Vrhovac: Za uspjeh IRBRS ključan tim, privreda ima na koga da se osloni
Uglavnom se misli da je onome koga je Vlada imenovala za direktora nekog preduzeća upala kašika u med. Vjeruje se da je za to potrebna samo politička podobnost i ništa više.
Jesu li u pitanju samo predrasude?
Više o tome reći će nam čovjek koji je na čelu institicije Republike Srpske sa mnogo zaposlenih, preduzeća koje je itekako proaktivno djelovalo, a svoju naveću podršku Republici Srpskoj dalo je u krizi uzrokovanom virusom korona i tokom pandemije.
Pored toga što je rukovodilac jednog značajnog preduzeća, on je i prvak, u blijaru. Kako balansira između političkog života i vođenja jedne institucije? Može li sačuvati privatni život? Koliko ga pogađaju neistine?
O svemu ovome u emisiji “Oči u oči-objektivno” koju realizuju Banjaluka.net i Elta TV govori v.d. direktora Investiciono-razvojne banke Republike Srpske Dražen Vrhovac.
Malo je duži uvod, ali može se reći sa pravom. Poslanik ste u Narodnoj skupštini Republike Srpske, političar, igrate bilijar, ali i vodite IRBRS, koja je značajna podrška Republici Srpskoj tokom pandemije izazvane virusom korona. Da li Vam je život lakši ili teži otkada ste na čelu ove institucije?
VRHOVAC: Ja sam odavno shvatio da najbolje funkcionišem u jakom tempu, pod stresom i da tada dajem najbolje rezultate. Sad, lako je zaključiti da li je teži ili lakši, ali da je komplikovaniji to zasigurno. Prije svega, ja ne živim u Banjaluci, nego svakodnevno putujem iz Prijedora za Banjaluku i nazad. Najviše iz razloga da bih i to malo slobodnog vremena koje imam posvetio porodici. Kada radite u jednom, a živite u drugom gradu to dosta komplikuje situaciju. Mislim da je moj dosadašnji rad, mene, mojih saradnika i cijele Investiciono-razvojne banke, pokazao da smo dobro radili, da smo ostvarili izuzetne rezultate, da smo povjerenje koje smo stekli kod građana i privrednika sačuvali i nadogradili. I u narednom periodu ćemo se truditi da te rezultate podignemo na jedan veći nivo.
Govorićemo i o uspjesima IRBRS. Često ističete da je ključan tim, a ne pojedinac. Doktorirali ste oblast ljudskih resursa. Da li dobro procjenjujete ljude? Kako ocijenjujete Vaš tim u IRBRS?
VRHOVAC: Jeste, magistrirao sam i doktorirao upravljanje ljudskim resursima i nekako sam u proteklom periodu te svoje principe provjeravao kroz život i rad u proteklom periodu. Držim se svoje floskule, nekog svog ubjeđenja da za saradnike i ljude sa kojima ću se i privatno družiti i u svakom drugom pogledu, biram prije svega dobre ljude. To je moj prvi uslov, a nakon toga idu stručne kvalifikacije. Dobar čovjek ne želi zlo. On će naučiti ono što ne zna, doprinijeće svakom timu, neformalnom ili formalnom, u IRBRS. Svi naši rezultati govore da nijednog čovjeka u timu nismo promašili. U redu je biti lider, voditi, davati viziju, postavljati misiju i raditi na realizaciji planova, ali bez time to je nemoguće sprovesti. Samo tim je mogao da iznese ovakve rezultate. Tim je najbitniji, kada možete da se oslonite na svoje saradnike da će svi ciljeve koje smo zacrtali biti realizovani, svi zadaci koje moramo da uradimo da bi ostvarili te ciljeve biti obavljeni. Ako ne funkcioniše nešto u timu, onda ne funkcioniše cijela ustanova, odnosno IRB, a ja to neću nikada dozvoliti. Meni je drago što nismo imali niti jednu grešku, ni u poslovanju, niti u bilo kom drugom segmentu. IRB je pod posebnom lupom svih medija i uvijek se čeka bilo kakva greškica, da se od nje napravila velika greška. Mislim da su nas u protekle dvije godine, koliko sam ja na čelu IRB, mediji i u Republici Srpskoj, a i šire spominjali samo u pozitivnom kontekstu. Naravno, nama je cilj da se tako nastavi i u narednim godinama.
