Magazin 25.09.2020.

10 najvažnijih znamenitosti Banjaluke

ČITANJE: 13 minute

Banjaluka, najveći i po mnogima najljepši grad Republike Srpske, svojim karakterističnim i toplim duhom nikog ne ostavlja ravnodušnim. Bilo da ste stanovnici ovog grada, ili ste se odlučili na posjetu ili odmor u Banjaluci, nemoguće je ne osjetiti njenu toplinu, gostoprimstvo i dobre ljude koji je čine.

Iako je kroz vijekove mijenjala svoj izgled, svaka od istorijskih prekretnica stvorila je određeno istorijsko i kulturno naslijeđe koje je ostalo prepoznatljivo do danas. Banjaluka ne bi bila to što jeste bez naše zelene rijeke, koja stoji uz grad od njenog nastanka.  Međutim, rijeka Vrbas samo je dio znamenitosti koje krase naš grad. Počevši od istorijskih spomenika, na čelu sa Tvrđavom Kastel, pa do kulturno-umjetničkih centara, Banjaluka nudi ponešto za sve generacije.

U ovom tekstu donosimo vam pregled banjalučkih znamenitosti koje će stanovnici ovog grada zasigurno ponovno doživjeti kroz naš tekst, a sami posjetioci koji se nađu u našem gradu pronaći inspiraciju za obilaske i pravi doživljaj Banjaluke.

Tvrđava Kastel

Tvrdjava Kastel

Najpoznatiji i najveći istorijski spomenik grada Banjaluke, nalazi se neposredno uz rijeku Vrbas, i predstavlja simbol našeg grada. Tvrđava Kastel mijenjala je svog izgled kroz vijekove, da bi izgled i karakteristike slične današnjim poprimila tokom 17. vijeka, za vrijeme osmanske vladavine. Vjeruje se da su prvo utvrđenje, Kastru, izgradili Rimljani u drugom vijeku, s obzirom na pronalaske ostataka koji datiraju još iz perioda Rimskog carstva.

U sklopu Tvrđave, nalazi se ljetna pozornica, dječije igralište, kao i restoran Kazamat u kom se nudi veliki izbor specijaliteta domaće kuhinje. Nakon obnove Tvrđave Kastel obnovljena je i Kamena kuća, galerija i spomenik kulture u kojem se organizuju izložbe naših slikara. U unutrašnjosti tvrđave nalazi se i Zavod za zaštitu kulturno istorijskog i prirodnog naslijeđa Republike Srpske.

Ljeta na tvrđavi odišu mladošću i životom, s obzirom na to da je Tvrđava Kastel domaćin mnogobrojnih muzičkih događaja i festivala. Sa ponosom se izdvaja organizacija najpoznatijeg muzičkog festivala demo bendova u Jugoistočnoj Evropi, Demofesta, koji je ujedno i jedan od najvećih festivala na ovim prostorima. Pored Demofesta, na Kastelu se održavaju i dvije banjalučke motorijade, Dani muzike i piva, Gitarijada, Fresh Wave festival, i mnogobrojni solistički koncerti poznatih izvođača. Nakon obnove i sanacije oštećenja koja su nastala tokom godina, Tvrđava Kastel odiše ljepotom i ponosno stoji kao vječiti simbol i ponos našeg grada.

Gospodska ulica

Gospodska ulica

Najpoznatija Banjalučka ulica, još jedan je simbol Banjaluke i nezaobilazan dio grada, ma gdje se uputili. Ulica Veselina Masleše, mnogo poznatija kao Gospodska ulica, oduvijek je bila i ostala srce Banjaluke. Sam naziv Gospodska ulica nosi korijene još iz vremena kada je Toma Radulović otvorio prvu trgovinu u Banjaluci, neposredno prije 1878. godine. Svjestan toga da njegovu radnju posjećuju samo seljaci i ljudi koji su slabo šta kupovali, Toma na zgradu radnje ističe naziv Gospodska ulica, kako bi privukao mušterije.

Iako je ulica kroz godine promijenila nekoliko naziva, među Banjalučanima, a i turistima ostaje naziv Gospodska ulica koji se i danas koristi. Poput njenog naziva, i sam izgled ove ulice mijenjao se kroz godine, a kobnim zemljotresom koji je pogodio Banjaluku 1969. godine, Gospodska ulica nepovratno je izmjenjena, kao i sam grad Banjaluka.

Današnji izgled Gospodska ulica dobila je sanacijama nakon zemljotresa, kao i sanacijama novijeg datuma, poput onog 2009. godine. U Gospodskoj ulici nalaze se poznate banjalučke prodavnice odjeće, kao i kozmetičke radnje i kafići. Gdje god krenuli, nezaobilazno mjesto za šoping i večernju šetnju, Gospodska ulica – obavezno je stajalište za sve one koji posjećuju Banjaluku.

Saborni hram Hrista Spasitelja

Hram Hrista Spasitelja

Hram Hrista Spasitelja znamenitnost je kojom se ponose svi Banjalučani. Hram ponosno stoji u strogom centru našeg grada, te ga je nemoguće uočiti, kako zbog njegove ljepote, tako i zbog njegove veličine i očaravajućeg dizajna. Ovaj hram najveći je i najimpozantniji vjerski objekat u Banjaluci, a sama istorija hrama datira još iz dvadesetih godina prošlog vijeka.

