Zašto BiH jedina nema kandidata za generalnog sekretara UN-a

ban ki mun

Otkako je Vlada Crne Gore potvrdila da će njen kandidat za generalnog sekretara UN-a 2016. godine biti Igor Lukšić, ministar inostranih poslova i potpredsjednik crnogorske vlade, jedina zemlja iz regiona koja vjerovatno neće imati svog predstavnika u utrci za nasljednika Ban Ki-muna je Bosna i Hercegovina.

Dobro upućeni tvrde da su šanse za izbor čelnika UN-a mnogima manje važne od činjenice da će u narednim mjesecima biti u fokusu medijske pažnje. Neće začuditi i ako neko od balkanskih kandidata završi kao zamjenik novog generalnog sekretara, što bi, takođe, bio ogroman uspjeh za regiju.

To što sve zemlje u okruženju osim BiH imaju svog kandidata za generalnog sekretara, potvrđuje i parcelizaciju regionalnih interesa koji često ne sežu dalje od ličnih ambicija pojedinaca ili interesnih grupa iza njih. Zapadni Balkan je još daleko od “skandinavskog” modela zajedničkog diplomatskog nastupa i radi zajedničkih ekonomskih ciljeva.

Dobro upućeni tvrde da neki od kandidata za tu funkciju, prije svega Irina Bokova, dugogodišnja direktorica UNESCO-a, ali i njena zemljakinja, također iz Bugarske – Kristalina Georgijeva, sadašnja visoka dužnosnica EU, pa sve do Miroslava Lajčaka, bivšeg visokog predstavnika u BiH, ipak imaju više šanse od predstavnika iz bivših jugoslavenskih zemalja.

U toj utrci će biti i političkih “penzionera”, poput penzionisanog predsjednika Slovenije Danila Tirka, a prema mnogima, on je i najozbiljniji kandidata za prvog čovjeka UN-a. Tu su i Vesna Pusić, odlazeća šefica hrvatske diplomatije, te bivši predsjednik Generalne skupštine i ambasador Makedonije u UN-u Srđan Kerim.

Ali, ima i veoma ambicioznih, poput Vuka Jeremića, bivšeg ministra vanjskih poslova Srbije, uz pretpostavku da će ga, bez obzira na Vučićevu vladu u Beogradu, javno i tajno podržati Moskva. Rusija je, svakako, najjača u skupini od 23 zemlje članice Istočnoevropske grupe u UN-u, u kojoj je i BiH.

Stalnih pet

Osim dokazanog rezimea u međunarodnoj diplomatiji, za sve kandidate važe, čini se, dva posebna uvjeta; jedan je javni, a drugi je nepisano “pravilo”. Generalni sekretar treba znati francuski jezik i mora biti podržan od najjačih svjetskih sila.

Osim Irine Bokove koja, uz engleski i ruski, govori perfektno francuski (dakle tri od ukupno sedam zvaničnih UN jezika), i Tirka, koji je posljednjih godina uveliko učio ovaj jezik, u biografijama Balkanaca se vidi da im francuski nije bio najvažniji “sporedni jezik” na svijetu. Tako i Vesna Pusić uz engleski govori još “samo” njemački.

Ali, više od toga, i bez obzira što su, shodno rezoluciji od 13. septembra 2015. godine, Generalna skupština, znači 193 zemlje članice UN-a, dobile veće ovlaštenje da raspravljaju o potencijalnim kandidatima, odluku o tome ko će biti “jedini kandidat”, da bi na kraju bio samo potvrđen od svih ili većine zemalja članica UN-a, opet će imati ista stalna petorka s pravom veta. Osim Rusije, o tome će odlučivati Kina, Velika Britanija, Francuska i, naravno, SAD.

A upravo Vašington do sada nije pokazao čak ni blagu naklonost prema nekom od balkanskih kandidata, što je signal koji se ne smije zanemariti.

