Zbog prevoza nafte: EU razmatra uvođenje potpune zabrane pomorskih usluga za Rusiju
Evropa pojačava pritisak na rusku naftu koja prolazi njenim vodama, pokušavajući da ograniči sposobnost Moskve da finansira rat, dok zvaničnici i poslovni ljudi u Rusiji strahuju da se sužava vremenski okvir za postizanje mirovnog sporazuma prije nego što se ekonomsko stanje dodatno pogorša.
Evropska unija razmatra uvođenje potpune pomorske zabrane usluga potrebnih za prevoz ruske nafte, poput osiguranja i transporta, u sklopu novog paketa sankcija kojim bi se obilježile četiri godine ruskog rata, piše Washington Post (WP).
Zabrana bi značajno pooštrila sankcije uvedene na rusku naftu i zamijenila sadašnji sistem ograničenja cijene, a dolazi nakon što je 14 evropskih država, uključujući Britaniju, Francusku i Njemačku, prošle sedmice upozorilo da bi mogle presretati tankere iz tzv. flote u sjeni koju je Rusija stvorila kako bi izbjegla sankcije, ako krše međunarodno pomorsko pravo.
Amerikanci nedavno zaplijenili tanker Marinera
Prihodi Rusije od nafte pali su u januaru za 50 odsto u odnosu na isti mjesec prošle godine, nakon novih oštrih sankcija koje je američko ministarstvo finansija u oktobru uvelo ruskim naftnim divovima Rosnjeftu i Lukoilu.
Sankcije su prisilile Moskvu da počne nuditi sve veće popuste, veće od 20 dolara po barelu. U kombinaciji s očitim pristankom Indije da zaustavi kupovinu ruske nafte u korist povećanog uvoza iz Sjedinjenih Država i potencijalno Venecuele, te mjere prijete da dodatno opterete resurse potrebne Moskvi za finansiranje rata.
Podstaknuta prošlomjesečnom zapljenom tankera Marinera od strane američkih snaga nakon višednevne potjere, francuska mornarica nakratko je zadržala još jedan tanker za koji se sumnja da pripada ruskoj floti u sjeni, Grinch, koji je plovio iz ruske arktičke luke Murmansk preko Mediterana noseći 730.000 barela nafte pod zastavom Komora.
Francuski predsjednik Emanuel Makron izjavio je da je brod pod međunarodnim sankcijama i da postoji sumnja da plovi pod lažnom zastavom.
Flota u sjeni
Nakon što je Rusija u februaru 2022. pokrenula operaciju punog obima na Ukrajinu, Kremlj je preko posrednika kupovao stare tankere i stvorio ono što je postalo poznato kao flota u sjeni, kako bi smanjio zavisnost o zapadnim brodarskim uslugama i ublažio rizike od sankcija, objašnjava WP.
Umjesto da su osigurani kod zapadnih kompanija, ti tankeri često imaju osiguranje iz Rusije, uz podršku centralne banke, te plove pod zastavama zemalja s blažim pravilima, poput Sijera Leonea i Kameruna, kako bi prikrili porijeklo nafte.
Ako se provedu, predložene mjere mogle bi uticati na gotovo polovinu ruskog izvoza nafte, odnosno oko 3,5 miliona barela dnevno, koji preko Baltičkog i Crnog mora prolazi evropskim vodama, pri čemu je većina sirove nafte namijenjena rafinerijama u Indiji, Kini i Turskoj.
Još nije jasno hoće li predložena zabrana pomorskih usluga EU, koja zahtijeva jednoglasnu podršku država članica, biti usvojena. Ali kako se povećava rizik za tankere iz flote u sjeni zbog presretanja, ali i napada ukrajinskih dronova, troškovi prevoza kroz Evropu rastu.
“Ruski izvoz nafte izuzetno je osjetljiv na poremećaje u prevozu. To je Ahilova peta”, rekao je Janis Kluge, ekonomista Njemačkog instituta za međunarodna i bezbjednosna pitanja.
“Da sam na mjestu Rusije, bio bih jako zabrinut zbog razvoja situacije, i u vezi sa strožom politikom prema floti u sjeni i napadima ukrajinskih dronova na tankere. Oboje stvara značajne rizike. Za Rusiju je ključno da ti pomorski putevi ostanu otvoreni za njenu naftu, inače će se suočiti s ozbiljnim problemima”, uvjeren je.
Ruski akademik blizak visokim moskovskim diplomatama izjavio je da bi svaka evropska zabrana pomorskih usluga za rusku naftu i daljnja presretanja tankera iz flote u sjeni bila “ozbiljna prijetnja za Rusiju”. “Ovo je prijetnja ne samo za ekonomiju, nego i političko pitanje može li Rusija dopustiti takve poteze bez gubitka političkog ugleda”, rekao je.
