Magazin 21.10.2020.

ŽELJKO ERKIĆ: “Derviš i smrt” je velika predstava, ne predajemo se, bez obzira na odgađanja premijere

ČITANJE: 5 minuta

Glumca Željka Erkića publika Narodnog pozorišta Republike Srpske (NP RS) uskoro će imati priliku da gleda u ulozi Hasana, prijatelja Ahmeda Nurudina, glavnog protagoniste kultnog romana Meše Selimovića “Derviš i smrt”.

Premijera istoimene predstave reditelja Dejana Projkovskog u nacionalnom teatru Republike Srpske zbog aktuelne pandemije više puta je odgađana. Prema posljednjim najavama, premijera bi trebalo da bude odigrana 30. oktobra, ali igra živaca ansambla i publike usljed novog pogoršanja epidemiološke situacije i dalje traje. Dugo najavljivanom komadu podaci iz Zavoda za javno zdravstvo Republike Srpske i dalje ne idu naruku. Izvođenje kao da još visi u vazduhu.

Jedino što je sigurno jeste da će banjalučka i regionalna publika uskoro dobiti veliki i značajan pozorišni komad. S tim u vezi, o predstavi “Derviš i smrt” i ostalim projektima u kojima aktivno učestvuje, uprkos godini pandemije, Erkić je govorio za “Nezavisne”.

Sve karte NP RS uložene su na uspjeh komada “Derviš i smrt”?

Tako je, to je veliki komad i velika predstava. Vi ste jedan od rijetkih medija koji su ljetos ispratili pretpremijere i pisali o onome što ste vidjeli na sceni. Novinari su već imali priliku da to pogledaju. To je značajan i vanvremenski komad. Nekoliko puta je odgađana premijera zbog situacije sa pandemijom i opet se ona zahuktava. Malo nas je to i umorilo, ali se ne predajemo. Mislim da ćemo, bar se nadam i ulažem energiju u to, nakon što predstava izađe zvanično, imati zaista veliki adut kako za ovdašnju publiku, tako i za festivalsku sezonu. Naravno, pitanje je koliko će pandemija dozvoliti da igramo. U svakom slučaju usmjereni smo ka ovoj predstavi.

Na stranu to što je pandemija pokvarila mnoge planove kulturnih institucija, devedeseta godišnjica pozorišta je već obilježena nizom događaja. Komad “Derviš i smrt” je dio svega toga. Šta za Vas lično, kao člana ansambla, predstavlja ovaj jubilej?

Velika je čast biti dio ansambla. Gledali ste i predstavu “Zlatno doba”, koja je prigodna za proslavu jubileja. Ona govori o istoriji ovog pozorišta, o njegovom samom stvaranju, o Svetislavu Tisi Milosavljeviću, prvom banu Vrbaske banovine, i Aleksandru Karađorđeviću, kralju Jugoslavije, koji su inicirali stvaranje ovog pozorišta za koje znamo da, na našu sreću, radi do današnjeg dana. Članovi ansambla su to doživjeli s jednom lijepom emocijom i nadamo se da ćemo i dalje njegovati tradiciju. Kao što je nama ostavljeno u amanet ovo pozorište, tako je danas i naša obaveza da ga, sa što više uspjeha, ostavimo budućim generacijama.

U komadu “Zlatno doba” Željka Stjepanovića igrate Petra Živkovića, koji je u najmanju ruku bio kontroverzna ličnost svoga vremena. Ipak, on je jedan od onih koji su pomogli Vrbaskoj banovini. Kako ste gradili ovu ulogu?

Upravo tako, što bi glumci rekli, tu ulogu sam igrao iz kontre. Iako je to istorijska i kontroverzna ličnost tog vremena, izostavili smo mnoge dijelove njegovog političkog angažmana iz tog perioda koji su vezani za neke druge stvari. Znamo da je on osnivač i “Bele ruke”, da je kumovao tome da se Obrenovići smaknu, da je Apisa izveo pred sud u Solunskom procesu… Bio je, dakle, kontroverzna ličnost, ali u periodu nastanka Vrbaske banovine osjetna je bila njegova pomoć. Na kraju krajeva, bio je prijatelj bana Milosavljevića. Bili su generali u kraljevoj vojci. On se zauzeo da u tom kratkom periodu zbog Tise i njihovog ličnog prijateljstva Banjaluka i Vrbaska banovina dobiju značajnu podršku od Kraljevine Jugoslavije i samog kralja.

Osim predstave “Zlatno doba”, u tridesete godine prošlog vijeka vraća nas i serija “Hotel Balkan”. Ipak, Vid Kuruzović kojeg igrate čini se da je po svojim životnim navikama više čovjek ovog, nego onog doba?

On ima paralelu sa Živkovićem. Kontroverzan je jer je imao slobodnije navike u odnosu na okolinu tog vremena. Naravno, to je izmišljen lik u seriji. Tako je napisan i kreiran da ono što je on stvorio tada i te kako ima odbljeska u današnjem vremenu.

Svojevremeno ste igrali u TV novelama u Turskoj. Koja je razlika igrati taj žanr tamo, u odnosu na ovdje?

U svakom slučaju ljepše je raditi u svojoj zemlji, sa svojim kolegama i prijateljima, na svom jeziku. Što se tiče produkcijskih i finansijskih paralela, to se ne može porediti jer su tamo ove stvari na višem nivou. Međutim, krajnji ishod je takav da TV novela ostaje TV novela. Ona ima svoj ključ nastajanja koji potiče od pisca. Posao je posao, on je isti na svim kontinentima, državama i na svim jezicima. Emocija koja se prenosi prenosi se na isti način kod jednog glumca, tako da što se tiče samog posla nema značajnih razlika.

Nešto drugačijeg žanra je serija “Kosti”…

Jeste, premijera serije je u novembru. Tamo igram jednog kriminalca sa dobrim kontaktima, jedna epizodna uloga značajna u smislu radnje koja prati seriju. Ekipa u svakom slučaju ima velika očekivanja od ove serije.

Prije desetak dana komad “Izgubljeni u Bruklinu”, u kojem igrate sa kolegom Vladimirom Đorđevićem, proglašen je za najbolju predstavu na festivalu “Dani malih stvari” u Trebinju. Ako uz ovaj podatak znamo da je predstava miljenica publike na raznim meridijanima već sedam godina, možete li nam otkriti koja je tajna njenog uspjeha?

Mnogi ljudi su se pronašli u ovom komadu jer je to priča o emigrantima, našim ljudima koji generacijama unazad traže sreću negdje drugdje jer im u domovini i postojbini nije dobro. Predstava za te ljude nosi veoma jaku emociju i otkriva njihove patnje i radosti, tako da je postala jedna vrsta njihove identifikacije. Takvu potvrdu smo dobili gdje god smo je igrali od Evrope do Amerike.

Za kraj, koji su Vaši profesionalni planovi za naredni period?

Završio sam u Beogradu snimanje serije “Pevačica” u produkciji “Filma danas”. To je producentska kuća koja je radila “Ubice mog oca”, “Državnog službenika” i mnoge druge projekte. Što se pozorišta tiče, ukoliko pandemija dozvoli, nastavićemo rad na predstavi koju smo prekinuli ne zbog pandemije, nego zbog snimanja filma “Dara iz Jasenovca”, gdje je bilo angažovano mnogo naših glumaca. Riječ je o komadu “Crna kutija” ili “Stranci u noći”, kako smo ga mi nazvali.

(SB/Banjaluka.net)