Ono što sam pomenula i na početku, tokom krize izazvane virusom korona bili ste veliki oslonac i podrška Republici Srpskoj. Rekli ste da je IRB tada i pokazao svoju suštinu. Na šta ste konkretno mislili?
VRHOVAC: Ubijeđen sam da je formiranjem IRB postavljen temelj jednog od najkvalitetnijih projekata koje je Vlada Republike Srpske realizovala, a to nam govore brojke i podaci koje možemo da prezentujemo. Od 2008. kada je IRB osnovan, pa sve do danas plasirali smo preko 3 milijarde KM za podršku našim građanima i privredi Republike Srpske. Period od 2008. pa sve do prošle godine je bio u okvirima normalnog privrednog i društvenog života, sve do pojave COVID-19 i pandemije koja je zadesila ne samo nas, nego i cijeli svijet. U takvim okolnostima privreda i građani se moraju osloniti na nekoga. Postavili smo se na pravi način, na vrijeme kreirali određene mjere i dali jasan znak građanimam privredi i Vladi Republike Srpske da se itekako može računati na IRBRS. Sve svoje resurse i kapacitete podredili smo opstanku naše privrede, održavanju tekuće likvidnosti, nastavku investicionih planova i našim građanima smo omogućili produženje grejs perioda oko stambenih kredita. Mislim da smo u tome i uspjeli. Iako su cifre novooboljelih i dalje velike, uvriježeno je mišljenje da se izlazi iz pandemije. Podaci koje iznosi Vlada Republike Srpske i Ministarstvo finansija o povećanju prihoda od indirektnih poreza, direktnih poreza, o najvećem broju zaposlenih u Republici Srpskoj ikada, a mi izlazimo kao iz pandemije, je nama jasan znak da su mjere koje smo kreirali i ponudili privredi dale efekat. Mislim da smo sačuvali i bili jasan oslonac u očuvanju naše privrede u Republici Srpskoj.
Rekli ste mi dio kako obnoviti i pomoći privredi. U gradu možemo da vidimo bilborde IRBRS na kojima se ističe i nova podrška za oporavak privrede, u saradnji sa Svjetskom bankom. O čemu se tu radi?
VRHOVAC: Mi imamo dugoročnu saradnju sa svjetskom bankom i mislim da uživamo veliko povjerenje kod međunarodnih finansijskih institucija kao što je svjetska banka, ERBD i slično. Uslov Svjetske banke za novi aranžman za koji smo pregovarali godinu dana, Ministarstvo finansija i IRB sa Svjetskom bankom, bio je da se aranžman implementira putem IRB. To je nama jasna potvrda koliko povjerenje međunarodne investicione kuće, finansijske kuće daju IRB. Uporedo dok smo radili na očuvanju privrede Republike Srpske radili smo i na novim aranžmanima za period nakon pandemije, na koji način pomoći privredi i ovaj aranžman je direktno usmjeren na mikro, mala i srednja preduzeća koja su najdirektnije pogođena KOVID-19. Aranžman se odvija u dvije komponente, gdje jedna pripada Republici Srpskoj i u okviru koje su dvije ciljne grupe. Jedna je mikro, mala i srednja preduzeća koja su imala pad prihoda u drugom kvartalu 2019., a druga su isto mikro, mala i srednja preduzeća iz izrazito nerazvijenih opština. Aranžman podrazumijeva period otplate od tri do 12 godina i maksimalno po jednom korisniku million i po evra. Izlazna kamata IRB i dalje ostaje 0,5, Svjetske banke je 0,80 tako da je 1,30 naša izlazna kamata. Sredstva se plasiraju posredstvom naših finansijskih partnera, jer od 2016. godine IRB ne može direktno da plasira. Nedavno smo potpisali ugovor sa Novom bankom i Sberbank i preko ta dva finansijska posrednika će se implementirati ovaj aranžman sa Svjetskom bankom, s tim da te dvije banke od nas imaju saglasnost da do 150 hiljada evra mogu samostalno da odlučuju o plasmanima, kako bismo ubrzali procedure.
