kristijan Stakl je tri decenije režirao predstavu i postepeno je oslobađao najgroznijeg antisemitskog simbolizma i prilagođavao je protestantima, muslimanima i udatim ženama. Od projekta se emotivno pozdravio kada je najavio da će nastupi ove godine biti odgođeni za dvije godine.
Korona virusa u selu još nema
Da nije korone, ovo bi bila 42. izvođenje predstave, počevši još davne 1634. godine. Otkazana je samo dva puta – 1770. za vrijeme prosvjetiteljstva i 1940. tokom Drugog svjetskog rata – predstava se izvodi jednom svake decenije, a ponekad i dva puta, za posebne godišnjice.
Odlaganje se dogodilo još samo jednom, i to nakon Prvog svjetskog rata, jer je toliko muškaraca poginulo da nije ko imao da glumi… Sada, kako se bliži uskršnji vikend, Oberamergau se moli za još jedno čudo. Za sada u selu nema nijednog poznatog slučaja Covid-19.
– Možda dato obećanje i dalje štiti selo? – sa nadom komentariše Suzana Eski, krojačica, koja je sašila kostime za ovogodišnju predstavu, a sad ih odlaže u skladište.
Ostaju samo brade
Kako su zatvorena oba seoska frizera zbog korona virusa, muškarci i dalje šetaju sa dugom kosom i bradom.
– Da niste znali da je ovo Oberamergau, pomislili biste da je ovo selo puno hipstera ili džihadista – šali se Cengiz Gorur (20), sin lokalnog vlasnika restorana i prvi musliman koji je dobio vodeću ulogu. Trebalo je da glumi Judu, tradicionalnog negativca u predstavi, koju, kako je nedavno napisao list Suddeutsche Zeitung, „neki spoljni posmatrači smatraju veoma modernom, a drugi malo jezivom“. Reditelj je rekao da je dobio ulogu zbog svog velikog glumačkog talenta.
Prošlo je više od dvije nedjelje od kako je odlaganje objavljeno, a kolektivni osjećaj tame zamijenilo je “uznemireno smirenje”. Kao i drugdje u Njemačkoj, Oberamergau se prilagođava novoj životnoj stvarnosti pod pandemijom – ali, možda i više nego drugdje, mještani na svoju sudbinu gledaju kroz prizmu svoje istorije.
Priča o kugi duboko je oblikovala ovo selo, primjetila je Eva Reiser, koja je trebalo da glumi Mariju.
– Kako će koronavirus promijeniti nas i naš svijet? Šta će pričati o nama? – pita se Eva.
Koronavirus je već dao novo značenje riječima koje je uvježbavao Frederik Maiet, čovjek koji je trebalo da glumi Isusa.
Kad se Isus obraća Jerusalimu, on govori o tome kako “vas siromaštvo i bolest uklanjaju“. Za dvije godine, kada pandemija bude uzela svoj danak i predstava ponovo oživi, ove riječi će, smatra Maiet, imati sasvim drugačije značenje.
Gospodin Stakl, reditelj, kaže da zna sve o njegovoj porodici do doba kuge. Prva žrtva bio je jedan od njegovih predaka, čuvar crkve.
Režiser baš i ne vjeruje u čuda
Stakl, čovjek divlje naravi i frizure je katolik doživotno, ali nije baš siguran da je ono što se dogodilo 1633. godine bilo čudo. Ističe da su seljani dali zavjet u oktobru, baš u vrijeme zime. Bakterija kuge ne opstaje kada je hladno…
– Vjerovatno postoji naučno objašnjenje – kaže Stakl.
U ovakvim vremenima, ljudima su potrebne priče o nadi i iskupljenju, priznao je, ali ljudi takođe moraju da vjeruju nauci.
Selo zvrji prazno
Ovih dana, po nalogu vlade, ulice Oberamergaua su prazne i dvije seoske škole su zatvorene. Pekara i mesara i dalje rade, ali na rukom ispisanim natpisima stoji da u radnju ne ulazi više od dvoje kupaca istovremeno. Otkazane su i sve vjerske službe.
