Vrhovac: IRBRS u krizi pokazao svu suštinu svog postojanja
Uloga Investiciono-razvojne banke Republike Srpske je veoma značajna u redovnim društvenim i političkim okolnostima, ali posebno dolazi do izražaja u vrijeme kriza. Tada IRB RS treba da pokaže svu suštinu svoga postojanja i mislim da smo u tome i uspjeli, rekao je v.d. direktora ove finansijske institucije Dražen Vrhovac komentarišući mjere podrške koje su tokom pandemije bile dostupne privrednicima iz Srpske.
Vrhovac je na ovoj funkciji nepune dvije godine, a kako kaže, efekti mjera i pokrenutih kreditnih linija IRB RS već su vidljivi. Rekordan prošlogodišnji plasman kredita svakako je jedan od najznačajnijih među njima.
Ipak, uspjehe ne želi da vezuje samo za svoje ime, pa fokus stavlja na cijeli tim.
U razgovoru za portal Banjaluka.net Vrhovac je pored aktuelnih mjera pomoći govorio i o uslovima kreditiranja za uvođenje novih tehnologija u poslovanje, stambenim kreditima, te načinima na koji IRB RS učestvuje u ekonomskom osnaživanju lokalnih zajednica.
Pored zdravstva najveći udar tokom pandemije pretrpjela je i privreda. Kojim mjerama je IRB pomogao privredi na početku pandemije?
VRHOVAC: Početak pandemije nas je sve iznenadio, ne samo bankarski sektor, nego i privredu i društvo kompletno. Odmah na početku pristupili smo izradi određenih analiza koje su nam pokazale da će ta pandemija ipak malo duže trajati i da će sigurno ostaviti traga na privredne aktivnosti u Republici Srpskoj i BiH. Nakon što smo od Vlade Srpske dobili saglasnost, s obzirom da je ona vlasnik Investiciono-razvojne banke, sve mjere na početku bile su u obliku tromjesečnog moratorijuma i grejs perioda za sve naše plasmane, kako direktne koje je IRB do 2016. godine plasirala ili preko posrednika, poslovnih banaka. Nakon toga smo proširili i na fizička lica koja koriste naše plasmane. Osim toga, u martu smo prvi put promovisali našu novu kamatnu politiku, gdje smo u kreditnoj liniji za nove tehnologije pripremili kamatu od 0,5 odsto. Nakon toga, takvu kamatnu politiku proširili smo na sve naše kreditne linije prema privredi. Naše kamate se kreću od 3,1 do 3,9 odsto, gdje je 0,5 odsto izlazna kamata IRBRS, na koju se dodaje marža posrednika, odnosno poslovnih banka sa kojima radimo. Kvalitet sredstava IRB ogleda se u činjenici da smo mi jedina banka koja daje fiksne kamatne stope i najduže rokove za otplatu našim privrednicima, a grejs periodi se kreću i do tri godine.
Jedna od mjera koju smo donijeli jeste da naši privrednici mogu u toku otplate plasmana podnijeti zahtjev i tražiti dodatnih 60 mjeseci, tako da se i taj otplatni period pomjera i na 17 godina. Kamatu za sve naše plasmane koje smo nekada plasirali, a koje su bile pet odsto automatski smo snizili na 0,5 odsto, što je takođe jedna od mjera. To su veoma značajna sredstva i za IRB, ali smo svjesno išli na teret naših resursa i potencijala, kako bismo ta sredstva ostavili privrednicima, održali njihove tekuće likvidnosti i pomogli im da se snađu u pandemiji, da oni ne bi prekidali svoje investicione cikluse i otpuštali radnike. Nedavno je objavljeno da Republika Srpska nikada nije imala više zaposlenih radnika, što je jedan od pokazatelja da smo u tome i uspjeli. Svi prihodi od direktnih i indirektnih poreza imaju značajan rast i smatram da smo imali veoma važnu ulogu u očuvanju privrede i omogućavanju nastavka planiranih aktivnosti.
Upros tim brojnim mjerama pomoći, posljedice u privredi su i dalje vidljive i vjerovatno će se manifestovati i u narednom periodu. Koje mjere pomoći IRB RS u oporavku su i dalje aktuelne?
