Željko Bakalar: Koncepcije političara o Izbornom zakonu toliko različite da nema razloga za optimizam

Jačanje kapaciteta medija za profesionalno praćenje i izvještavanje o izbornom procesu tema je ovonedjeljnog seminara koje realizuje Savjet Evrope u saradnji sa Centralnom izbornom komisijom BiH.

Na početku razgovora za Banjaluka.net, predsjednik CIK-a Željko Bakalar osvrnuo se na trenutno stanje i prošlogodišnje iskustvo u pogledu medijskog izvještavanja o izbornom procesu.

“Mediji su jako zainteresirani, pogotovo u izbornoj godini, za organizaciju izbornog procesa, ali i za samu provedbu izbora i utvrđivanje izbornih rezultata. Kod nas su uvijek izborne teme nešto što je aktuelno i same promjene i reforme izbornog zakonodavstva koje su uvijek tema i u onim neizbornim godinama nešto su što je medijima zanimljivo. U svakom slučaju, šarolika je slika poznavanja izbornog procesa od strane medija. Neki novinari i neki mediji su zaista vrlo uključeni i kompetentni vezano za teme koje su dosta široke, dok neki pokazuju i elemente slabog poznavanja samog procesa. Takođe, imamo i neke medije koji su pod jakim političkim uticajima i temeljem  politika koje provode određeni sudionici koji kontroliraju takve medije, kreiraju i svoje izvještavanje o izbornom procesu”, poručio je Bakalar.

Tokom seminara bilo je riječi i o određenim promjenama kada je riječ o relaciji mediji – izvještavanje – izborni proces. Šta možemo očekivati i kada?

Ne mislim da možemo najaviti neke promjene, ali smo na raspolaganju predstavnicima medijskih kuća. Želim da se zahvalim Uredu Vijeća Evrope u Sarajevu koji je prepoznao značaj činjenice da je potrebno organizirati ovakve radionice i seminare. Temeljem onog što budu rezultati ovakvih radionica smatramo da će i novinari i medijske kuće moći kompetentnije i kvalitetnije izvještavati sveukupnu javnost u BiH i o izbornom zakonodavstvu i o izazovima koji su pred parlamentarcima u vezi sa reformama koje su više nego neophodne, ali i o samoj provedbi izbora i utvrđivanju  rezultata.

Rekli ste da su određeni mediji pokazali određenu dozu nepoznavanja tih propisa tokom izvještavanja. Šta su konkretno Vaše zamjerke?

Mi smo tu da pojasnimo stvari. Ne možete ljude preko noći naučiti norme i propise.

Šta su najveće anomalije izbornog zakona trenutno?

Smatramo da postoji dosta anomalija u izbornom zakonodavstvu. Mi smo kroz nacrt inicijative već intervenirali amandmanski na svih 20 poglavlja u Izbornom zakonu. Nismo htjeli da ulazimo u politička pitanja, a tiču se provedbi presuda Suda za ljudska prava i Ustavnog suda BiH. To je ipak nešto za šta je nužan politički dogovor na razini BiH. U pojmovima Izbornog zakona, riječ je o strukturi izborne administracije, načinu čuvanja integriteta centralnog biračkog spiska, načinu ovjere političkih subjekata, žalbenom procesu,, provedbi izbora, pitanjima koja se odnose na samu kampanju, terminima u kojima su zabranjene određene aktivnosti političkih subjekata, govoru mržnje, te o napadima na medije i kolege novinare koji se mogu sankcionisati samo tokom 30 dana kampanje, što je paradoks. Ako ste 40 dana prije kampanje napali novinara, to nije u Zakonu podložno sankciji, a ako ste to uradili u kampanji jeste. Mislimo da smo učinili jednu sveobuhvatnu intervenciju i smatramo da Izborni zakon zaslužuje korjenite izmjene, s tim da smo se držali preporuka važnih međunarodnih adresa i našim iskustvom i sudskom praksom Suda BiH radili smo intervencije na određenim članovima Izbornog zakona.

Izmjene Izbornog zakona su česta tema političkih rasprava. Kada možemo očekivati da ćemo dobiti izborni zakon kojim će biti zadovoljne sve tri strane u BiH?

Kada bude političke volje i kada bude uspostavljen dogovor.

S obzirom na svakodnevne tenzije među liderima, koliko je realno to očekivati uskoro?

Uvijek je pravo vrijeme. Nažalost, mislim da su koncepcije toliko različite da nemamo razloga za optimizam.