– Ekonomski krah bio je izvjestan – rekao je Anton Preisinger, gospodin koji je glumio Pontija Pilata, rimskog prokuratora koji je naredio Isusovo raspeće.
Njegov hotel, koji je u vlasništvu njegove porodice od 19. vijeka, prešao je od potpuno rezervisanog do „nulte rezervacije“. Već je morao da otpusti 13 ljudi.
– Socijalno distanciranje boli kada je socijalni kontakt vaš život – rekao je Preisinger.
Ali za vrijeme pandemije, socijalno distanciranje je od vitalnog značaja. I Oberamergau to zna iz prve ruke.
– To smo već radili – rekao je gospodin Maiet.
Nepoštovanje mjera ih jednom već skupo koštalo
Godine 1632. izgledalo je kao da selo može da izbjegne kugu. Sva okolna sela su bila opustošena. U obližnjem Bad Kohlgrubu samo je jedan bračni par preživio. Ali Oberamergau je bio pošteđen i to samo zbog toga što je selo postalo karantin i smjestilo se u izolaciju. Mještani nisu napuštali selo, a niko iz susjednog sela nije mogao da uđe.
Stražari su patrolirali granicama sela. Podigli su kužne vatre da bi odvratili posjetioce.
– Bilo je to socijalno distanciranje, stil iz 17. vijeka. Selo je propalo. Zatvorio je svoje granice – rekao je Maiet.
I neko vreme je to funkcionisalo. Ali jedne noći, mještanin koji je radio u susjednom selu bio je toliko očajan da vidi svoju porodicu da je projurio pored stražara. Ime mu je bilo Kaspar Šisler i sa sobom je donio kugu. Svi u selu znaju njegovo ime. Čak je i ulica nazvana po njemu.
– Niko ne želi da bude Kaspar Šisler. Niko ne želi da bude osoba koja donosi virus u selo – kaže gospođa Reiser, koja radi kao stjuardesa kada ne glumi majku Božiju. Ona je duže od svih mještana Oberamergaua svjesna postojanja korona virusa.
Krajem januara, na letu od Minhena za Lion našao se jedan kineski putnik za kojeg se vjerovalo da je zaražen virusom. Pokazalo se da je to bila lažna uzbuna. Ali nakon toga, gospođa Reiser je počela da odbrojava dane kroz 14-dnevni period inkubacije svaki put kada se našla na skučenom mjestu, opsesivno perući ruke i držeći se dalje od svoje bake (92).
– Ona želi da doživi još jednu predstavu – kaže Reiser.
U Oberamergauu se životni vijek često mjeri u odigranim predstavama. Ovo bi bila bakina deseta.
I za kraj, Sveta Korona
Sat vremena vožnje od Oberamergaua, duboko u šumi, nalazi se kapela posvećena malo poznatom svecu – Sveta Korona.
– Ona je zaštitnica otpora protiv epidemija – rekao je otac Groner.
Sveštenik kaže da predstoje teški trenuci.
– Ali sve ima dvije strane. Možda će iz ove krize doći nešto dobro. Povratak solidarnosti i saosjećanja jedni prema drugima i prema planeti. Na neki način priča o patnji i spasenju koju je selo godinama vježbalo na sceni, sada se odigrava u starnom životu.
(Telegraf)
KASTEL ĆE GORJETI: Stiže “Summer Stage” festival koji postavlja nove standarde u Banjaluci
Manje vježbanja sagorijeva više masti: Naučnici otkrili jednostavan metod za nedjeljni gubitak težine
Čudo na Mjesecu: Izgubljeni ruski rover iz 1970. godine poslao neočekivan signal
Lopovi sve češće kradu ovaj dio automobila: Popravka može koštati više od 2000 KM
Krpelj vas je ugrizao? Evo šta treba uraditi odmah i kada potražiti pomoć ljekara