Vrijedna atrakcija u Ljubačevu zarobljena u kamenolomu: Pećina propada pod kamionima

Pećina u Ljubačevu godinama je uništavana miniranjima kamenoloma i prolaskom teških kamiona privatnog preduzeća koje tu eksploatiše kamen i brani prilaz ovom spomeniku.

Pećina u Ljubačevu otkrivena je sasvim slučajno, kada su radnici preduzeća „Kozara putevi“ minirali stijjene da bi vadili kamen, a otkrili su ulaz u njene tunele.

Od tada traje borba između nadležnih u Banjaluci i pomenutog preduzeća da se ova atrakcija otvori za turiste, ali jedino što su izborili jeste da se ulaz u pećinu zaključa i da se više ne urušava.

– Iz „Kozara puteva“ su nam stavili do znanja da u pećinu možemo dovoditi samo manje grupe turista i to ponekad, jer ometaju njihov rad u kamenolomu i prolazak kamiona. To nam je veliki problem, jer svaku turističku posjetu moramo s njima dogovarati – rekao je direktor Turističke organizacije Ostoja Barašin.

On tvrdi da je problem nastao zbog toga što je preduzeće „Kozara putevi“ otkupilo zemljište kamenoloma i prije nego što je otkrivena pećina, pa je ona sada u njihovom vlasništvu.

– Takođe nam je rečeno da će preduzeće odustati od radova u kamenolomu, ako im Grad ponudi neku drugu lokaciju. Gradu bi za to, po našoj procjeni, trebalo nekoliko miliona maraka koje Grad sada nema – rekao je Barašin i dodao da je u sadašnjim okolnostima neizvjesna budućnost pećine.

Direktor „Kozara puteva“ Dragan Čorokalo kaže da „nema pojma o ikakvoj pećini i nikada je nije vidio“.

– Kamenolom jeste u našem vlasništvu, ali ja o tome ne znam ništa. Petljaju se non-stop tamo neki inspektori, kao nešto rade, ali ne mogu vam ništa tačno reći – rekao je Čorokalo i uputio nas na tehničkog direktora preduzeća Dejana Gakovića.

Gaković je za „EuroBlic“ rekao da im pećina zadaje glavobolju, jer im je zbog nje oduzeto skoro 50 odsto kamenoloma.

– Imali smo dodatne troškove jer smo miniranja morali da pomjerimo na drugo mjesto. Grad nam je obećao to nadoknaditi, ali nije. Ni mi nemamo pristup dijelu kamenoloma u kojem se nalazi pećina, a kada dolaze turisti, moramo biti u pripravnosti da im ne bismo ugrozili bezbjednost – kaže Gaković.

Pećina u Ljubačevu je vrijedan prirodni spomenik jer se može pohvaliti rijetkim horizontalnim ukrasima, koji nastaju samo ako ima strujanja vjetra kroz njene tunele.

Nakon što je istražena, 2008. je stavljena pod zaštitu i data Gradu na upravljanje.

U Zavodu za zaštitu kulturno istorijskog i prorodnog naslijeđa kažu da su površinski radovi u kamenolomu prilagođeni, kako bi se pećina zaštitila.

– Preduzeću „Kozara putevi“ je naređeno da miniranja pomjere na suprotnu stranu od one na kojoj se prostiru tuneli pećine, te da smanje jačinu eksplozija – kaže načelnik Odeljenja za prirodno nasleđe Dragan Kovačević.

Međutim, u Speleološkom društvu „Ponir“ kažu da je šteta već načinjena jer je dio tunela zatrpan.

– Ne bi bilo dobro da se turisti nađu u pećini kada su u toku miniranja, a nije bezbjedna ni zbog toga što neprestano prolaze natovareni kamioni iznad samog njenog ulaza – rekao je speleolog Mirko Vuković.

Ljubačevsku pećinu, umjesto turista, pohode samo biolozi koji prate koloniju šišmiša nastanjenu u njoj.

Jedna od najljepših pećina u Banjaluci

Ljubačevska pećina dugačka oko 450 metara, najvećim dijelom je prohodna i jedna od ljepših na području Banjaluke, kažu speleolozi i žale što nije iskorištena u turističke svrhe.

Turistička organizacija je napravila plan uređenja ulaza u pećinu za šta su prethodnih godina od Grada tražili 20.000 KM, ali im nije odobreno.

(EuroBlic)