Spomenuli ste bilborde. To je praksa koju smo uveli posljednje dvije godine u IRB RS, gdje na taj način želimo da povećamo vidljivost naših rezultata, najave naših plasmana IRB i slično. To je polje koje je, po mom mišljenju, kada sam došao u IRB bilo malo zapostavljeno. IRB radi izuzetne stvari, zaslužna je za mnogo toga, a malo toga se zna. Tražili smo pravi način to da pokažemo i zato smo imali jednu širu akciju, koja traje i dalje, gdje smo prisutni i na društvenim mrežema, na Jutjubu, na bilbordima i medijima. I to ima efekta. Tek sada, u skorije vrijeme, građani privrednici znaju šta sve mogu da dobiju od IRB, gdje i da se obrate, kakvi su uslovi.. Naši sadašnji aranžmani se kreću do 12 godina. Pored tih 12 godina dajemo mogućnost našim privrednicima da podnesu zahtjev i produže period na dodatnih pet godina. Znači, taj aranžman može trajati do 17 godina. Nijedna finansijska institucija ne daje preko sedam godina. To mnogo olakšava, jer su rate mnogo manje, periodi mnogo fleksibilniji i ono što je nama u IRB možda najbitnije jeste da nama nije bitno da privrednik propadne, već da opstane. Mi imamo mogućnost brojnih sporazuma da potpišemo u slučaju nemogućnosti plaćanja u periodu lošeg poslovanja, raznih devijacija na finansijskom tržištu. Uvijek izlazimo u susret našem privredniku. Privrednici u nama vide partnera i mi se tako i ponašamo.
Na osnovu ove vaše priče, ono što bi građani u stvari treba da znaju jeste da je IRB povezan sa mnogim važnim životnim odlukama ljudi. Neminovno je da da nam mladi ljudi, nažalost, odlaze iz Republike Srpske. Na koji način je IRB povezan sa poboljšanjem demografske politike?
VRHOVAC: To je jedna od najbitnijih stvari o kojoj se svakodnevno raspravlja unutar IRB. Ti stambeni krediti su postali prepoznatljivi po IRB 2008. godine, kada smo pokrenuli program stambenog zbrinjavanja naših mladih bračnih parova. Podsjetiću vas da su se tada kamate za stambene kredite kretale iznad devet odsto. IRB je tada izašla sa kamatom od šest odsto i u veoma kratkom vremenskom periodu poslovne banke su počele da snižavaju svoje kamatne stope. Trend smanjenja kamatnih stopa nastavili smo u narednom periodu, tako da trenutno naša prva grupa mladih visokoobrazovanih bračnih parova ima kamatnu stopu od tri odsto. Rok otplate je 25 godina i maksimalan iznos od 150 hiljada KM, s tim da IRB u saradnji sa Vladom, Ministarstvom porodice, omladine i sporta subvencionira dodatno jedan odsto stambene kredite za mlade bračne parove. Koliko vidim već su se uključile i druge opštine i gradovi. Prijedor je dobar primjer, gdje budžet grada subvencionira sa jedan odsto stambene kredite IRB za mlade bračne parove. Tako da ta kamata od tri odsto, uz te dvije subvencije u konačnici za naše građane izađe jedan odsto. Ukoliko još taj mladi bračni par dolazi iz nerazvijene ili izrazito nerazvijene opštine ima dodatnih 0.30 odsto. Mi na taj način, davanjem što kvalitetnijih sredstava sa što dužim rokom, sa što manjom kamatom želimo da naši mladi bračni parovi, mladi ljudi ostanu u Republici Srpskoj, a najprije će ostati ako kupe svoju prvu stambenu jedinicu i zaposle se. U tom slučaju oni vjerovatno planiraju budućnost u Republici Srpskoj. Tu je naša uloga. Mi idemo ciljano na mlade bračne parove. U drugoj grupi idemo ciljano na porodice poginulih i RVI, nestalih, višečlane porodice, samohrani roditelji sa troje ili više djece. Mi se ne bavimo stambenim kreditima na način kako se bave poslovne banke, tržišno, da zarade i ostvare veliki prinos. Mi idemo ciljano prema grupama koje su najugroženije i koje su nama u Republici Srpskoj najbitnije da ostanu, a to su svakako mladi visokoobrazovani kadrovi.
Koja je to starosna dob do koje mladi bračni parovi mogu aplicirati za kredite? Mogu li samci?
