Zagonetke na fotografijama Drage Vejnovića
Samostalna izložba fotografija Drage Vejnovića, pod nazivom „Punctum“, biće otvorena u petak, u 19 časova, u Kamenoj zgradi na tvrđavi Kastel.
Prošlu izložbu ovaj umjetnik i profesor na Akademiji umjetnosti Univerziteta u Banjaluci, radio je dagerotipijom, tehnikom starom više od 160 godina. Ovaj put odlučio je da pokaže radove koji su snimljeni sa istog mjesta u zadnje dvije godine.
– „Punctum“ je višeznačna riječ, koja ne označava samo „tačku“, već i „ubod“. Fotografije koje će biti pokazane na ovoj izložbi naizgled su jednostavne, ali su istovremeno i višeznačne, višeslojne. One su svojevrsna reminiscencija na Rolanda Barta. To su one slike, oni trenuci koji nas „ubodu“, dotaknu. Uostalom, čovjek u jednom trenutku počne razmišljati gde da stavi tačku, gde da stavi dvije tačke, a gdje tri – priča Vejnović.
Ovo će, objašnjava on, ujedno biti i prva samostalna izložba u renoviranoj Kamenoj kući u Kastelu uopšte.
– Urednik likovnog programa Slobodan Vidović i član Upravog odbora Kulturnog centra Banski dvor, Maja Dodig, nagovorili su me da krenem u „osvajanje“ ovog ogromnog prostora. Iako ova izložba izgleda kao svojevrsna hronika jednog mikrokosmosa, na slikama postoji još nešto što posmatrač treba sam da otkrije. Vjerovatno će svako naći neku svoju, ličnu priču – kaže Vejnović.
Njegove fotografije objavljivane su u mnogim vodećim novinama i časopisima: „The Economist“, „Frankfurter Allgemeine“, „Herald Tribune“, „Time“, „The Guardian“, „Le Monde“ i drugi. Iako je, prema njegovim riječima, bilo lijepo vidjeti vlastite fotografije objavljene u svjetskim novinama, ne smatram to nekim posebnim uspjehom.
– Sticaj okolnosti, u jednom ružnom vremenu, htio je da počnem da radim za mladu foto-agenciju u usponu, EPA. Najvrijednija stvar je što sam naučio da moram stalno da radim i „borim“ se za svaku fotografiju. Odavno ne radim novinsku. Nedostaje mi – priznaje Vejnović.
Nekada je, objašnjava on, fotografija bila ekskluzivna, a preduslov za bavljenje njome bio je poznavanje zanata.
– Danas to više, srećom, nije tako. Fotografijom se može baviti svako što, naravno, ne umanuje ni njenu vrijednost ni značaj. Uostalom, radovi Petera Lika, Andreasa Gurskog i još nekih dosegli su cijene od 4,5 miliona dolara, a nastali su čudima moderne tehnologije. Međutim, ovi fotografi dobro poznaju zanat – dodaje Vejnović.
Tri „punktuma“
Pored tehničkih stvari na AUBL, Drago Vejnović svojim studentima savjetuje da budu dobri ljudi. Govoreći o ljubavi prema fotografiji, kaže da mu je vrijeme proletjelo „kao da je juče razvio prvi film“.
– Još uvijek nisam ostvario sve zacrtane ciljeve. Ne bih ni želio da jesam. Šta bi me vuklo dalje da učim, istražujem? Želje? Neka budu tri „punktuma“ – rekao je Vejnović.
(Blic)
