Zašto je bitan vitamin D i kako ga nadokanaditi kada su dani kraći?

Jesen i zima doba su kad veliki postotak građana nema dovoljno vitamina D kojeg koža proizvodi iz holesterola kad je izložena sunčevom ultraljubičastom zračenju.

Vitamin D je liposolubilan vitamin (otapa se u mastima). U organizmu je prisutan u dva oblika: vitamin D2 (ergoklaciferol) i vitamin D3 (holekalciferol). Vitamin D2 se nalazi u nekim biljkama i u organizam se može unijeti hranom. Vitamin D3 nastaje u koži djelovanjem sunčeve svjetlosti, a takođe se unosi u organizam u nekim namirnicama životinjskog porijekla.

Obe forme vitamina D se u organizmu prevode u 1,25-(OH)2 vitamin D (1,25-dihidroksi vitamin D). Najvažnije dejstvo 1,25-(OH)2 vitamina D je održavanje ravnoteže kalcijuma i fosfata u organizmu. Ovaj vitamin takođe osigurava normalno funkcionisanje mozga, smanjuje upalne procese, daje snagu mišićima, potiče imunitet i štiti od dijabetesa. Omogućava normalnu mineralizaciju i rast kostiju. Takođe, reguliše ekspresiju gena u drugim tkivima uključujući ćelije imunog sistema, mišića, krvnih sudova i reproduktivnih organa.

Dr Sanja Kalamanda Ivanjak, specijalista medicinske biohemije i vlasnica Alfalab laboratorija pojašnjava da se status vitamina D procjenjuje na osnovu mjerenja 25-OH vitamina D, koji je pokazatelj snabdjevenosti organizma vitaminom D.

Nedostatak vitamina D može nastati zbog:

• Nedovoljnog izlaganja sunčevoj svjetlosti (ili korištenjem krema sa zaštitnim faktorom)
• Dugotrajnog boravka u zatvorenim prostorijama
• Potpunog pokrivanja tijela odjećom
• Visokog nivoa zagađivača u zraku koji sprječavaju prodor sunčevih zraka
• Nedovoljnog unosa hranom
• Bolesti crijeva i bolesti koje utiču na crijeva zbog kojih je smanjena apsorpcija vitamin D iz hrane (cistična fibroza, operacija u gastrointestinalnom traktu i sl)
• Bolesti jetre zbog kojih je onemogućen normalan metabolizam vitamina D
• Upotrebe lijekova koji snižavaju koncentraciju vitamina D (antiepileptici)
• Kod gojaznih osoba jer je povećano zadržavanje vitamina D u masnom tkivu i otežano je njegovo otpuštanje u cirkulaciju

Prvi znaci nedostatka vitamina D u organizmu:

• bezvoljnost
• malaksalost
• skolonost ka prehladi
• umor
• krhkost kostiju i zuba
• anksioznost i depresija

Koliko je vitamina D premalo?

Dr Kalamanda kaže da do manjka ovog vitamina dolazi ako se ne izlažete suncu dovoljno ili vaš organizam ne uspijeva apsorbirati vitamin D koji proizvede uz pomoć sunca ili unese hranom.

„Ko ima simptome manjka ovog vitamina može vrlo lako potvrditi ili opovrgnuti svoje sumnje testiranjem krvi. Referentne vrijednosti:  75 – 250 nmol/L. Koncentracija  ispod 75 nmol/L smatra  se manjkom (insuficijencijom) vitamina D. Vrijednosti 25-OH D < 50 nmol/L smatraju se nedostatkom (deficitom) vitamina D i imaju jasan negativan učinak na kost. Vrijednosti 25(OH)D < 30 nmol/L smatraju se teškim nedostatkom vitamina D, dok vrijednosti 25(OH)D < 20 nmol/L uzrokuju ozbiljan poremećaj metabolizma kosti (rahitis ili osteomalaciju) i miopatiju“, ističe dr Kalamanda.

Prema njenim riječima, blag do umjeren nedostatak vitamina D može imati posljedice na ukupno zdravlje i kosti osobe, povećana je podložnost infekcijama i povećan je rizik od nastanka nekih vrsta karcinoma, kardiovaskularnih i neuroloških oboljenja, bolesti bubrega, kao i depresije.

Ona ističe da se vitamin D određuje iz krvi. Za ovu analizu, kaže dr Kalamanda, nije potrebna posebna priprema prije dolaska u laboratoriju.

Liječenje manjka vitamina D

Dr Kalamanda kaže da na tri načina možemo povisiti nivo vitamina D.

Opisane tehnike mogu poslužiti i u svrhu prevencije razvoja manjka ovog vitamina.

„Uzimanje dodatka prehrani s vitaminom D – može se nabaviti u većini apoteka bez recepta, ali pacijent se treba posavjetovati s doktorom oko prikladne doze. Za većinu odraslih preporučena dnevna doza je 600 IU (međunarodnih jedinica), a za starije od 70 godina 800 IU. Djeci do 12 mjeseci dovoljno je 400 IU. Prema novim preporukama, maksimalna podnošljiva dnevna doza za odrasle iznosi 4000 IU“, kaže ona.

Dr Kalamanda takođe dodaje da prehrana bogata vitaminom D – hrana nije najbolji izvor ovog vitamina, ali možete zadovoljiti dio dnevnih potreba tako da na meniju imate masnu ribu kao što su losos, tuna i skuša, kao i ulje od riblje jetre.  Govedina, neki sirevi i žumanjak jajeta sadrže manje količine vitamina D. Pri kupovini tražite mlijeko i žitarice obogaćene ovim vitaminom.

„Povećano izlaganje prirodnom svjetlu – kad god vremenske okolnosti dopuštaju, boravite barem pola sata na otvorenom, najbolje između 11 i 13 sati. Ako imate svijetlu put ili ste imali rak kože, posavjetujte se sa doktorom i odvagnite rizike od izlaganja suncu naspram rizika od nedostatka vitamina D“, zaključuje dr Kalamanda.

Analizu koncentracije vitamina D u organizmu možete odraditi u Alfalab laboratorijama. Ova laboratorija radi veliki broj parametara na osnovu kojih se može dobiti kompletena slika o funkciji različitih organa, sistema organa i metaboličkih procesa u organizmu.

Alfalab laboratorije pružaju korisnicima visoko kvalitetne usluge iz oblasti biohemije, hematologije, mikrobiologije i patohistologije. Poštuju principe dobre prakse u cilju dobijanja pouzdanih rezultata. Jedan od najvažnijih ciljeva laboratorije Alfalab je osigurati zadovoljstvo korisnika usluga kvalitetom nalaza i dobrom profesionalnom praksom.

Redovno obavljanje laboratorijskih pretraga omogućuje prepoznavanje prvih znakova oboljenja čak i prije nego što promjene u organizmu uznapreduju, a simptomi postanu očigledni. U cilju zaštite zdravlja i preventivnog djelovanja posjetite Alfalab laboratorije.

(A.M.)