VRHOVAC: Mladi bračno parovi do 30 godina, ali mi imamo četiri grupe gdje u četvrtoj, opštoj grupi mogu svi da apliciraju. Ostavili smo jedan prostor za sve. Što se tiče samaca, oni su od ove godine ukinuti kao ciljna grupa IRB, jer smo radili brojne analize i htjeli smo i želja nam je da sva raspoloživa sredstva za stambene kredite usmjerimo ciljano na one grupe koje su od stvarnog interesa za Republiku Srpsku. Samci imaju mogućnost u svim poslovnim bankama da podignu stambeni kredit. Mislimo da sa takvom odlukom nismo ništa loše uradili.
Da se vratimo na uspjehe IRBRS. Prošle godine ostvaren je rekordan kreditni plasman. Кoje su cifre u pitanju i u koje svrhe su plasirane? Кakvi su rezultati poslovanja u ovoj godini?
VRHOVAC: Naš plan za proteklu godinu je bio 110 miliona KM, a završili smo sa preko 193 miliona KM, odnosno 58 odsto više od planiranog, 40 odsto više za privredu i 80 odsto više na stambene kredite. Mi imamo konstantan rast tražnje za stambenim kreditima. Ovaj rezultat nije bilo lako ostvariti, niti je bilo lako isplatiti toliki iznos koji nismo planirali. Pri tome, nismo imali nijedan aranžman ni sa domaćim, niti sa inostranim finansijskim institucijama. To samo govori o stresnosti rukovođenja IRB, jer građani i privreda očekuje od IRB sredstva, plasmane i da to nesmetano traje. S druge strane, imamo veliku odgovornost da to sve ispoštujemo. Zahtjevi privrede i građana rastu svake godine. To se pokazalo i u ovoj godini, gdje smo već za šest mjeseci ispunili kompletan plan za stambene kredite. Prešli smo preko 30 odsto šestomjesečnog plana za privredu. To interesovanje raste, jer ljudi imaju povjerenja u IRB. To ide jedno sa drugim, jer ako nemate povjerenja nećete ni doći u tu banku. Ako imate povjerenja i smatrate tu banku partnerom, a mi smo jedina državna banka, naravno da ćete na sve načine pokušati da dođete do sredstava te banke. Mi smo još prošle godine, na samom početku pandemije, smanjili kamatne stope za sve naše kreditne linije na 0,5 odsto. Nigdje u okruženju nemate tako nisku kamatu. To je kamata koja ne finansira ni naše osnovne troškove, ali smo mi svjesno išli na račun IRB, na račun naših sredstava i kapaciteta, da omogućimo privrednicima što kvalitetnija sredstva. Umanjili smo i određene prethodne plasmane koji su privrednici imali kod IRB, gdje su se kamate kretale po 5,5 do 6 odsto automatski smo ih smanjili na 0,5 i svu tu razliku smo legalno ostavili privrednicima na raspolaganje. Na taj način željeli smo da održimo njihovu tekuću likvidnost i nastave investicione planove. Naša preporuka u razgovoru sa privrednicima i sa udruženjima koja predstavljaju privrednike je da taj višak sredstava usmjere na povećanje plata našim radnicima, da imaju što veću platu, da što kvalitetnije žive u našoj Republici Srpskoj i na taj način da ostaju u Republici Srpskoj. Ne samo putem stambenih kredita, nego na svakom polju na kojem IRB radi mi tražimo način kako pomoći našim građanima, našoj privredu I slično. I mislim evo ocijena je ne samo udruženja privrednika, često sam u Vladi po prirodi posla, doživio sam x puta premijer namjerno kaže jednostavno hoću da kažem da radite dobar posao, hoću da vas pohvalim javno pred ministrima I to nama mnogo znači.
Mnogi Vas hvale, ali opet postoji i druga strana medalje. Brojne informacije su objavljene o Vama i Vašoj porodici, o ulozi IRBRS. Neke ste demantovali, neke ne. Кako se nosite s tim?
VRHOVAC: Ja sam svjestan da to ide sa poslom. Onim čime se bavite privlačite pažnju, a naročito ako to dobro radite, onda privlačite još više pažnje. Trudio sam se da demantujem samo one dezinformacije koje se tiču institucije koju vodim. Lični napadi na mene ili moju porodicu više govore o tim ljudima. Ja nemam vremena da ga provodim po društvenim mrežama pišući sve i svašta. Pokušavam da čuvam instituciju. Sve dezinformacije koje se tiču rada institucije i mog rada koji je povezan sa institucijom ja ću uvijek demantovati, sve ostalo ja ostavljam u domen drugim igrama koje vode neki drugi ljudi. Stvarno ne želim mnogo da se bavim time. Jedan francuski filozof je rekao da ljudi koji nemaju šta da kažu o sebi uvijek pričaju o drugima, i to uvijek loše. Ja imam šta da kažem o sebi, a imaju i drugi, tako da nemam vremena da se bavim drugima. Ko ima vremena da se bavi drugima, neka slobodno to i radi.
