Vijesti 23.05.2016.

Završili fakultet, ali stoje u redu za besplatan obrok

ČITANJE: 3 minute

Taj utisak stekli smo razgovarajući sa predstavnicima humanitarnih organizacija, gdje kažu da su profili onih koji traže pomoć raznoliki, tako da među njima ima i visokoobrazovanih!

Problem broj jedan svakako se ogleda u činjenici da su mogućnosti skromne, a potrebe za besplatnim obrocima sve veće, jer u redu za obrok staju i mladi, radno sposobni ljudi, pa čak i oni koji su fakultetsku diplomu morali da okače o klin, jer posao ne mogu da pronađu.

Željkica Ilić, sekretar Gradske organizacije Crvenog krsta Banjaluka, ističe da imaju 435 korisnika javne kuhinje, koliko i obroka dnevno bude spremljeno. Potrebe su, ističe, znatno veće.

“Ljudi nam svaki dan dolaze i pitaju koji je način da se uključe. Imamo ih i do deset dnevno. Alarmantan je podatak da je mnogo mladih ljudi, radno sposobnih, koji su ostali bez posla, a jedini su hranioci porodice i uključuju se u kuhinju”, naglasila je Ilićeva.

Zanimljivo, gotovo identičan broj korisnika javne kuhinje ima i Crveni križ grada Mostara, gdje 430 lica stoji u redu za obrok, s tim što su potrebe svakako veće.

“Imamo još nekoliko porodica kojima se osigurava paket svaki mjesec, zbog fizičke udaljenosti, odnosno nemogućnosti dolaska u kuhinju”, naveo je Alen Kajtaz, sekretar Crvenog križa grada Mostara.

Broj korisnika, ističe on, bio bi daleko veći da je više novca kojim bi se obezbijedile prehrambene namirnice. Ko su im korisnici? Nema pravila.

“Da, naravno, imamo i visokoobrazovanih koji koriste javnu kuhinju, a pogotovo onih koji su u trećoj životnoj dobi, koji su ostali bez posla. Imamo korisnike svih obrazovnih profila i svih uzrasta”, naglasio je Kajtez.

U takvim okolnostima, priznaje Kajtez, nije lako obezbijediti sredstva koja su potrebna. Dio daje država, dio donatori, a dio se crpi iz lokalnih resursa, što ipak nije dovoljno.

“Počesto mi je digitron u ruci. Uzmem na jednoj, dodam na drugu stranu. Kakva je danas situacija? Nemamo srednjeg staleža, ne znam da taj stalež postoji ovdje”, podvukao je Kajtez.

U Narodnoj kuhinji Stari grad Sarajevo hrani se 1.027 korisnika, od njih 4.000, koliko ih je na području Kantona Sarajevo. Srećom, problema sa finansiranjem nemaju, ali, kao i u ostalim gradovima, korisnici su svih profila.

“Imamo i mi fakultetski obrazovanih korisnika. Imamo šest ljudi koji su bili bogati, a kojima ja hranu nosim od srca, jer su sad bez primanja. Takođe, imamo i dijete koje završava fakultet”, priča Zilha Šeta, upravnik Narodne kuhinje Stari grad u Sarajevu.

To što su redovi pred javnim kuhinjama sve duži, nikoga ne čudi, s obzirom na podatak da je, u prosjeku, 843 marke teška plata u državi u kojoj je za sindikalnu potrošačku korpu, onu sa najosnovnijim potrepštinama, mjesečno potrebno blizu 1.900 KM. Kada tome dodamo činjenicu da su penzije neuporedivo niže te da je stopa nezaposlenosti na alarmantnom nivou, zaključuje se da bi broj onih koji sebi ne mogu obezbijediti hranu mogao dodatno da se poveća.

(Nezavisne novine)