Svijet 22.12.2022.

Zima ukrajinskog rata

ČITANJE: 5 minuta

PIŠE: Boško Jakšić

Hladni rat ulazi u svoju zaleđenu fazu, milioni Ukrajinaca su bez struje i grejanja, pred Evropom su prohladni meseci neizvesnosti zbog energetske krize, a Rusija i Ukrajina bave se strateškim analizama – meteorologije.

Kome zima može da bude saveznik u ratu koji nema izglede da se prekine?

Napoleonova invazija Rusije umnogome je 1812. propala zbog zime. Niske temperature doprinele su da Hitlerove trupe budu 1941. zaustavljene nadomak Moskve. Ako je zima pomagala braniteljima, Vladimir Putin bi da okrene tok istorije i da pokuša da u ovom ratu hladnoća bude saveznik agresoru.

Rusija od oktobra raketnim i napadima dronova sistematski razara ukrajinske elektrane, elektro i gasnu mrežu, kao što su to Amerikanci radili tokom rata u Koreji, a NATO tokom agresije na SR Jugoslaviju. Milioni Ukrajinaca su bez struje i grejanja.

Kako se pojačava zima, Rusija bombarduje ukrajinsku energetsku strukturu.

„Putin koristi zimu kao oružje. Pokušava da smrzne i izgladni Ukrajince. Ne smemo mu dozvoliti da pobedi”, izjavio je generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg. Šef britanske diplomatije Džejms Kleverli optužuje režim u Kremlju da pokušava da „Ukrajince smrzne do potčinjavanja”.

Istorija pokazuje da je taktika Kremlja pogrešna. Nemci su bombardovanjem Engleske na početku Drugog svetskog rata samo osnažili britanski otpor. Angloamerikanci su poslednje dve godine tog rata neprestano bombardovali Nemačku, Britanci noću, Amerikanci danju, ali nisu slomili Rajh. Tako je i sa Ukrajinom. Jedno što je Putin uspeo je da Ukrajince pretvori u ogorčene neprijatelje.

Patnje stanovništva direktno utiču na borbeni moral ukrajinskih vojnika na linijama fronta. Oni znaju da brane slobodu, ruski regruti ne znaju zbog koga i zbog čega mogu da poginu. Ukrajinske snage su tokom gotovo devet meseci rata pokazale snažnu volju kakvu gotovo uvek imaju oni koji brane sopstvenu domovinu, za razliku od osvajača koji su po pravilu slabije motivisani.

Zimski klimatski uslovi donose neke pogodnosti ratovanju. Raketama, dronovima i haubicama ne smeta sneg. Tenkovi i vozila lako napreduju preko zaleđenih, do juče močvarnih terena. Ukoliko se manje reke dovoljno zalede, srušeni mostovi više nisu prepreka.

Uprkos tome, Ukrajina teško da može da nastavi jesenju kontraofanzivu čiji je vrhunac bio povratak kontrole nad gradom Hersonom prošlog meseca. Herson, strateški važan grad na ušću Dnjepra u Crno more, bio je jedina regionalna prestonica Ukrajine koju su Rusi zauzeli na početku invazije 24. februara. Posle farse od referenduma u septembru, Herson, njegova okolina i tri regiona – Luganjsk, Donjeck i Zaporožje – upisani su u ruski Ustav i pripojeni Ruskoj Federaciji kao teritorije za koje Kremlj tvrdi da su „istorijski ruske”.

Kako bi izbegle zimsko zaokruženje i teške gubitke, ruske trupe su se u novembru povukle sa „ruske teritorije” iz Hersona i bio je to najveći šamar Putinu od početka rata. Iako Rusi i dalje drže delove hersonske oblasti, militanti u Moskvi su povlačenje nazvali „izdajom”.

Kada je sredinom novembra trijumfalno posetio Herson, Volodimir Zelenski je najavio „početak kraja rata” i potpuno oslobađanje zemlje. Ukrajinci su rešeni da isteraju okupatore sa petine teritorije koju i dalje kontrolišu.

Kijev ne želi da Rusima otvori taktičku prednost da zimski period iskoriste da stabilizuju linije frontova, popune arsenale krstarećih raketa i dronova, pregrupišu i ojačaju trupe, obuče 300.000 novih regruta, stabilizuju kontrolu nad anektiranim i okupiranim teritorijama i pripreme se za proleće.

To je jedan od motiva zbog kojeg Zelenski odbija pritisak SAD da pokaže spremnost za pregovore zbog straha američkog predsednika da bi saveznici mogli da postanu umorni od skupe podrške ratu. U Kijevu je odbačena primedba načelnika združenog generalštaba, generala Marka Mileja, koji je sugerisao da bi zbog dolazeće zime Ukrajina i Rusija mogle da otvore mirovne pregovore.

Kako god, veliki sneg i hladnoće će po svemu sudeći uticati na usporavanje kopnenih operacija na obe strane.

Kijev bi to vreme želeo da iskoristi da ojača defanzivne sisteme protivvazduhoplovne odbrane aktivirajući nova ofanzivna oružja koja Zapad namerava da isporuči i da se osloni na akcije sabotaže iza linija fronta, poput tri nedavna napada na ruske baze.

Mnogi predlažu da Ukrajinci uzvrate akcijama na gradove i sela u blizini granice, da pokušaju da razore elektrostrukturu kako bi ruskom narodu pokazali šta znači biti u hladnom mraku i kako bi Ruse potisnuli iz urbanih sredina gde su posledice zime manje prisutne. Rusi će moguće tada prestati da daju podršku ratu.

Ali dok najavljuje usvajanje doktrine preventivnog udara, Putin preti da će na jednu raketu koja krene ka Rusiji uzvratiti simultanim udarom „stotina” projektila. Opasnost eskalacije i otvaranja rata između NATO-a i Rusije daleko od toga da je otklonjena.

Rusija po svemu sudeći ne planira veća dejstva, ali će nastaviti sa udarima na energetsku infrastrukturu koji terorišu civilno stanovništvo. Takvi napadi su „neophodni i neizbežni”, kako je Putin rekao nemačkom kancelaru Olafu Šolcu.

Smatra se da, sem voljnog faktora, ima i drugih prednosti koje bi zima mogla da ponudi Ukrajincima. Finska, koja je tokom zime 1939–1940. porazila sovjetsku armiju, pridružila se zemljama Zapada koje su Kijevu poslale opremu za zimsko ratovanje. Procena je da su ruski vojnici, za razliku od njihove tehnike, slabije opremljeni da bi se zagrejali i ostali suvi. Mnogi delovi teritorija koje su Rusi osvojili su razoreni. Nema skloništa. U rovovima je hladno, a ugrožene su i njihove duge linije snabdevanja.

Ukrajinsko stanovništvo po selima se lakše snalazi u oštrim zimskim uslovima bez struje i grejanja. Imaju drva, ali onima po gradovima je mnogo teže. Generatori su od ograničene pomoći, posebno kada nema struje. Zato se očekuje da hladnoće dovedu do novog talasa izbeglica, pre svega žena, dece i ostarelih, prema Poljskoj i dalje ka Zapadu.

Nema sumnje da će zimu svako pokušati da iskoristi kao saveznika.

(politika.rs)

Oznake: Ukrajina