Vojni stručnjak: Za desetak dana ruska armija bi mogla ostvariti najveću ratnu pobjedu u zadnje dvije godine
Foto: Profimedia
Traje 1356. dan rata protiv Ukrajine, a nakon više od 630 dana (više od 21 mjeseca) borbi za gradić Pokrovsk (Rusi ga zovu Krasnoarmejsk), koji je prije rata imao oko 80 hiljada stanovnika i bio važno lokalno željezničko čvorište, grad je pred padom. Potpuno je razoren, sa svega nekoliko hiljada upornijih stanovnika i bez većeg logističkog značaja, jer je željezničko čvorište, kao i sam grad, sravnjeno sa zemljom. Biće potrebne godine mira da bi vozovi ponovo krenuli tim prugama. Iako je strateška važnost Pokrovska znatno umanjena, njegov eventualni pad predstavljao bi najveću pobjedu Moskve u ovom ratu još od 2023. godine.
Vojni analitičar Jurij Fjodorov izjavio je za ukrajinsku agenciju UNIAN da bi borbe za Pokrovsk mogle potrajati još neko vrijeme, “čak i desetak dana”. Ipak, zauzimanjem Pokrovska Rusima bi se otvorila mogućnost lakšeg napredovanja prema Kramatorsku i Slavjansku — gradovima koje Ukrajinci nazivaju “pojasom utvrđenja”. Njihovim padom bila bi zaokružena okupacija čitave oblasti Donbas, koju su Rusi anektirali prije nešto više od godinu dana.
Prema pisanju agencije Bloomberg, Ukrajina bi taktički poraz u Pokrovsku mogla pretvoriti u stratešku ratnu pobjedu. Pad Pokrovska, navode, neće imati katastrofalne posljedice za Ukrajinu, naročito ako Zapad, prije svega SAD, nastavi sa vojnom i finansijskom pomoći.
Osvajanje Pokrovska, nakon Bahmuta i Avdijivke, imaće značajno političko i simboličko značenje za obje strane, ali, kako se navodi, “ne mora nužno značiti vojni poraz Ukrajine”. Rusija je koncentrisala više od 100.000 vojnika na tom dijelu fronta i troši ogromne resurse kako bi ispunila želju Vladimira Putina da do zime zauzme Pokrovsk, prenosi ukrajinski portal tsn.ua.
Bitka postala simbol iscrpljenja
Ukrajinska analitičarka Irina Ignjatova navodi da se “pad Pokrovska može smatrati novom fazom ukrajinske strategije iscrpljivanja ruske prednosti u ljudstvu i tehnici”. Naime, ruskim snagama je bilo potrebno čak 21 mjesec da napreduju manje od 50 kilometara — od Avdijivke do Pokrovska, iako ih dijeli manje od sat vremena vožnje. Tokom tog perioda, broj ruskih poginulih i ranjenih gotovo se utrostručio — sa 401.000 na 1.147.000, napominje Ignjatova.
Iako tvrdnja da je Rusija spremna žrtvovati dva vojnika da bi obezbijedila jednog može zvučati apsurdno, to potvrđuju i međunarodni analitičari koji bilježe ogroman broj ruskih žrtava u oblasti Pokrovska. Zauzimanje grada, kažu, imalo bi veoma mali uticaj na stanje na terenu, prenosi CNN. Bitka za Pokrovsk odavno više nije borba za strateški važan logistički centar, već za politički simbol.
Fjodorov upozorava da je Pokrovsk postao opasna tema za Kijev i prilika za Putina — jer bi Rusija mogla iskoristiti osvajanje grada da “pojača narativ o neizbježnom porazu Ukrajine”.
Zelenski: “Zapad ne smije preuveličavati značaj Pokrovska”
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski poručio je da Zapad ne smije pridavati preveliki geostrateški značaj eventualnom padu Pokrovska, jer će, kako kaže, Kremlj nastojati da to iskoristi kao propagandnu pobjedu — posebno kako bi uvjerio Donalda Trampa da je “put ka konačnoj pobjedi otvoren” i da treba vršiti pritisak na Kijev da se odrekne okupiranih teritorija.
Putinu je, navode analitičari, potreban bilo kakav uspjeh na frontu kojim bi mogao da se pohvali domaćoj javnosti. Osvajanje Pokrovska, iako više nema stvarni strateški značaj, bilo bi simbolički dokaz da “stvari idu u dobrom pravcu” i da rat treba nastaviti. “Entuzijazam zbog zauzimanja Pokrovska poslužio bi Putinovoj propagandi o neizbježnoj pobjedi i učvrstio ubjeđenje običnih Rusa da su ratne žrtve i ekonomske teškoće opravdane”, navodi Bloomberg.
Ipak, ruski nezavisni portal Meduza ističe da se, uprkos svemu, napredovanje ruskih snaga odvija sporo i uz ogromne gubitke u ljudstvu i tehnici.
Zima ponovo donosi udare na ukrajinsku infrastrukturu
Rusija je posljednjih dana pojačala napade na ukrajinsku energetsku i toplinsku infrastrukturu, kao što to čini svake zime. Napadi su poremetili snabdijevanje strujom, grijanjem i vodom u više ukrajinskih gradova. Državna energetska kompanija Centrenergo saopštila je da su njeni proizvodni kapaciteti “svedeni na nulu”. Ukrajina se sada suočava sa čestim nestašicama struje — redukcije traju i do 16 sati dnevno, navodi Ukrajinska pravda.
Moskva je, od petka do subote, lansirala stotine dronova na energetska postrojenja širom Ukrajine, usmrtivši najmanje sedam ljudi, prenose ukrajinski mediji. Istovremeno, i mnogi ruski gradovi — poput Belgoroda, Voronježa i Taganroga — imaju problema sa snabdijevanjem strujom, jer su ukrajinske snage pogodile tamošnju energetsku infrastrukturu.
Erdogan poklonio pištolje liderima članica NATO-a, Milanović rekao da im je “uvalio pljuce”
Drama na letu za Minhen: Pukao prozor aviona, putnici držali državljanina Srbije ne ispadne