“VOLIO BIH DA SAM KAO EŠDAUN”: Kristijan Šmit se obratio komitetu britanskog parlamenta

Christian Schmidt, visoki predstavnik u BiH, koje Republika Srpska ne priznaje, saslušan je danas u Westminsterskoj palati ispred Komiteta za vanjske poslove Velike Britanije gdje je govorio o političkoj situaciji u Bosni i Hercegovini.

Sjednicu Komiteta otvorila je predsjedavajuća Alicia Kearns koja je od visokog predstavnika na početku tražila da kratko opiše aktuelnu situaciju u Bosni i Hercegovini.

“Drago mi je da se stvari kreću. Postoji dinamika koju nismo imali prošle godine jer smo imali blokadu iz RS, posebno Milorada Dodika, tada člana Predsjedništva BiH. Vratili su se u institucije. Održani su izbori. Nisam siguran da je CIK mogao detektovati sve probleme. Koalicije se uspostavljaju, prošle sedmice formirano je novo Vijeće ministara. Nju čine Osmorka, HDZ i SNSD”, rekao je Schmidt.

Naglasio je kako je najveći problem trenutno formiranje vlasti u FBiH.

“Izazovno je formiranje vlasti na nivou FBiH, ali nedavno je usvojen budžet. Što se tiče kandidatskog statusa za EU. Ne mislim da je ovo pitanje za diskusiju u Velikoj Britaniji, ali moram reći da je BiH dodijeljen kandidatski status u decembru. To nije početak pregovora i postoji još mnogo toga za uraditi do toga. Nadamo se da će ovo donijeti neku promjenu u posvećenosti ka evropskim integracijama”, poručio je visoki predstavnik.

Na pitanje da li među građanima BiH postoje podjele, Schmidt je odgovorio kako su te podjele više zastupljene među političkim elitama.

“Ne bih rekao da postoji podjela među konstitutivnim narodima i ostalima već među političkom klasom. Oni igraju igru etnonacionalističkih narativa. Imamo ozbiljne odluke Evropskog suda za ljudskog prava koje su u suprotnosti sa diskriminacijom koja postoji. One još nisu primijenjene. Nadam se da će momentum eurointegracija moći unaprijediti situaciju. Ključni problem je odlazak ljudi. Političari vole pričati o različitim pozicijama, izbornom zakonu, ali oni ne govore o tome šta se može uraditi da se zadrže mladi ljudi. Imamo dramatičan odljev mozgova iz ove zemlje”, ističe Schmidt.

Na pitanje predsjednice Komiteta Alicie Kearns koje je mjere donio i zašto su one kontroverzne, Schmidt je ponovio da je pokušao napraviti tri stvari.

“Ustavni sud je odlučio da se odluke Evropskog suda moraju prvo provesti na nivou države, a onda na entitetima. Pokušao sam tri stvari. Prva je da se izbori uopće i organizuju, što se odnosi na budžet za organizaciju izbora. Tu sam donio odluku. Također, nismo imali Ustavni sud na nivou Federacije BiH. Zato što tri godine sudije nisu imenovane”, objasnio je Schmidt.

Ipak, Kearns se zadržala na ovom pitanju te je pitala kako su ove odluke pomogle na udaljavanju države od etnonacionalizma. Također, tražila je da objasni zašto se odluke odnose na FBiH, a ne i na RS.

“To su odluke o funkcionalnosti. Ne možete očekivati da visoki predstavnik riješi sve probleme. Disfunkcionalnost u FBiH dovela je do toga da se nije formirala nova vlada, novo predsjedništvo entiteta. Fokusirao sam se na vraćanje funkcionalnosti i to se dogodilo. Uradio sam jednu stvar, smanjio sam mogućnost upotrebe vitalnog nacionalnog interesa. Moramo reducirati utjecaj nacionalnog vitalnog interesa. Ako bih radio svoj posao ovdje, a da me ne kritikuju, onda bolje da tražim novi posao. 15 godina u ovoj državi sve grupe su radile na izbornoj reformi. Posljednji razgovori su bili u Neumu. Imam razumijevanje za neke koji kritikuju”, ističe Schmidt.

