Zašto NASA lansira vještačku zvijezdu oko Zemlje

Jedan od revolucionarnijih astronomskih alata decenije je mini-satelit veličine kutije za hljeb. Satelit će djelovati kao vještačka zvijezda koju će astronomi posmatrati sa Zemlje, omogućavajući im da preciznije izmjere osvijetljenost određenog svemirskog objekta i bolje razumiju neke od najvećih misterija u našem univerzumu, poput tamne energije.

NASA je nedavno odobrila svemirsku misiju “Landolt” koja vrijedi 19,5 miliona dolara, i koja predviđa lansiranje mini-satelita u Zemljinu orbitu.

“Ovo je zaista sjajna stvar za nauku koju NASA podržava. To je nešto što će pomoći svim astronomima“, rekla je Tajler Riči-Jovel, postdoktorski istraživač u Lovel opservatoriji koji proučava astronomiju i egzoplanete.

Revolucionarni novi alat za astronome

Mini-satelit, nazvan “CubeSat”, dizajniran je da kruži oko Zemlje na udaljenosti od 25.000 kilometara. Na toj udaljenosti, njegova brzina će odgovarati Zemljinom okretanju, tako da će satelit izgledati kao da je fiksiran na noćnom nebu, i biće uočljiv kako bi se lakše pratio.

Neće biti vidljiv golim okom, ali za teleskope će izgledati kao zvijezda. Planirano je da misija bude pokrenuta 2029. To će biti prvi alat te vrste.

“Ovo je zaista novo za nas da imamo neku vrstu vještačke zvijezde na koju u našem radu možemo da se oslonimo i da je zaista koristimo”, rekla je Riči-Jovel.

Ono što ovu “vještačku zvijezdu” čini boljom od prave je to što će astronomi tačno znati koliko svjetlosti emituje.

Satelit će emitovati laserske snopove sa određenim brojem svjetlosnih čestica, ili fotona, koje astronomi mogu koristiti za kalibraciju svojih teleskopa za mjerenje svjetlosti. To može pomoći da se eliminiše mnogo nagađanja i nepoznanica dok astronomi, koristeći mjere pravih zvijezda, baždare svoje instrumente.

“Problem je u tome što ne postoji način da se tačno zna koliko svjetlosti prave zvijezde emituju jer ne možemo da pošaljemo sondu jednoj da tačno izmjeri njen sjaj. Zato je Landolt misija važna”, kaže Riči-Jovel.

“Kad krene misija, a mi tačno znamo koliko fotona, koliko svjetlosti u sekundi, dolazi iz CubeSata”, onda možemo da ga koristimo da uporedimo i preciznije izmerimo svjetlost drugih objekata, kao što su stvarni zvijezde, dodala je.

Očekuje se da će misija pomoći astronomima da izmjere svjetlost koju emituju zvijezde sa 10 puta većom preciznošću od trenutnih procena.

To je kao da ste dobili slagalicu od 1.000 dijelova koja je imala sređenu samo polovinu površine, a onda vam je neko spojio još nekoliko stotina dijelova. “Landolt” misija će pomoći astronomima da “uhvate” sitne detalje koji su inače nedostajali u podacima.

Kako “Landolt” može da bude revolucija u astronomiji

“Sva naša astronomija je zasnovana na svjetlosti, tako da zaista moramo da znamo koliko svjetlosti zapravo primamo”, rekla je Riči-Jovel.

Iz zraka svjetlosti možete mnogo naučiti: temperaturu zvijezde, njenu masu, tipove egzoplaneta koje kruže oko nje i da li bi one potencijalno mogle da sadrže život.

Na primjer, saznanje o temperaturi zvijezde, može vam reći koliko daleko egzoplaneta mora biti da bi održala vodu na svojoj površini, objasnila je Riči-Jovel. Voda je jedan od glavnih sastojaka života kakav poznajemo, i jedna od ključnih karakteristika koje astrobiolozi traže kada pronalaze potencijalne planete na kojima bi mogao biti život.

Pronalaženje više planeta sličnih Zemlji je samo početak. Astronomi takođe mogu koristiti “Landolt” misiju za mjerenje svjetlosti udaljenih zvijezda koje eksplodiraju – supernove, koje pomažu u izračunavanju brzine širenja univerzuma.

Upravo sada, kosmolozi koji proučavaju širenje univerzuma suočavaju se s ogromnim izazovom: ne mogu se zadovoljiti samo jednom vrijednošću za stopu širenja. Neke metode dovode do jedne vrijednosti, dok druge dovode do malo drugačije. Ova zagonetka bi mogla biti ključna za otkrivanje nekih od najvećih misterija univerzuma, poput razumijevanja nevidljive sile koja cijepa naš univerzum, a koju nazivamo tamnom energijom, piše portal Sciense Alert, prenosi RTS.