VRHOVAC: Sve dok je naša procjena da je privredi potrebno omogućiti dostupna i jeftina sredstva i sve dok vidimo da je privredi naša kamatna stopa od 0,5 odsto potrebna, takva mjera IRB će biti na snazi. Takva kamatna stopa značajno utiče na poslovanje IRB RS i naša procjena koju smo radili jeste da će za skoro 30 miliona KM umanjiti priliv sredstava. Mi smo znali da će nešto tako slično da se desi, ali IRB RS ima dovoljno potencijala da izdrži i taj udar. Drago mi je da smo kroz ovu pandemiju dokazali da smo stvarni partner našim privrednicima. Mislim da smo značajno nadogradili povjerenje koje su privrednici i građani imali prema IRB. Nebrojano sastanaka smo imali, kako pojedinačno sa privrednicima, tako i sa udruženjima koja zastupaju privrednike, gdje nam je preneseno da su privrednici zahvalni IRB koja je, prema njihovim riječima, stvarno stala iza privrede i osluškivala šta je to potrebno privredi u ovoj krizi. Uloga IRB RS je veoma značajna u redovnim društvenim i političkim okolnostima, ali posebno je značajna u vrijeme kriza, koje se zbog raznih osnova zadese na ovom području. Tada IRB RS treba da pokaže svu suštinu svoga postojanja i mislim da smo u tome i uspjeli.
Spomenuli ste povoljnije uslove kreditiranja za uvođenje novih tehnologija u poslovanje. Šta konkretno u tom pogledu nudi IRB RS?
VRHOVAC: Naša kreditna linija za uvođenje novih tehnologija nastala je u saradnji sa poslovnom zajednicom, odnosno Unijom poslodavaca. Kada smo prošle godine pokrenuli ovu kreditnu liniju formirali smo je tako da 40 odsto sredstava privrednik, korisnik može iskoristiti za nabavku novih tehnologija, 40 odsto za zatvaranje postojećih obaveza i 20 odsto sredstava za obrt. Procijenili smo da naša privreda nema taj kapacitet da 100 odsto sredstava ulaže u nove tehnologije, tako da smo ostavili veliki prostor da sa jednom kreditnom linijom mogu da riješe nekoliko svojih problema i nabave nove tehnologije, zatvore stare kredite i imaju dovoljno kreditnih sredstava za nastavak poslovanja. Suština uvođenja ovakve kreditne linije je u povećanju konkuretnosti naše privrede. Jednostavno, tehnološki procesi se veoma brzo odvijaju, a nove mašine i novi aparati su sve zastupljeniji. Oprema veoma brzo zastarijeva i želja nam je da tom kreditnom linijom i sredstvima kojima raspolažemo pomognemo našim privrednicima da nabave nove tehnologije i budu što konkuretniji, kako na tržištu BiH, tako i na inostranom.
O mogućnostima investiranja i izazovima privređivanja u Republici Srpskoj razgovarano je sredinom juna na Prvoj međunarodnoj investicionoj konferenciji IRB RS „Invest Srpska 2021“. Šta je zaključeno? Koji su to potencijali koje Srpska nudi na tom polju i koja je tu uloga IRB RS?
VRHOVAC: Moje mišljenje, koje sam prenio i na saradnike, je da uloga IRB RS i naše ponašanje na privrednoj sceni Republike Srpska uvijek mora biti proaktivno. Mi moramo biti ti koji pokreću, iniciraju procese, a jedna od naših ideja je bila pokretanje prve investicione konferencije “Invest Srpska 2021”. To je bio naš odgovor na izazove za koje smo se spremali u post-pandemiji, a na jednom mjestu okupili smo sve najznačajnije ljude iz oblasti politike, donosioce odluka, kao što su srpski član Predsjedništva BiH, ministri, premijer, sve direktore banaka koje finansiraju privredu, ljude iz struke i profesore koji se bave ekonomijom. Takođe, svoja iskustva prenijeli su nam i gosti iz drugih zemalja. Prije svega, iskoristili smo tu konferenciju da izvučemo iz svih oblasti zaključke koje smo ponudili i dostavili Vladi Republike Srpske. Takođe, iskoristili smo medijsku pažnju da promovišemo mogućnosti ulaganja u Republiku Srpsku, kao i sve pogodnosti koje imaju strani, ali i domaći investitori. Mislim da su to veoma kvalitetna rješenja. Mišljenja sam da naša, domaća privreda ima apsolutno dovoljan kapacitet da bude pokretač značajnih projekata koji mogu snažno da utiču na razvoj kompletne Republike Srpske. Predložili smo i izmjenu određenih zakonskih rješenja.
