Zbog rata u Ukrajini zemlje ulažu u digitalizaciju vojske. “Počela je nova era”

Rat u Ukrajini, u kojem se koriste dronovi i GPS sistemom navođeni precizni projektili, otvorio je vrata novog geopolitičkog razdoblja, u kojem zemlje sve više novca troše na digitalno opremanje vojske.

Ranjeni vojnik, bez desne noge i obliven krvlju, leži na krevetu u operacionoj sali. Ljekar mu nastoji pružiti prvu pomoć. Mjesto gdje je vojnik nedavno imao nogu, a sada batrljak, ljekar previja bijelim zavojem.

Ali i unesrećeni vojnik i vješti ljekar su digitalni. Nalaze se na ekranu kompjutera u zgradi na sjeveru Rige, glavnog grada Letonije.

“Simulator traume”

Ljekarskim rukama upravlja 20-godišnji dugokosi mladić s bežičnim upravljačem u ruci. S posebnim naočarama preko lica, poput ronilačke maske, mladić uranja u virtuelnu operacionu salu stojeći pored kompjutera.

“Ovo je simulacija stvarnosti na ratištu koja bi mogla spasavati živote vojnika”, kaže Sandis Kondrats, predsjednik uprave kompanije Exonicus, u razgovoru za Hinu, prenosi Indeks.

Kompanija s dvanaestero zaposlenih razvila je simulator traume, softverski program putem kojeg vojni ljekari, ali i civilni zdravstveni radnici mogu vježbati. Taj simulator od 2019. godine koristi američka vojska u nekoliko svojih baza u SAD, a zatim su ga uvele i vojske Letonije, Estonije i Njemačke.

“Ranije su vježbali na lutkama, svinjama ili mrtvim ljudima, radeći na osnovu pokušaja i grešaka”, objašnjava Kondrats, letonsko-američki državljanin koji je osnovao Exonicus godine 2014.

“Ova simulacija omogućuje zdravstvenim radnicima sticanje automatizma. Pomaže im da pravovremeno i tačno donose odluke u traumatičnim situacijama”, dodaje Kondrats koji je živio u američkom gradu Sijetlu. Tamo je, kaže, upoznao američkog vojnog zvaničnika koji je navodno bio nezadovoljan što su im za takve vježbe “potrebne stotine hiljada lutki”.

Kondrats kaže i da trenutno razgovara s vojskama Poljske, Češke i Slovačke, a da mu je cilj proširiti simulaciju na sve zemlje članice NATO-a. “Možda jednog dana bude korišten i u Hrvatskoj, premda zasad o tome ne razgovaramo”, kaže u sjedištu kompanije u sjevernoj četvrti Jauna Teika, tehnološkom središtu Letonije.

5G Techritory

Boris Golob, iz Naično-tehnologijskog parka Univerziteta u Rijeci (STEP RI), skeptičan je prema primjeni te tehnologije u liječenju povrijeđenih.

“Osoba će naučiti redoslijed, korake, ali ne i zaustaviti krv. Moraš naprosto osjetiti tijelo, dobiti osjećaj da bi to mogao raditi u praksi. Nema tu ni napada adrenalina i straha”, kaže. “Meni se čini da je to primjena tehnologije zato što je to zgodno. To je kao kada su ljudi očekivali da će letjeti zato što su si stavili perje na ruke”, dodaje.

Ali kaže da ovakva tehnologija, poznata kao metavers, može imati primjenu u vojnoj industriji. “Kada se treba snaći s mašinom, popraviti laptop ili pronaći žicu na električnoj mašini, takva tehnologija pomaže”, dodaje.

Baltičke zemlje Estonija, Letonija i Litvanija, u stalnom strahu od života na granici s Rusijom, osjetno su povećale izdatke za vojsku. “Ne znam ništa o budućnosti, ali znam ponešto o sadašnjosti”, rekao je letonski premijer Krišjanis Karinš u utorak na otvaranju tehnološke konferencije 5G Techritory u Rigi.

“Vi ste na primjer ukrajinski vojnik i želite znati što se događa s druge strane ratišta. Preko kamera i dronova to već sada možete vidjeti”, dodao je.

Karinš, premijer od januara 2019, priznaje da uopšte nije znao šta je to 5G. Sada razumije da se pomoću te brze mreže “može vidjeti ono što ne možemo običnim očima”.

Bivši danski diplomata: Počela je nova geopolitička era

Ulrik Knudsen, zamjenik glavnog sekretara privrednog kluba OECD te bivši danski diplomata, kaže da je “počela nova geopolitička era koja otvara vrata digitalnoj transformaciji”.

Kompanija Exonicus nije razvila samo simulaciju liječenja ranjenih vojnika, nego i napade otrovnim gasom sarinom koji djeluje na nervni sistem, a takođe i simulaciju potencijalnih borbi u geografskim krajolicima Avganistana i Sirije.

“Razvili smo i scenarij borbi u Letoniji uz granicu s Rusijom”, napominje Kondrats.

Njegov tim je tu simulaciju izradio u novembru 2021. godine, tri mjeseca prije nego što je Rusija pokrenula invaziju na Ukrajinu. “Pripremali smo se za takvu mogućnost”, kaže Kondrast. Tvrdi da bi “Rusija krenula na Letoniju da je pao Kijev u Ukrajini”.

Tehnološki, a ne konvencionalan rat

Rusija je ranije dala do znanja da nema namjeru napasti Letoniju i baltičke zemlje, članice NATO-a, gdje živi ruska manjina. Kompanije poput Exonicusa koriste aktualnu situaciju rata u Ukrajini, koji traje devet mjeseci i čiji se kraj ne nazire, kako bi povećale prodaju.

U finskoj Nokiji kažu da i njihovi proizvodi pomažu u unapređivanju bezbjednosti. “Simulacija je nevjerovatno moćna jer pomaže vojnicima da vidje scenario”, kaže Peter Wennerstrom, direktor strateškog i poslovnog razvoja u Nokiji.

Na međunarodnoj godišnjoj konferenciji 5G Techritory, koja se u Rigi održava od 2018. godine, u utorak nije bilo govornika iz Rusije i Bjelorusije među 600 registrovanih učesnika. Učesnicima se video-vezom iz Brisela obratio potpredsjednik Evropske komisije Valdis Dombrovskis, bivši premijer Letonije, napomenuvši da je rat u Ukrajini “priča o važnosti tehnologije”.

“Rusi se bore zastarjelim metodama, često koristeći oružje iz sedamdesetih i osamdesetiih godina. Ukrajinci, što je ključno, koriste moderno tehnološko naoružanje, a strateške odluke donose temeljem podataka”, rekao je Dombrovskis.

EU i SAD već mjesecima šalju Ukrajini oružje, a to namjeravaju i dalje.

“Internet, tehnologijom spojeni vojnici, dronovi te GPS sistemomprecizno navođeni projektili obezbjeđuju superiornost Ukrajine na bojnom polju”, napominje Dombrovskis.

“Kao odgovor, Rusija bombarduje kritičnu infrastrukturu te ugrožava živote civila kako se zima približava”, dodaje.

Golob očekuje nastavak ulaganja u digitalizaciju.

“Ovaj rat je dosad tehnološki najnapredniji”, kaže. “Čak je i potpredsjednik ukrajinske vlade rekao da vode tehnološki rat, a ne konvencionalni”, zaključio je.