Vještačka inteligencija prevodi misli u rečenice VIDEO 

Japanski naučnik razvio je revolucionarnu tehniku koja pomoću snimaka mozga i vještačke inteligencije pretvara mentalne slike osobe u precizne, opisne rečenice. Iako je već postignut napredak u prevođenju misli u tekst, pretvaranje složenih vizuelnih doživljaja u jezik dosad se pokazalo kao velik izazov, ističe autor studije Tomoyasu Horikawa, piše CNN.

Nova metoda, nazvana “umna deskripcija” (mind-captioning), koristi vještačku inteligenciju za generisanje teksta koji odražava vizuelne detalje iz mozga – poput objekata, mjesta, radnji i događaja, kao i odnosa među njima. Studija je objavljena 5. novembra u časopisu Science Advances.

Kako funkcioniše nova tehnologija?
Horikawa, istraživač u laboratorijama telekomunikacijske kompanije NTT, započeo je analizom moždane aktivnosti četvorice muškaraca i dvije žene, izvornih govornika japanskog jezika, dok su gledali 2.180 kratkih video-isječaka bez zvuka. Njihovi su mozgovi skenirani pomoću funkcionalne magnetske rezonance (fMRI), neinvazivne tehnike koja mjeri moždanu aktivnost.

Zatim su veliki jezički modeli – sistemi generativne vještačke inteligencije – pretvorili opise tih video-isječaka u nizove brojeva. Horikawa je nakon toga obučio jednostavnije AI modele, takozvane dekodere, da povežu skeniranu moždanu aktivnost s tim numeričkim nizovima.

Our new paper is on bioRxiv.
We present a novel generative decoding method, called Mind Captioning, and demonstrate the generation of descriptive text of viewed and imagined content from human brain activity.

The video shows text generated for viewed content during optimization. https://t.co/e0cP6B3CDL pic.twitter.com/mB2CO959tT

— Tomoyasu Horikawa (@HKT52) April 27, 2024

Na kraju je koristio dekodere za interpretaciju moždane aktivnosti učesnika dok su gledali ili se prisjećali video-zapisa koje vještačka inteligencija prethodno nije vidjela, a poseban algoritam generisao je rečenice koje su najbolje odgovarale dekodiranoj aktivnosti.

“To je samo još jedan korak naprijed u smjeru onoga što, po mom mišljenju, možemo legitimno nazvati čitanjem mozga ili čitanjem misli”, rekao je za CNN Marcello Ienca, profesor etike umjetne inteligencije i neuroznanosti na Tehničkom univerzitetu u Minhenu, koji nije bio uključen u studiju.

Potencijal za revolucionarne medicinske primjene

Zanimljivo je da je AI model generisao tekst na engleskom, iako učesnici nisu bili izvorni govornici tog jezika. Horikawa je naglasio da metoda može stvoriti sveobuhvatne opise vizuealnog sadržaja čak i bez korištenja aktivnosti u jezičkim regijama mozga. “To ukazuje da se ova metoda može koristiti čak i kada neko ima oštećenje oko te jezičke mreže”, objasnio je.

Tehnologija bi se stoga potencijalno mogla koristiti za pomoć osobama s afazijom, koje imaju poteškoća s jezičkim izražavanjem, ili onima koji boluju od amiotrofične lateralne skleroze (ALS), progresivne neurodegenerativne bolesti koja utiče na govor.

“Mislim da ova studija otvara put za neke duboke intervencije za ljude koji imaju poteškoća u komunikaciji, uključujući neverbalne autistične osobe”, izjavio je psiholog Scott Barry Kaufman, predavač na Barnard Collegeu u Njujorku. Ipak, upozorio je: “Moramo je koristiti pažljivo i osigurati da nismo invazivni te da svi pristaju na to”.

“Krajnji izazov privatnosti”

Uspjeh ove metode, koja bi se jednog dana mogla primijeniti za dekodiranje misli dojenčadi, životinja ili čak sadržaja snova, podstiče ozbiljna etička pitanja o privatnosti. U studiji se navodi mogućnost otkrivanja privatnih misli pojedinca prije nego što ih je on uopšte verbalizovao.

“Ako se u budućnosti ova tehnologija bude koristila od strane potrošača izvan biomedicinskih svrha, mislim da je to krajnji izazov privatnosti”, rekao je Ienca. Dodao je kako mnoge kompanije, poput Neuralinka Ilona Maska, javno tvrde da će uskoro razviti neuralne implantate za opštu populaciju.

“Ako dođemo do toga, onda moramo imati vrlo, vrlo stroga pravila kada je riječ o davanju pristupa umovima i mozgovima ljudi”, istaknuo je Ienca, napominjući da naši mozgovi sadrže “osjetljive informacije” poput “znakova rane demencije i psihijatrijskih poremećaja te depresije”.

Koliko smo zaista blizu čitanja misli?

Uprkos napretku, Horikawa je napomenuo da metoda korištena u njegovoj studiji zahtijeva ogromnu količinu prikupljanja podataka uz saradnju aktivnih učesnika. Stoga, iako je tehnologija korisna za naučna istraživanja, “nije toliko precizna za praktičnu upotrebu”.

Takođe, studija je koristila video-zapise s uobičajenim scenama, poput psa koji grize čovjeka, ali ne i neobičnije prizore, pa još nije jasno može li se tehnika primijeniti na manje predvidljive mentalne slike.

Kao rezultat toga, “dok se neki ljudi možda brinu da ova tehnologija predstavlja ozbiljan rizik za mentalnu privatnost”, u stvarnosti, “trenutni pristup ne može lako čitati privatne misli osobe”, zaključio je Horikawa, prenos Index.

Koja je tvoja reakcija?

0% Srećno

0% Ravnodušno

0% Zabavno

0% Smiješno

0% Bijesno

0% Tužno