Zenica: I jedu i prodaju zagađene špinat, mrkvu i salatu

Špinat, blitva, salata, mrkva, celer i peršun povrće je koje se ne bi trebalo saditi, time ni konzumirati, na području do četiri kilometra od “ArcelorMittala”, niti bi stoku trebalo voditi na ispašu, preporuka je Zavoda za poljoprivredu FBiH proizašla iz rezultata petogodišnjeg monitoringa teških metala u biljkama i mlijeku na području Zenice.

Građani su u strahu, neki izbjegavaju jesti povrće s tog područja, ali mnogi, kako kažu u kritičnim mjesnim zajednicama, moraju sijati jer od toga žive.

U nevladinim organizacijama ističu da je teško reći kako zaštititi građane kad je zagađenost stalna. Jedan od načina je proizvoditi u staklenicima ili plastenicima, čija nabavka košta, ali u Zavodu za poljoprivredu FBiH kažu da postoje jeftinije akrilne folije kojima se biljke mogu pokriti.

-Bitna stavka je i utvrditi uzročnika koji emituje u zrak emisije toksičnih tvari i ugraditi filtere- rekao je Omer Kurtović, direktor Zavoda za poljoprivredu FBiH, i dodao da povrće, za koje je preporučeno da se ne sadi, upija veći procenat teških metala, a preporuka je i ne koristiti koprivu.

-Teški metali nisu toksični, ali se ne mogu izbaciti iz organizma. Talože se pa višegodišnje konzumiranje može izazvati nesagledive posljedice- dodao je Kurtović.

Prema izvještaju o monitoringu, usvojenom na sjednici Vlade FBiH prošle sedmice, u 21 uzorku su prekoračene vrijednosti za olovo, kadmij i arsen, što je oko četiri odsto u odnosu na ukupan broj uzoraka. Najopterećeniji metalima su uzorci sa Janjića, Gradišta i Tetova. Izvještaj je upućen Vijeću grada Zenica, a rezultate je dobio i “ArcelorMittal”.

-Ništa se ne bi trebalo konzumirati, ni mlijeko, povrće… Ja izbjegavam. Sve se kulture ovdje siju – krompir, kupus, sve. Ima i krava na ispaši. Ljudi su u strahu. Ovdje je 90 odsto socijalno područje i siju da bi preživjeli. Prodaje se to i na pijaci, ali niko neće reći da je taj proizvod sa Tetova ili Gradišta, a narodu je jeftinije kupovati na pijaci- rekao je Samir Kubat, predsjednik zeničke mjesne zajednice Tetovo.

Maida Delić iz mjesne zajednice Janjići dodaje da je upitan kvalitet proizvedenog ovdje i da se njena prijateljica nedavno otrovala salatom.

-Zagađenost se vidi golim okom. Ima uticaja i u krugu od 10 kilometara. Nadamo se da će okolinska dozvola za ‘Mittal’ biti revidirana i urađena kako treba- kazala je Azra Kadić, potpredsjednica Udruženja “Eko-forum Zenica”.

Sedin Biogradlija, predsjednik Udruženja poljoprivrednika ZDK, ističe da proizvođači treba da provedu agrotehničke mjere, zaštite zemljište staklenicima, koriste više hidropotencijala jer je voda po sebi prečistač.

-Imate tla koja su po prirodi cjediva i u to treba uložiti. Ima biljaka koje anuliraju zagađenost. Vlada ZDK ima milion KM od prenamjene zemljišta koji se treba usmjeriti u poljoprivredu da to područje rekultivišemo- preporučio je Biogradlija, dodavši da nije sve počelo od “ArcelorMittala” i da je tu bio i KP “Dom”, a željezara od 1906. godine.

Elvedina Delić, inspektor za zaštitu okoliša ZDK, kazala je da nedostaju pravilnici po kojima bi mogli djelovati.

-Ne može se nikom ni zabraniti da u svom dvorištu uzgaja salatu. Ni Agencija za sigurnost hrane nema dobru podlogu da odu na pijacu pa uzmu uzorke. Jedino se može apelovati na građane- dodala je Delićeva.

Iz “ArcelorMittala” su odgovorili da su od dolaska prije 11 godina uložili oko 95 miliona KM u projekte koji su doprinijeli smanjenju emisija iz njihovih pogona. Napominju da proizvodnja čelika u Zenici postoji više od 120 godina, te da se prije njihovog dolaska decenijama malo ulagalo u zaštitu okoliša i sada pokušavaju riješiti probleme zanemarivane 110 godina.

(Nezavisne novine)