Također, tokom razgovora sa članovima Komiteta, Schmidt je još jednom ponovio da je deblokirao procese u FBiH, ali da nije njegovo da formira vlast.

“Nije moje da formiram vlast. Imamo situaciju da Osmorka ima većinu u Predstavničkom domu, a da u Domu naroda FBiH. SDA upravlja Klubom Bošnjaka sa određenim koalicionim partnerima”, ističe Schmidt.

Tokom saslušanja, Schmidt se osvrnuo i na donošenje bonskih ovlasti direktno protiv političkih pojedinaca u BiH.

“Ponekad bih volio biti kao Paddy Ashdown. On je to uradio u drugačijem okruženju. To je uključivalo jako prisustvo SFOR-a, međunarodnih policijskih struktura. Ne bih isključio, ali još to nisam uradio. Moramo razmisliti o finansijskim odnosno ekonomskim uslovima sankcija. RS nije najbogatiji dio države i treba novac”, rekao je Šmit.

On se osvrnuo i na održavanje parade 9. januara, ali i ruski utjecaj u Bosni i Hercegovini.

“Devetog januara su imali tzv. paradu. Sljedeće godine se ona neće održavati u ovom formatu. SNSD kojim predsjedava Milorad Dodik pokazuju mnogo veza sa Rusijom, uključujući i njega samog. Moja zabrinutost jeste da postoji određeni ruski utjecaj. Vidjeli smo da Wagner ima regrutni centar u Beogradu. Bio sam jasan da, ako Wagner pokuša da odvede mlade ljude iz BiH u rat, to je na međunarodnoj zajednici da zaustavi”, ističe Schmidt.

Između ostalog, Schmidt je odgovorio i na pitanje predsjedavajuće Komiteta koje se odnosi na orden koji mu je ranije dodijelila Hrvatska.

“Nagradu su mi dali prije mnogo godina i to kada sam bio član Bundestaga i kada sam se javno zalagao za nezavisnost Slovenije, Hrvatske i Bosne i Hercegovine. To nema veze ni sa čim. Što se tiče balansiranog pristupa, vidio sam u oktobru da neki prave kampanju od mojih odluka. Moram reći da sve ove odluke takve kakve jesu. HDZ je ostao dominantan među Hrvatima, SNSD među Srbima, a SDA je izgubila učešće u Predsjedništvu BiH. Ne vidim da sam favorizirao bilo koga jer je sve ostalo isto, u istim proporcijama kao ranije”, ističe Schmidt.

Na kraju, Schmidt je govorio i o državnoj imovini te je poručio kako nema nikakav dogovor sa Dodikom oko toga.

“Sve te priče o tome da sam postigao tajni dogovor sa Dodikom su besmislice. Moram donijeti odluke o državnoj imovini. Blokirao sam ranije odluke NSRS koje se odnose na to. Nažalost, Dodik igra igru u kojoj ističe da je državna imovina pitanje egzistencije RS. To je također besmislica”, pojasnio je.

Na kraju, osvrnuo se i na utjecaj Hrvatske i Srbije na situaciju u Bosni i Hercegovini te je poručio kako on postoji.

“To je nešto što je veoma važno. Imate slučajeve miješanja u interne stvari Bosne i Hercegovine. To su zemlje potpisnice Dejtona. Imamo primjer u 2022. godini kada smo vidjeli mnogo miješanja predsjednika Hrvatske koji je došao u situaciju da povezuje članstvo Švedske i Finske u NATO-u sa izbornim zakonom u BiH. Drago mi je da Sabor nije slijedio tu ideju. Što se tiče Srbije, postoje veze sa državom. Ono što vidim jeste da ni Srbija ni Hrvatska nisu uradile ništa što bi se moglo ocijeniti kao neprihvatanje teritorijalnog integriteta BiH”, zaključio je Christian Schmidt.

(SB)