Idealan kandidat

Kada bi BiH istakla svog kandidata, bez obzira na obrazovanje, čak i diplomatski talent i političko iskustvo, morao bi to biti kandidat bez korupcijskih afera i s vizijom, bez naslanjanja na mračnu prošlost, jer to je kriterijum, koji naprosto važi za sve kandidate.

Nijedna zemlja od stalnih pet u Savjetu bezbjednosti ne može kandidovati svog državljanina za generalnog sekretara UN-a.

Mnogo je i onih koji opravdano ističu da bi na čelo UN-a nakon osam muškaraca (Turgve Lie, Dag Hamarskjold, U Tant, Kurt – Waldheim, Parez de Cuellar, Boutros Ghali, Kofi Annan i Ban Ki-moon) trebala doći žena.

(Avaz)

SEZONA GRIPA U REPUBLICI SRPSKOJ: Povećava se broj zaraženih

Sve veći broj građana Srpske zaražen je gripom. U Univerzitetsko-kliničkom centru Republike Srpske još dva smrtna slučaja, čime je broj preminulih od posljedica gripa ove godine porastao na šest. Prema podacima Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske, u sedmoj nedjelji ove godine domovi zdravlja u Srpskoj prijavili su 7.588 akutnih respiratornih infekcija, oboljenja slična gripu

“LAKTAŠI OPEN”: Preko 600 džudista na prvom danu takmičenja

Više od 600 najmlađih džudista nastupilo je prvog dana na 18. po redu međunarodnom turniru “Laktaši open”. Najbolji klubovi iz regiona, ali i šire i ove godine daju sve od sebe da se prikažu u najboljem svjetlu, a organizatori su prezadovoljni sjajnim odzivom. Generalni sekretar Džudo Saveza Republike Srpske Siniša Đukić smatra da bi ovogodišnje

Turističko-rekreativni kompleks na Manjači u funkciji od proljeća

Za banjalučke ljubitelje prirode stižu dobre vijesti. Turističko-rekreativni kompleks na Manjači od proljeća će biti uređen kao izletište. Planirana je izgradnja vikend-naselja, hotela, sportskih terena, a na tom dijelu nalaze se i dva jezera koja su posebni mamac za izletnike. “Mi planiramo različite terene poput odbojkaškog, košarkaškog, fudbalskog terena, planiramo da izgradimo bungalove gdje će

Nacrt plana parcelacije auto – puta Banjaluka -Prijedor stavljen na uvid

Sve je jasnije kuda će prolaziti auto-put Banjaluka – Prijedor, dužine od oko 42 kilometra, a vrijednost investicije je projektovana na 297 miliona evra. Nacrt plana parcelacije, stavljen je na uvid u prostorijama gradskih uprava u Banjaluci i Prijedoru, te u prostorijama Narodne skupštine Republike Srpske, do 5. marta. U jednoj od prijedorskih mjesnih zajednica,

Teška saobraćajka u Tesliću, saobraćaj obustavljen

Saobraćaj prema Blatnici u potpunosti je obustavljen, zbog saobraćajne nezgode koja se dogodila na Banji Vrućici u Tesliću. Iz policije su za Srpskainfo potvrdili da se nesreća dogodila i da, na sreću, nema poginulih. U toku je uviđaj, nakon kojeg će biti poznato više detalja. U funkciji je alternativni pravac kraj hotela “Srbija”. (Srpskainfo)

Djeca u skitnji dobijaju prihvatilište u Domu “Rada Vranješević”

Prihvatilište za djecu u skitnji, prema planu transformacije Doma za djecu i omladinu bez roditeljskog staranja “Rada Vranješević”, trebalo bi da bude otvoreno do kraja marta, rekao je Vladimir Kajkut, v.d. direktora ovog doma. Dodao je da pokreću ovu uslugu za djecu koja su žrtve porodičnog nasilja jer žele da im pomognu. “To bi bio