Zašto i lagane kišne padavine izazivaju kolaps na ulicama Banjaluke
FOTO: AGENCIJE
Počne li padati kiša u Banjaluci nepisano je pravilo da ćete zaglaviti u saobraćajnom kolapsu. Nije rijetkost i da ćete često zbog nekih saobraćajnih nezgoda čekati po nekoliko sati.
O situaciji na ulicama za Banjaluka.net govorio je saobraćajni inženjer Nikola Ćopić, koji je istakao da je kolaps u saobraćaju tokom kišnih dana rezultat kombinacije više faktora.
“Prvi i osnovni razlog jeste to što je u Banjoj Luci registrovano više od 90 000 motornih vozila, a postojeća saobraćajna infrastruktura ne može da ispuni zahtjeve za kapcitetom ovakvog stepena motorizacije, što se ogleda zagušenim i usporenim saobraćajem. Drugi važan faktor je psihološke prirode, jer vozači u uslovima smanjene vidljivosti, vlažnog kolovoza i slabijeg prijanjanja guma instinktivno smanjuju brzinu i povećavaju odstojanje između vozila, što dodatno smanjuje protočnost. Takođe, često se dešavaju saobraćajne nezgode koje značajno povećavaju zastoje, usljed provođenja uviđajnih radnji koji u praksi traju do sat vremena”, rekao je Ćopić.
Uzimajući u obzir da je i inače na određenim lokacijama gužva, teško je odlučiti kojom ulicom ići. Česte su gužve oko Gradskog mosta, i što je prema riječima nekih od naših sagovornika jedan od većih problema u gradu.
“Živim na Mejdanu i svakodnevno do posla moram automobilom ići preko Gradskog mosta. Kružni tokovi na toj lokaciji stvaraju probleme svakodnevno, bez obzira na to koje je vrijeme u pitanju, a kada je kiša onda je najveći kolaps”, rekao je jedan od sagovornika za Banjaluka.net.
Ćopić je istakao da gužve oko Gradskog mosta predstavljaju tipičan primjer velike koncentracije saobraćaja na ograničenom kapacitetu infrastrukture.
“Sam Gradski most izveden je sa po jednom saobraćajnom trakom po smjeru, koje imaju ograničen kapacitet, a ovaj most predstavlja ključnu tačku saobraćajanja između različitih zona privlačenja, te je u jutarnjem i popodnevnom vršnom času zbog nedostatka drugih poprečnih veza, trenutno nemoguće izbjeći gužve na ovom putnom pravcu. Trenutno ne vidim rješenje ovog problema koje može biti realizovano u kratkom vremenskom roku, jer zbog izvedenih kružnih raskrsnica nije moguće kanalisati saobraćajne tokove metodom adaptibilnog upravljanja saobraćaja putem svjetlosnih saobraćajnih signala. Dugoročna rješenja svakako podrazumijevaju infrastrukturne projekte kao što je izgradnja mosta u naselju Dolac, i alternativnih obilaznica kojima bi se rasteretio postojeći most”, dodao je Ćopić.
Naglasio je da vozači trebaju shvatiti da, kako kaže, nervoza ili agresivna vožnja ne dovode do bržeg prolaska kroz gužvu, već naprotiv, dodatno, otržava saobraćanje, ali i povećava rizik od nastanka saobraćajnih nezgoda.
“Sama činjenica da se na teritoriji koju pokriva Policijska uprava Banja Luka godišnje dogodi više od 4000 saobraćajnih nezgoda, dovoljno govori o situaciji u pogledu bezbjednosti saobraćaja u našem gradu. Savjet vozačima je da budu strpljivi, da izbjegavaju nagle promjene saobraćajnih traka, kao i da poštuju pravila prvenstva prolaza. Važno je i da se vozači bolje pripreme za put, krenu na vrijeme ili čak nešto ranije, kako bi izbjegli stres i nervozu zbog kašnjenja. Takođe, međusobno uvažavanje u saobraćaju, davanje prednosti vozilima koja se žele uključiti u traku i vožnja sa dovoljnom odstojanjem mogu značajno povećati protok saobraćaja, smanjiti nervozu i rizik od nastanka saobraćajnih nezgoda”, rekao je Ćopić.
Ćopić je dodao da rješavanje saobraćajnih gužvi u Banjaluci zahtijeva strateški pristup koji obuhvata nekoliko nivoa aktivnosti.
“Prvo je neophodno izraditi adekvatnu saobraćajnu studiju, čiji bi rezultat bio jedan transporni model grada Banja Luka, a koji bi sadržao podatke o brojanju saobraćajnih i pješačkih tokova, učešće različitih vidova transporta u modalnoj raspodjeli, interesne i zone privlačenja i sve druge relevantne parametre na osnovu kojeg bi se mogla jasno definisati vizija grada u pogledu saobraćaja. Ovakva studija bi nedvosmisleno dala smjernice u pogledu prioriteta infrastrukturnih rješenja, poput izgradnje obilaznica, novih mostova ili podzemnih prolaza, koji svakako predstavljaju dugoročne i najučinkovitije mjere. Uz to, treba raditi na poboljšanju kvaliteta javnog prevoza i njegovoj dostupnosti, čime bi se smanjila potreba za korištenjem ličnih automobila. Primjena inteligentnih saobraćajnih sistema za efikasnije upravljanje semaforima i protokom saobraćaja takođe bi bila korisna. Konačno, edukacija stanovništva i promocija alternativnih vidova prevoza poput biciklizma ili drugih vidova nemotorizovanog saobraćaja mogu biti korisni alati za smanjenje gužvi”, rekao je Ćopić.
Dok se situacija u saobraćaju ne riješi, najbitnije je imati dobre živce kada krenete ulicama Banjaluke. U svakom slučaju, vozači treba da imaju strpljenja kako bi izbjegli bilo kakve nezgodne situacije, a onima koji su u mogućnosti, najbolje je da idu pješke ili možda biciklom, jer minute u taksiju ili u automobilu, ne samo da će vam dodatno isprazniti novčanik, nego i strpljenje.
Piše: Marijana Bogdanović
Oznake: Banja Luka, saobraćaj