Za međunarodne investiture jedan od zaključaka bio je formiranje sektora za međunarodne investicije u okviru IRB RS, što je za nas veoma značajno jer smo i na taj način uvidjeli koliko Vlada Srpske ima povjerenja u IRB. To bi trebalo da bude baza potencijala, svih opština i gradova u Republici Srpskoj sa njihovim mogućnostima za investiranje. Baza u okviru IRB RS trebalo bi da omogući i našim ljudima sa najodgovornijim funkcijama da u svakom trenutku imaju kvalitetnu informaciju za cijelu Republiku Srpsku. Naš zaključak bio je da umrežimo naša predstavništva širom svijeta, da im dostavimo bazu sa svim tim potencijalima, a kako bi i oni lakše mogli da prezentuju Republiku Srpsku.
Naš poreski sistem je veoma povoljan, sa 10 odsto poreza na dobiti koji je možda najmanji u Evropi, gdje zavisi od zemlje do zemlje i kreće se i do 60, 70 odsto. Samo na toj stavci je ogromna ušteda mnogim velikim, srednjim i manjim kompanijanama na zapadu koje mogu i žele svoje poslovanje proširiti i na Republiku Srpsku. Mi smo već imali kontakte sa zainteresovanim firmama, koje žele kompletno poslovanje da prebace u Republiku Srpsku. Naš geostrateški položaj, gdje smo na granici EU, sa svojim potencijalima omogućava takvu vrstu investicione politike Republike Srpske. Ubijeđen sam da je samo u pitanju kvalitetna promocija naših prednosti i da rezultat neće izostati. Centralizovanje u IRB RS svih informacija i komunikacija sa investitorima je veoma značajno, jer ćemo na taj način pokazati ozbiljnost investitorima kada dođu u Republiku Srpsku. Bićemo u mogućnosti da im sve prezentujemo na jednom mjestu. Ja već ovaj mjesec imam sastanke u Beču sa investitorima koji dolaze u Republiku Srpsku, što znači da investiciona konferencija već ima svoje efekte, već se čulo za potencijale i da su svi investitori dobrodošli, te da će imati podršku Vlade Republike Srpske. To je svakom poslovnom subjektu koji dolazi veoma bitno.
Pored pomenutog manjka promocije potencijale za investiranje u Srpsku šta još može da bude nedostatak u tom pogledu? Šta je to ono što odvlači strane investitore od ideje da investiraju u Republiku Srpsku?
VRHOVAC: Postoje određene stvari na koje mi ne možemo da utičemo. BiH je veoma komplikovana i investitori, biznismeni koji brzo razmišljaju i djeluju ne mogu da shvate nivoe odlučivanja unutar jedne države. To ih u startu odvraća. Naš je zadatak da ih ubijedimo da Srpska ima svoje institucije, Vladu, potencijale, zakone, određenu autonomiju u odlučivanju i donošenju zakona. To je naš najveći zadatak da pojasnimo i objasnimo investitorima i mislim da je onda njihova odluka veoma jednostavna.
Prošle godine ostvaren je rekordan kreditni plasman. O kojim iznosima možemo da govorimo i u koje svrhe su plasirane?
VRHOVAC: Zbog fiksnih kamatnih stopa i dugih rokova otplate za sve naše kreditne linije postoji velika zainteresovanost privrednika u Republici Srpskoj. Naš plan za prošlu godinu je premašen za 80 odsto i ostvaren je rekordan plasman. Nije bilo jednostavno u jednoj godinu, godini pandemije, kada je sve stalo obezbijediti sva sredstva i odgovoriti na sve zahtjeve naše privrede. S druge strane, raduje nas koliko nam vjeruju i koliko nas naši privrednici smatraju stvarnim partnerima. Drago mi je da smo ispunili taj zadatak, te da su privrednici imali na raspolaganju sva sredstva koja su zahtijevala od IRB RS. Stambeni krediti su za prošlu godinu imali rast od 100 odsto, a iste prednosti koje dajemo privredi dajemo i našim građanima, koji traže stambene kredite. Ciljano smo posvećeni visokoobrazovanim, mladim bračnim parovima, porodicama poginulih i nestalih boraca, višečlanim porodicama, RVI kako bi im omogućili obezbjeđenje prve stambene jedinice, stvaranje porodice i ostanak u Republici Srpskoj naših najboljih kadrova. Osim toga, pomoću stambenih kredita razvijamo stanogradnju, oblast koja najviše u zadnje vrijeme vuče privredu naprijed.