Uz IRBRS i poslanik ste u Narodnoj skupštini Republike Srpske. Jedan ste od rijetkih poslanika koji ne učestvuje u međusobnim vrijeđanjima. Često su Vas znali prozivati da ne govorite mnogo. Na takve prozivke odgovarali ste da govorili kratko, ali da je to bitno i suština. Kako sada ocijenjujete rad i trenutno stanje u NS RS? Dugo ste u politici..
VRHOVAC: Jeste, preko 20 godina sam u politici. Bio sam 10 godina odbornik u lokalnom parlamentu u Prijedoru i šest godina šef Kluba odbornika SNSD u Prijedoru. Nakon toga, bio sam nosilac liste za Narodnu skupštinu SNSD za regiju Prijedor, gdje sam osvojio 1.000 ličnih glasova, više nego ikad iko, što je jasna potvrda podrške koju imam u Prijedoru i regiji. Moja očekivanja kada sam prvi put postao poslanik su bila mnogo pozitivnije prirode. Smatrao sam da tu treba biti mnogo više uvažavanja, da se tu ne mogu iznositi laži, neprovjerene informacije ili slično. Međutim, pojedini poslanici sebi dopuštaju svakakav vokabular. Ubijeđen sam da svoje ponašanje, ophođenje prema drugima nosimo iz kuće, od svojih roditelja i načina kako su nas oni učili i kako smo, gledajući njih i njihovu komunikaciju sebe izgradili kao čovjeka. Ja nikada nisam želio da učestvujem u diskusijama koje su bile ponižavajućeg karaktera, koje su čak nosile i psovke i slično. Mislim da za to nije mjesto ni u kafani, a pogotovo ne u najvišem zakonodavnom tijelu, Narodnoj skupštini Republike Srpske. Ja se trudim da moje diskusije budu konkretne, stručne i da imaju određeni doprinos temi o kojoj govorim. Iz tog razloga sebe više vidim u stručnoj oblasti, nego u političkom nadmetanju unutar Skupštine. U Narodnoj skupštini SNSDl na sreću, ima izuzetno kvalitetne poslanike i šefa Kluba koji zna pravi način kako da odgovori, tako da moje učešće u tom političkom prepucanju unutar Narodne skupštine nije uvijek neophodno.
S obzirom na opis posla, angažovanje u politici, rukovođenje preduzećem koje ima veliki broj zaposlenih stignete li imati privatni život? Kako provodite slobodno vrijeme?
VRHOVAC: Privatni život postaje želja svakog ko se nađe na ovako odgovornim funkcijama, jer je veoma tešku uskladiti privatni i poslovni život, jer dosta obaveza ne zavisi samo od nas. Nephodno je da budemo na određenim mjestima, da putujemo, da obilazimo Republiku Srpsku, a s druge strane željni smo svoje porodice, oni su željni nas. Ja sam iz tog razloga odlučio da ove dvije godine, otkad radim u IRBRS, svaki dan putujem iz Prijedora u Banjaluku i nazad da bih koliko toliko tog vremena posvetio porodici i doživio svoj privatni život na pravi način. Mislim da svaki čovjek snagu koju nosi kroz svoj posao crpi iz porodice. Ako je tu harmonija, razumijevanje, poštovanje, ljubav nema te prepreke koju čovjek na bilo kom poslu ne može da preskoči.
Na samom uvodu sam pomenula da igrate bilijar. Malo je poznato da ste prvak u bilijaru. Stižete li igrati bilijar? Igrate li bilijar sa političkim protivnicima?
