Želite “progovoriti” na engleskom? Probajte prvo da propjevate!

To je sasvim logično ako jezik čujete kao muziku, a jezik jeste muzika. Slušajte pažljivo i čućete melodiju jezika, njegov ritam, stres, intonaciju… sve elemente koji čine muziku.

Uticaj muzike na živa bića

Brojna naučna istraživanja potvrđuju uticaj muzike na čitav živi svijet, pa i na čovjeka. U medijima ćete čuti na primjer da je neki poljoprivrednik povećao urod svojih voćaka puštajući im muziku ili da krave kojima je puštana klasična muzika daju znatno više mlijeka… Iz ličnog iskustva znate da muzika popravlja raspoloženje, opušta nas, otvara nam nove percepcije, djeluje terapeutski… Ukratko, pozitivan uticaj muzike može pomoći i olakšati druge procese koji se odvijaju u našem umu, a jedan od njih je proces učenja. Zašto onda ne koristiti muziku u većoj mjeri na časovima stranog jezika?

Jedan od razloga zašto nastavnici i polaznici nedovoljno koriste muziku na času jeste strah od pjevanja u javnosti. Ono što je zanimljivo jeste da su isti taj strah i inhibicije kod odraslih ljudi prisutni i kada treba da govore na stranom jeziku. Zbog toga se često nađem više u ulozi psihologa nego predavača, kada je polaznike potrebno opustiti i ohrabriti ih da progovore. Možda bi takvim polaznicima zaista pomoglo da prvo savladaju strah od pjevanja? Uvjerena sam da im poslije toga razgovor na engleskom uopšte neće djelovati toliko zastrašujuće.

Takođe, mnogi smatraju da pjevanje nije dovoljno “ozbiljna” aktivnost i ne vide kako će to unaprijediti njihovo znanje jezika. Ono što treba da znaju jeste da će pjevanje na engleskom jeziku poboljšati njihov izgovor, fluentnost, obogatiti njihov rječnik, ali i poznavanje gramatike. Jedan od mojih omiljenih udžbenika je upravo Singing Grammar, u kojoj se kroz pjesme obrađuju glagolski oblici ili neke druge gramatičke strukture.

Kada su djeca u pitanju, situacija je, naravno, potpuno drugačija. Muzika je najviše zastupljen medij u nastavi stranog jezika za najmlađe, pa je veliki dio časa posvećen učenju pjesmica i brojalica na engleskom, što daje izuzetne rezultate. Odrasli bi definitivno trebalo da se više ugledaju na djecu!

Muzikalnost i talenat za jezik

Ako, dakle, jezik čujemo kao muziku, onda je sasvim jasno da je muzikalnost neke osobe direktno proporcionalna njenom talentu za učenje stranih jezika. Ako je vaše uho prijemčivo za muziku, onda ćete biti u stanju da čujete i reprodukujete i sve tananosti jezika koji učite. Tokom dugogodišnjeg iskustva u nastavi, uvjerila sam se u nedvosmislenu povezanost između sklonosti polaznika prema muzici na engleskom jeziku i njihovom poznavanju ovog jezika. Ta veza je toliko očigledna, bilo da je bolje poznavanje jezika dovelo do veće upućenosti na muziku na engleskom jeziku, ili je ljubav prema muzici na engleskom jeziku navela polaznika da se više zainteresuje za učenje ovog jezika i uloži više napora. Najvjerovatnije se radi o obostranom uticaju.

I kod mene je upravo to bio slučaj. Odrastajući osamdesetih godina prošlog vijeka, sjećam se da smo dobili MTV prije nego što smo dobili engleski u osnovnoj školi. Nismo razumjeli većinu onoga što su naši omiljeni bendovi pjevali, ali to nas nije spriječilo da “skinemo” melodiju jezika, osnujemo vlastiti bend i pjevamo ili dajemo imaginarne intervjue za MTV na nekoj našu verziji engleskog jezika. Ja slobodno mogu reći da sam prvo propjevala na engleskom jeziku! Tek kasnije, kada sam počela učiti engleski u školi, počela sa da prepoznajem riječi pjesama koje su obilježile moje djetinjstvo.

Danas, kada predajem engleski jezik, moji entuzijastični pokušaji da u školi organizujem karaoke show ne nailaze baš na oduševljenje polaznika, otuda i ovaj tekst. Međutim, ako ni poslije ovog teksta niste spremni da se prihvatite mikrofona u javnosti, ohrabrujem vas da barem pjevate na engleskom kada ste sami. To je sasvim u redu.

Počnite od ove pjesme… 80-te su vrh!

https://www.youtube.com/watch?v=cvLNRO41o64

(Buka)