Trend potražnje za našim plasmanom nastavljen je i ove godine. Što se tiče stambenih kredita u prvih šest mjeseci mi smo već premašili plan za cijelu godinu. Što se tiče privrede, takođe. To su sve izazovi sa kojima se mi svakodnevno susrećemo u smislu obezbjeđivanja dovoljnih sredstava za potrebe privrede i naših građana. Imamo stabilno poslovanje i dovoljno viška sredstava za privredu. Uskoro ide poziv, cirkularno pismo prema svim lokalnim zajednicima i privrednicima koji planiraju emisije hartija od vrijednosti da nam se jave, kako bismo za narednu godinu mogli planirati dovoljno sredstava z ate svrhe. Pripremamo plan za sljedeću godinu gdje planiramo otkupljivati korporativne i municipalne HOV od opština i gradova i na taj način podržati njihove investicione planove. Mi smo ove godine realizovali nekoliko korporativnih kupovina emisija HOV i smatramo da još ne postoji dovoljan nivo znanja kod naših privrednika o emisiji.
Spomenuli ste stambene kredite. To je nešto što ima najviše odjeka u javnosti. Koliko takva pomoć mladim bračnim parovima i socijalnim kategorijama može da utiče na obnovu demografske slike Republike Srpske?
VRHOVAC: Mislim da je to jedan od najkvalitetnijih programa koji je Vlada posredstvom IRB pokrenula. Kada se IRB pojavila sa programom stambenog kreditiranja naših građana kamata IRB bila je šest odsto, dok poslovne banke nisu imale stambene kredite ispod osam, devet, 12, 13, pa i više odsto. Na taj način smo djelovali kao regulator tržišta i ubrzo smo primorali poslovne banke da snize kamatne stope, a sve u korist naših građana. Nakon tih šest odsto mi smo kontinuirano snižavali kamatnu stopu do sadašnjih tri odsto na kredite. Osim tih tri odsto, kako bismo zadržali građane da žive u svom mjestu, program subvencionisanja kod Vlade Republike Srpske, posredstvom resornog ministarstva od jedan odsto na te kredite dodatno snižava kamatu za 0,3 procenta kod poena za zahtjeve iz nerazvijenih i izrazito nerazvijenih opština. Prijedor kroz budžet subvencioniše te kamate sa jedan odsto, tako da su one značajno na nižem nivou od bilo kojih drugih. Takođe, Doboj ima fantastičan program za mlade, kada govorimo o kupovini stanova i mislim da bi mnoge opštine i gradovi trebalo da preuzmu tu, po mom mišljenju, jednu od najkvalitetnijih ideja koje su se pojavile u zadnje vrijeme. Misija svih nas je da u našoj Republici Srpskoj, koja je prelijepo mjesto za život omogućimo rad, život, stvaranje porodice i kupovinu prve stambene jedinice, kao preduslova za ostanak.
Na primjer, imamo jedan mladi bračni par zainteresovan za stambeni kredit IRB RS. Kome oni prvo da se obrate i koje su to procedure koje ih očekuju?
VRHOVAC: Svi naši plasmani od 2016. godine idu preko poslovnih banaka i tri mikrokreditna društva. Procedura podrazumijeva da se mladi bračni par ili privredniik, ista je procedura, obrati jednoj od poslovnih banaka, traži stambeni kredit IRB i tu se završava sva papirologija. Poslovna banka obrađuje taj zahtjev, po odobravanja prosljeđuje ga IRB, gdje naši sektori obavljaju svoj posao i prebacuju novac na račun banke, a banka na račun krajnjih korisnika.
Kakvim efektima poslovanja se IRB RS može pohvaliti otkada ste preuzeli rukovođenje?
VRHOVAC: Za nepune dvije godine, koliko sam na čelu, prošlu godinu smo završili sa dobiti od preko 13 miliona KM, što je za 70 odsto više u odnosu na 2019. Već smo za jednu godinu uspjeli mnogo toga da uradimo. Postoji i nešto što nije vezano za novac, mene lično mnogo draže. Doživio sam da me često obični ljudi, taksisti, prolaznici zaustavljaju na ulici samo da mi daju podršku i kažu svoje mišljenje. To je nešto što ispunjava, što znači, jer su to obični ljudi koji prate rad i direktora i IRB, a te riječi je najteže zaslužiti. Povjerenje koje smo nadogradili sa privrednicima je nešto što ljubomorno čuvamo i gajimo. Sve naše aktivnosti su posvećene snimanju stanja privrede, godinu dana nakon početka pandmije, kakvi su se novi problemi pojavili i šta je to što treba dalje da se pomogne našoj privredi da nastavi razvoj.
Je li to za Vas najveći uspjeh?