Zakonom je precizirano koliko političke partije smiju da utroše u političko predstavljanje…

To je precizirano zakonom. Imamo službu za reviziju finansiranja političkih stranaka koja to prati, s tim da su Izbornim zakonom propisani samo limiti koliko se može utrošiti, a izvori finansiranja su regulisani  Zakonom o finansiranju političkih stranaka. Uglavnom se to odnosi na razinu države. Ono što su preporuke međunarodnih eksperata, to je da se mora poraditi na transparentnosti finansiranja i na transparentnosti utroška sredstava, prevashodno u kampanji.

Na koji način je moguće to kontrolisati?

Može se kontrolirati ukoliko se finansiranje obavlja sukladno zakonu. Još smo kroz naše intervencije prilagodili preporuke GREK-a, odnose se na dodavanje obaveze političkim subjektima za dostavljanje još jednog finansijskog izvješća o utrošku u kampanji, koji bi se obavezno dostavljao tri dana prije izbora da se upoznaju birači sa tim koliko je koja stranka utrošila u kampanji.

Koliko se često vrše korekcije biračkih spiskova?

Dobijamo podatke od IDDEEA. Birački spisak svaki dan u godini nije isti. Imate ljude koji su prvi put upisani u birački spisak, imate ljude koji su prvi put prijavili svoje prebivalište, koji su umrli, odjavili ili promijenili prebivalište, tako da je birački spisak nešto što je živa materija. Podatke o biračkom spisku objedinjuje IDDEEA i mi podatke na datume koje zatražimo dobijamo od IDDEEA. IDDEEA sumira podatke od MUP-a koji opet surađuje sa matičnim uredima.

Znači li to da su oni odgovorni u slučaju određenih neregularnosti, ukoliko na primjer neko prijavi da je mrtva osoba glasala?

Činjenica da je mrtva osoba na biračkom spisku nije sporna ukoliko ne ostvari netko u ime te osobe pravo glasa, a utvrdi se da je osoba u vrijeme izbora već bila preminula. Činjenica da se mrtvi ne prijavljuju u matičnim uredima i dovodi do ovakve vrste problema. Ukoliko osobe umru od dana zaključenja centralnog biračkog spiska do dana izbora i ukoliko se ta činjenica smrti prijavi, općinske odnosno gradske izborne komisije su dužne da na biračkom spisku te osobe posebno označe zvjezdicom da bi članovi biračkih odbora mogli znati ukoliko neko pokuša ostvariti pravo glasa za umrlu osobu da ne dozvoli takvoj osobi da pristupi biralištu. Ako dođe do takvog slučaja, dužni su takvoj osobi to ne dozvoliti i prijaviti izbornoj komisiji, pa dalje tužiteljstvu.

Koje su sankcije vezane za neregularnosti ukoliko se utvrdi da je birački odbor načinio prekršaj?

Izborno povjerenstvo može donijeti odluku kojom se sankcioniraju novčanim sankcijama članovi biračkih odbora i pored toga izriče administrativnu mjeru  da se takvim osobama zabranjuje rad u izbornoj administraciji u trajanju od četiri godine.

Takve pritužbe su sve češće. Ima li to efekta?

Dešavalo se da su članovi biračkih odbora sankcionisani. Od količine posla koji smo imali u ovoj i prethodnoj godini koja je trebala biti neziborna, pa je postala izborna zbog ponovljenih izbora u Doboju, Srebrenici, Travniku, Foči (FBiH) po kalendaru aktivnosti nije došlo sankcioniranje članova biračkih odbora na red, ali naše službe predano rade i pripremaju nam te prijedloge, tako da će u svakom slučaju svi pokazatelji za takve sankcije doći na red. Imali smo nekoliko izricanja sankcija, s tim da smo prije toga podnosili nadležnim tužiteljstvima zahtjeve da nam daju informacije da li ponašanje ili postupci članova biračkih odbora imaju elemenata kaznenog djela.

Čini se da je CIK imao pune ruke posla. Slijede nam opšti izbori. Kakva su očekivanja za narednu godinu?

Očekivanja su da ćemo imati problema u organizaciji i provedbi izbora. Imamo takve najave, ali ćemo postupiti sukladno zakonu. Dužni smo da raspišemo izbore 150 dana prije dana izbora. Hoćemo li imati od strane politika neke opstrukcije, vidjećemo. Nadamo se da nećemo.

(Nevena Stanojević)