Svijet 09.04.2024.

Zemlja ruši globalne toplotne rekorde deseti mjesec zaredom

ČITANJE: 3 minute

Služba EU-a za praćenje klimatskih promjena Copernicus u utorak je objavila da je ovogodišnji mart bio najtopliji mart u istoriji mjerenja, čime nije prekinut 10-mjesečni niz u kojem je svaki uzastopni mjesec postavljao novi temperaturni rekord, pri čemu je i temperatura površine mora dosegnula novi apsolutni mjesečni rekord za globalnu morsku temperaturu.

Svaki od posljednjih deset mjeseci rangiran je kao najtopliji ikada dosad zabilježen u svijetu u poređenju s odgovarajućim mjesecom prethodnih godina, podaci su iz mjesečnog biltena Copernicusa.

Dakle, to nije bio samo deseti uzastopni mjesec koji je oborio vlastiti toplotni rekord, već je i “globalna prosječna temperatura u posljednjih 12 mjeseci najviša ikada dosad evidentirana” i premašuje predindustrijski prosjek za 1,58 Celzijusov stepen usljed decenija emisija stakleničkih gasova, čiji je učinak od sredine 2023. godine posebno naglašen fenomenom El Ninja, rekla je Samantha Burgess, zamjenica voditelja službe za klimatske promjene Copernicusa.

“To je dugoročan trend s izuzetnim rekordima koji nas jako brine”, rekla Burgess, dodavši da nam praćenje i “proučavanje ovakvih zapisa iz mjeseca u mjesec doista pokazuje da se naša klima vrlo brzo mijenja”.

Skup podataka Copernicusa seže do 1940. godine, a naučnici su ga uporedili s ostalim relevantnim podacima da bi potvrdili kako je prošli mjesec bio najtopliji mart od predindustrijskog razdoblja.

Već je 2023. bila najtoplija godina na planeti po svjetskim zapisima koji postoje od 1850. godine.

Ekstremni vremenski uslovi i izuzetne temperature ove godine su globalno izazvale pustoš. Suša izazvana klimatskim promjenama u području amazonske prašume u razdoblju od januara do marta podstakla je rekordan broj šumskih požara u Venecueli, a suša u južnoj Africi uništila je usjeve i suočila milione ljudi s glađu.

Rekordno zagrijavanje površine mora

Burgess je rekla da podaci o morima i okeanima “nisu ništa manje šokantni”, jer je novi rekord globalne temperature površine okeana postavljen u februaru ponovno premašen u martu.

Okeani prekrivaju 70 posto planete i održavaju Zemljinu površinu pogodnom za život, apsorbujući 90 posto viška toplote proizvedene zagađenjem ugljen-dioksidom koji je rezultat ljudske aktivnosti još od početka industrijskog doba.

Naučnici su prošli mjesec upozorili da će zbog zagrijavanja okeana na južnoj hemisferi doći do masovnog izbjeljivanja korala i da bi ono moglo biti najopasnije u istoriji planete.

Primarni uzrok izuzetnih vrućina su emisije stakleničkih gasova koje je prouzrokovao čovjek, stoji u biltenu Copernicusa.

Ostali faktori koji utiču na povećanje temperature su El Ninjo, prirodna meteorološka pojava povezana sa zagrijavanjem površinskih voda istočnog ekvatorijalnog Tihog okeana, koji se događao ciklično u razdoblju od tri ili osam godina.

El Ninjo je dosegao vrhunac u decembru i januaru i sada slabi, što bi moglo doprinijeti da se prekine vrući niz prema kraju godine.

Topliji okeani znače i više vlage u atmosferi. Naučnici kažu da vazduh uopšteno može zadržati oko sedam posto više vodene pare za svaki Celzijusov stepen rasta temperature.

To rezultira sve nestalnijim vremenskim prilikama, poput žestokih vjetrova i obilnih kiša.

“Znamo da će razdoblje u kojem trenutno živimo vjerovatno biti najtoplije u posljednjih 100.000 godina”, rekla je Burgess.

I dok se ruše klimatski rekordi, naučnici raspravljaju o tomu jesu li ekstremne vrućine zabilježene prošle godine unutar granica prognoziranog ili je riječ o nečem još nepoznatom.

“Glavni pokretač zagrijavanja su emisije fosilnih goriva”, smatra Friederike Otto, klimatska naučnica s Grantham instituta na londonskom Imperial Collegeu.

Neuspješno smanjenje tih emisija nastaviće podsticati zagrijavanje planete, a to će rezultirati intenzivnijim sušama, požarima, toplotnim talasima i obilnim padavinama, upozorila je Otto, prenosi Hina.