VRHOVAC: Samo tim može napraviti uspjeh, pojedinac nikada. Veoma je bitno imati dobar i kvalitetan tim. Uvijek sam za svoje saradnike, prijatelje, ljude sa kojima se družim birao prije svega dobre ljude, a poslije toga stručne i sve ostalo. Mislim da se samo na taj način može napraviti rezultat. Dovoljna je jedna loša procjena, jedan loš čovjek da pokvari svu atmosferu i da ti rezultati ne budu takvi kakvi jesu. Ja se nadam da nisam pogriješio u izboru svojih saradnika, a svi rezultati to i potvrđuju. Svi su posvećeni svom poslu maksimalno i ja sam kao direktor ponosan što sam direktor ovim ljudima. Opravdali su moje povjerenje.
U javnosti se spominju i projekti podrške i finansiranja razvoja lokalnih zajednica u Republici Srpskoj. O čemu se tačno radi, na koji način IRB RS učestvuje u ekonomskom osnaživanju opština?
VRHOVAC: Mi smo početkom ove godine promijenili svoju poslovnu politiku i dobili saglasnost Vlade, najodgovornijih ljudi koji vode Republiku Srpsku, te krenuli u proširenje naših poslovnih jedinica. Osim sjedišta u Banjaluci, poslovnu jedinicu imamo u Istočnom Sarajevu, Prijedoru, 8.oktobra otvaramo poslovnicu u Trebinju za cijelu Hercegovinu, a do kraja godine planiramo otvoriti i u Bijeljini za Semberiju i sa time bismo zaokružili ispunjenje našeg plana. Nakon svakog otvaranja poslovnice organizuje se sastanak sa privrednicima iz cijele te regije, iskoristimo trenutak da im prezentujemo da je IRB došao u taj kraj, razmijenimo iskustva i čujemo probleme i prijedloge iz prve ruke, jer krajem godine planiramo kreirati nove mjere i ponuditi ih Vladi na odobravanje. Sa njima ćemo nastaviti pružati podršku našim privrednicima.
Što se tiče lokalnih zajednica, osim direktnog dolaska u lokalne zajednica, u okviru finansijskog mehanizma koji IRB već sedam godina sprovodi dodjeljujemo grant, odnosno nepovratna sredstva za projekte u lokalnim zajednicama koje konkretno i najdirektnije poboljšavaju kvalitet života u tim zajednicama poput izgradnje vrtića, kupovine kamiona za odvoz komunalnog smeća, izgradnje regionalne hladnjače, asfaltiranja puta u selu I slično. Fokus je na takvom tipu projekata koji će poboljšati kvalitet života, a samim tim I osigurati ostanak tih ljudi u tim zajednicama.
Jedan ste od rijetkih funkcionera na čelu institucija u Republici Srpskoj koji može da se pohvali specifičnim obrazovanjem u oblasti ljudskih resursa. Doktorirali ste na temu ljudskih resursa..
VRHOVAC: Nekako mi je u prirodi da, što je veći problem ja ga uzmem sebi. Kada sam se odlučivao za nastavak školovanja ljudskim resursima se nije bavilo i nije se ni pominjalo u Republici Srpskoj. Kod nas je postojala kadrovska služba u kojoj su se samo čuvali profesionalni dosjei, dok su na zapadu ljudski resursi uveliko bili jedan od najbitnijih sektora u svakoj kompaniji. Pribavljanje, selekcija kadrova je nešto što je stalna borba na tržištu. Najbolji primjer je na sportskim terenima, gdje vlada stalna borba za najkvalitetnije igrače, automobilskoj industriji za dizajnerima i slično. Tako je i na finansijskom tržištu. Kada sam pripremao magistarski rad, radio sam u poštanskom sistemu, pa sam svoj rad vezivao za upravljanje ljudskim resursima u poštanskom sistemu Republike Srpske. Nakon što sam magistrirao uslijedila je jedna stanka, prešao sam u Fond PIO, dobio drugo dijete i 2015. upisao doktorat u Banjaluci, koji sam odbranio u februaru 2017. Godine. Ostao sam u temi upravljanja ljudskim resursima, samo sam je nadogradio sa javnim preduzećima u Republici Srpskoj, sa osvrtom na prijedorsku regiju. Želio sam da se bavim svojim Prijedorom. Trenutno sam docent i dalje mislim da ljudski resursi nisu dovoljno zastupljeni u našim privrednim društvima, a tu ne razdvajam javni i privatni sektor. Mislim da je borba za kadrove nešto najbitnije. Razlika između dvije firme je upravo u ljudima. Mi smo u IRB RS skoro uspjeli da pribavimo najkvalitetnije kadrove iz finansijskog sektora u Republici Srpskoj što znači da imamo dobar imidž i da je ljudima izazov raditi u IRB RS, što je meni veoma drago.
(Nevena Stanojević)
Oznake: Dražen Vrhovac, IRB RS