Pojavljuju se znakovi da inflacija izmiče kontroli
Čak i bez dodatnog rizika za izvoz nafte, ruski finansijski zvaničnici pisali su predsjedniku Vladimiru Putinu upozoravajući na moguću krizu do ljeta, prema osobi koja je u kontaktu s tim zvaničnicima i koja je za WP govorila pod uslovom anonimnosti zbog osjetljivosti teme.
Upozorili su da pad prihoda znači da će se budžetski manjak samo povećavati bez novih poreza, dok pritisak na ruski bankarski sistem raste zbog visokih kamatnih stopa i talasa zaduživanja preduzeća radi finansiranja rata.
Jedan moskovski poslovni čovjek izjavio je da bi kriza mogla izbiti za “tri ili četiri mjeseca”, jer se pojavljuju znakovi da stvarna inflacija izmiče kontroli i daleko nadmašuje službeno objavljenih 6 odsto, uprkos tome što se kamatne stope drže na visokih 16 odsto.
Kao znakove rastućeg pritiska naveo je najveći broj zatvaranja restorana u Moskvi od pandemije te prisilna otpuštanja hiljada radnika zbog rasta troškova. I on je govorio pod uslovom anonimnosti.
Nema mnogo nagovještaja da je Putin spreman da promijeni računicu i odustane od maksimalističkih ratnih zahtjeva Kremlja. Prošle sedmice je ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov odbacio zapadne bezbjednosne garancije koje Ukrajina smatra potrebnim za bilo kakav sporazum, te je pozvao na kraj režima u Kijevu.
Nije sva ruska nafta pod sankcijama
Rastući ekonomski pritisci ipak opterećuju Moskvu dok pokušava zadržati Trampovu administraciju na svojoj strani tokom pregovora o okončanju rata. “Ako Tramp zaključi da Rusija sabotira pregovarački proces, moguće su nove sankcije, uključujući one na energetski sektor, a to je ozbiljan izazov za Rusiju”, tvrdi ruski akademik.
Nije sva ruska nafta pod sankcijama, a zapadne kompanije mogu je prevoziti dokle god se prodaje ispod ograničenja cijene koje je EU prvi put uvela u decembru 2022. EU je oklijevala s potpunom zabranom zbog straha da bi to moglo izazvati nagli rast cijena nafte.
Kada su Sjedinjene Države u oktobru prošle godine uvele sankcije Rosnjeftu i Lukoilu, udio ruske nafte pod američkim sankcijama porastao je na 80 odsto ukupne proizvodnje. Moskva je postala još zavisnija o floti u sjeni za prevoz nafte preko Baltičkog i Crnog mora prema rafinerijama u Indiji, Turskoj i Kini.
Ukrajina je takođe pojačala napore u ciljanju flote u sjeni, dodatno povećavajući rizike i troškove prevoza ruske nafte. Od kraja novembra njene su snage napale najmanje devet tankera povezanih s Rusijom.
Moskva bi mogla pokušati zastrašiti Evropu
Evropske vlade tvrde da mnogi brodovi ruske flote u sjeni, koji plove pod zastavama zemalja poput Kameruna i Sijera Leonea, ne ispunjavaju međunarodne bezbjednosne standarde, dok se oni koji tokom plovidbe mijenjaju zastavu, kao što je učinila Marinera, prema međunarodnom pomorskom pravu mogu smatrati “bezdržavnim”, što omogućuje njihovo zaustavljanje i pretragu.
U jeku pooštravanja mjera, Rusija bi mogla biti prisiljena da registruje veći dio flote u sjeni pod ruskom zastavom, što bi ih učinilo lakšim metama sankcija, posebno ako ih druge države izbrišu iz svojih registara, kažu analitičari.
Takav potez mogao bi povećati i mogućnost sukoba oko pokušaja zaustavljanja brodova pod ruskom zastavom, pri čemu bi Moskva mogla pokušati zastrašiti Evropu kako bi odustala od mjera, navodi WP.
Ruski Pomorski odbor, pod nadzorom bivšeg čelnika Savjeta bezbjednosti Nikolaja Patruševa, krajem prošlog mjeseca upozorio je da će biti preduzete mjere za zaštitu ruskih brodarskih interesa od djelovanja “neprijateljskih država”.
“Pitanje je hoće li Evropljani te poteze preduzeti sami, bez učešća SAD. Tada bi mogle uslijediti protivmjere, poput vojne pratnje”, zaključio je ruski akademik, prenosi index.hr.
Oznake: Evropska unija, Rusija