VRHOVAC: To je jedna moja velika ljubav koja traje već tri decenije. Nažalost, u posljednje dvije, tri godine veoma rijetko, po par mjeseci prođe da ne odigram nijednu partiju bilijara, iako sam u tome uživao i uživam. U društvu mnogo mojih prijatelja i kolega koji igraju bilijar su u različitim političkim partijama. Mi se družimo naveče bez ikakvog spominjanja politike. Svi dođemo da se odmorimo i pričamo o drugim temama. Sve nas to opušta. Jednostavno sada, zbog brojnih obaveza ne stižem, iako baš volim taj sport, pratim taj sport i na mnogim takmičenjima sam učestvovao. Prvak sam Republike Srpske na jedinom prvenstvu koje je organizovano u Srpskoj i trajalo godinu dana. To mi je veoma draga uspomena. Imam određene pehare, priznanja i kvalitetnu opremu koju čuvam, ali nemam vremena da igram. To je nešto što uvijek prati ovakve funkcije.
Nekoliko puta tokom intervjua ste pomenuli Prijedor. Očigledno je da ste ponosni na svoj grad. Lijepo je kada se ljudi vežu za svoj kraj i kada ga pominju. Koliko je važno ne pobjeći od svojih korijena?
VRHOVAC: Izuzetno. Pobjeći od svojih korijena znači pobjeći od samog sebe. Malo je reći da volim svoj grad. Prepoznaju to i ljudi širom Republike Srpske, gdje god dođem. Nedavno su me u intervjuu pitali zašto je Prijedor prvi grad u kojem će IRBRS otvoriti poslovnicu. Odgovor je zato što sam ja iz Prijedora. Neka to bude na moju dušu, ali prvi je morao biti Prijedor.
Kada smo se već dotakli te teme, bitno je naglasiti da smo usvojili novu poslovnu politiku IRB kojom želimo da budemo zastupljeni u svakoj regiji u Republici Srpskoj. Imamo svoju poslovnicu u Istočnom Sarajevu, otvorili smo u Prijedoru, nedavno u Trebinju i do kraja godine otvaramo u Bijeljini. Sjedište nam je u Banjaluci i na taj način smo pokrili cijelu Republiku Srpsku. Bićemo dostupni svim našim građanima i privrednicima širom Republike Srpske. Nama će u mnogome olakšati, jer smo obavezni da radimo monitoring utroška sredstava, odnosno kontrolu, a putem svoje mreže poslovnica ćemo imati potpuno kontrolu. Nismo ni do sada imali nekakvih problema, ali bolje je da imamo potpunu kontrolu svojih sredstava, s obzirom da sredstva plasiramo isključivo u namjenu koja se nalazi u zahtjevu i koja odgovara našim kreditnim linijama. Naše linije podržavaju sve, otvoreni smo za svu privredu, osim kockanja. Tu se IRB ne pojavljuje, ne kocka se sa sredstvima Vlade Republike Srpske i naših građana.
Nedavno smo formirali i sektor za međunarodne investicije, Vlada nam je povjerila tu dužnost. Nama je to veoma drago, jer je to jedan ozbiljan posao da u IRB centralizujemo komunikaciju sa međunarodnim investitorima. Odlučili smo da radimo određene investicione profile opština i gradova i naši radnici već uveliko rade na terenu prikupljajući sve podatke iz cijele Republike Srpske. Nije ista privreda u Trebinju i u Banjaluci, u Bijeljini i u Prijedoru. Svaka opština i grad ima svoje obilježje, potencijal za određene privredne djelatnosti. Kada završimo investicione profile promovisaćemo ih na Međunarodnim privrednim sajmovima, ali i dostaviti svim našim predstavništvima širom svijeta. Taj investicioni profil će sadržati sve moguće informacije o Republici Srpskoj, o potencijalima ulaganja u turizam, rudarstvo, energetiku, do određenih zakonskih rješenja povoljnosti poreskog sistema, geostrateškog položaja i sve moguće informacije koje jednom investitoru mogu da pomognu. Mi smo upoznati sa svim informacijama koje investitori traže kada žele da posluju u Republici Srpskoj.
Kada se može očekivati taj investicioni profil?
VRHOVAC: Sektor je formiran prije četiri mjeseca. Moje želja je da do kraja godine imamo gotov investicioni profil, jer u narednoj godini želimo da promovišemo Republiku Srpsku i taj investicioni profil prikažemo na sajmovima koji su nam bitni. Prvo tragamo za takvim informacijama, a bitno nam je da do kraja godine prezentujemo taj profil, da svi znaju da to postoji.
(Banjaluka.net/ Elta TV)
