Zakon stupio na snagu: Pogledajte šte se od sada smatra uznemiravanjem na radnom mjestu
U Republici Srpskoj je prije dva dana stupio na snagu novi Zakon o zaštiti od uznemiravanja na radu, koji po prvi put veoma detaljno uređuje pitanja koja se odnose na uznemiravanje na radu, ali i prava na zaštitu od svih oblika uznemiravanja na radnom mjestu.
Ovim zakonom je definisano da se radnjama uznemiravanja na radu smatra fizički napad ili prijetnja fizičkim napadom, te verbalno napadanje, odnosno obraćanje uz viku, prijetnju ili vrijeđanje, kao i neprimjereno javno komentarisanje ličnih svojstava i osobina radnika.
Pored toga, uznemiravanjem na radu smatra se i upućivanje vulgarnih komentara, neopravdano isključivanje radnika iz radnih procesa i procesa donošenja odluka, te oduzimanje radniku sredstava potrebnih za obavljanje posla i zabrana komuniciranja radnikom. Isto tako, uznemiravanjem se smatraju i neopravdano uskraćivanje neophodnih informacija i namjerno davanje pogrešnih informacija radniku, postavljanje neadekvatno kratkih rokova za izvršenje posla ili neosnovano preopterećivanje radnika radnim zadacima, ali i dodjeljivanje neadekvatnih poslova u kontinuitetu koji nisu u skladu sa stručnom spremom i sposobnostima radnika, te stalno omalovažavanje rezultata rada radnika.
Ovim zakonom je definisano i da se uznemiravanjem na radu smatra i prikupljanje i obrada podataka o porodičnom i bračnom statusu, te o planiranju porodice, kao i neosnovano kažnjavanje ili uskraćivanje prava po osnovu rada, te sve druge radnje koje imaju za cilj ili predstavljaju ugrožavanje dostojanstva, ugleda, ličnog i profesionalnog integriteta, zdravlja i položaja radnika, koje izazivaju strah i stvaraju neprijateljsko, degradirajuće, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje, pogoršavaju uslove rada ili dovode do toga da se radnik izoluje ili navede na to da otkaže ugovor, odnosno napusti radno mjesto.
„Uznemiravanje na radu je svako ponašanje prema radniku, grupi radnika ili poslodavcu, koje može nanijeti štetu fizičke, psihičke ili seksualne prirode“, precizirano je u ovom zakonu i dodaje se da vršilac uznemiravanja na radu može biti poslodavac, odgovorno lice kod poslodavca, radnik, grupa radnika kod poslodavca ili treće lice sa kojim radnik ili poslodavac redovno dolazi u kontakt u obavljanju poslova.
Prema slovu ovog zakona, radnik koji smatra da je izložen uznemiravanju na radu ima pravo da podnese zahtjev za zaštitu od uznemiravanja na radu kod poslodavca u roku od 30 dana od kada je posljednji put izvršena radnja uznemiravanja. Postupak se, kako je navedeno, sprovodi kod poslodavca, zatim kod Agencije za mirno rješavanje radnih sproova, te organa nadležnog za inspekcijski nadzor i sudova.
„Postupak zaštite od uznemiravanja na radu kod poslodavca je hitan i zatvoren za javnost“, stoji između ostalog u ovom zakonu. Ono što je još veoma važno, a obuhvaćeno je ovim zakonskim rješenjem, je da pokretanje postupka za zaštitu od uznemiravanja na radu, kao i učešće u tom postupku, ne može biti osnov za stavljanje radnika u nepovoljniji položaj u vezi sa ostvarivanjem prava i obaveza po osnovu rada, zatim ne može biti osnov za otkaz ugovora o radu, niti proglašavanje radnika viškom ili utvrđivanje diciplinske i materijalne odgovornosti radnika koji je prijavio ili učestvovao u postupku dokazivanja uznemiravanja na radu.
„Inspekcijski nadzor nad primjenom ovog zakona sprovodi inspekcija rada u sastavu Republičke uprave za inspekcijske poslove, a za kršenje odredbi ovog zakona predviđene su i novčane kazne, koje se kreću i do 12.000 KM za poslodavce i odgovorna lica kod poslodavaca za koje se utvrdi da su prekršili odredbe ovog zakona“, navedeno je u Zakonu o zaštiti od uznemiravanja na radu koji je 11. oktobra ove godine objavljen u Službenom glasniku RS, i koji stupa na snagu osmog dana od objave u Službenom glasniku RS.
(N.Sp)
Uz veliku tortu i spektakularan zabavni program Banja Luka će obilježiti Dan grada