Na mjestu ovog hrama nekada se nalazila Crkva Svete Trojice, koja je svečano otvorena 1939. godine. Međutim, ova crkva srušena je za vrijeme Drugog Svjetskog rata, kada je bomba njemačke vojske pogodila oltar i oštetila dio crkve. U maju 1941. naređeno je Srbima, Jevrejima i Romima da Crkvu Svete Trojice sruše do temelja. Na mjestu crkve izgrađen je Spomenik palim borcima u Banjaluci, a obnova kojoj su se mnogi nadali nije bila dozvoljena ni godinama nakon završetka rata.

Na oduševljenje brojnih Banjalučana, dozvolu za obnovu hrama banjalučka crkvena opština dobila je početkom devedesetih godina. Temelji su osveštani 1993. godine, i tada je započela obnova crkve, a Spomenik palim borcima premješten je na drugu lokaciju. Hram je obnovljen i osveštan na Spasovdan 2009. godine, pod imenom Saborni hram Hrista Spasitelja, s ozbirom da je u međuvremenu izgrađena Crkva Svete Trojice na drugoj lokaciji, kako bi se očuvala uspomena na porušeni hram.

Danas, Hram Hrista Spasitelja utočište je mnogih vjernika i simbol Banjaluke, kao i podsjetnik na prevaziđena teška vremena. Nezaobilazna je tačka za sve posjetitelje našeg grada, te krasi kako našu Banjaluku tako i mnogobrojne razglednice i fotografije kroz koje živi u srcima svojih posjetitelja.

Ferhadija džamija

Ferhadija dzamija

Ferhat-pašina džamija u Banjaluci oduzima dah, te iz dana u dan očarava turiste i nikog ne ostavlja ravnodušnim. Smještena je u užem centru Banjaluke, na Haništu. Prvobitno je izgrađena davne 1579. godine i predstavljala je ponos islamske arhitekture na našim prostorima. Izgradnju džamije finansirao je Ferhat-Paša Sokolović, i to od dukata koje je dobio za oslobođenje sina baruna Habsburške monarhije.

Ferhadija je pretrpila oštećenja u više navrata: za vrijeme Drugog svjetskog rata, kao i u vrijeme zemljotresa u Banjaluci 1969. godine. Nakon ovih događaja, džamija je u potpunosti oslikana i restaurirana. Međutim, 1993. godine džamija ponovno biva oštećena detonacijom eksploziva, te nakon toga vlasti Republike Srpske nalažu potpuno rušenje i čišćenje terena na kom se nalazila Ferhadija.

Islamska zajednica 2001. godine dobila je dozvolu za ponovnu izgradnju džamije. Usljed nekoliko incidenata, ceremonija postavljanja kamena temeljca obavljena je u tajnosti. Novoizgrađena Ferhadija zvanično je otvorena 7. maja 2016. godine, a  proglašena je i Nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine. Ukoliko ste u posjeti Banjaluci, džamija Ferhadija je definitivno još jedna znamenitost koju ne smijete zaobići.

Banski dvor

Banski dvor

Banski dvor još jedna je znamenitost u Banjaluci koju definitivno vrijedi posjetiti. Izgrađen je u periodu između 1931.-1932. godine za vrijeme Vrbaske banovine, kao reprezentativno sjedište tadašnjeg bana, Tise Milosavljevića. Skice Banskog dvora izradili su arhitekti iz Beograda, Anđelija Pavlović, Jovan Ranković i Jovanka Bončić-Katernić. Za umjetničko ukrašavanje fasade koje je simbol Banskog dvora i u današnje vrijeme, zaslužan je akademik Đorđe Jovanović.

Banski dvor svečano je otvoren krajem 1932. godine, a u njegovoj unutrašnjosti nalazio se veliki broj sala i salona, kao i stan u kojem je boravio ban Milosavljević. Stil gradnje Banskog dvora predstavlja kombinaciju akademskog klasicizma i renesansnog uticaja, a na višim nivoima mogu se primjetiti elementi srednjovjekovne kulture. Tokom Drugog svjetskog rata Banski dvor pretrpio je znatna oštećenja, ponajviše u svojoj unutrašnjosti. Izgubljen je veliki broj umjetnina, slika, namještaja i drugih vrijednih predmeta. Zgrada Banskog dvora 1995. dana je na upravljanje Domu kulture, da bi 1998. zvanično postala kulturna javna ustanova.

U današnje vrijeme, Banski dvor predstavlja glavni kulturni centar Banjaluke, u kojem se organizuju brojni koncerti, izložbe, skupovi, predavanja, i mnoge druge manifestacije. Koncertna dvorana, Svečani salon kao i Vijećnica zadržali su svoj autentičan izgled. Sama velika Koncertna dvorana oduzima dah kako posjetiocima tako i onima koji su dobili priliku da se nađu na njenoj pozornici. Banski dvor svakodnevno nudi kulturni sadržaj, pa ukoliko ste u prilici posjetite ovu predivnu građevinu koja svakodnevno odiše kulturom i istorijom Vrbaske banovine.

Dajak na Vrbasu

Dajak na Vrbasu

Ako se Vrbas može nazvati simbolom grada, onda možemo reći da je dajak simbol same rijeke Vrbas i jedna od najpoznatijih znamenitosti našeg grada.  Niste doživjeli ljeto na Vrbasu ukoliko se niste provozali dajakom – posebnom vrstom čamca koji postoji samo u Banjaluci. U nekim prošlim vremenima, dajak je korišten za prevoz rijekom, kao i za prevoz pojedinih dobara sa jedne obale na drugu.

Sam dajak čamac ima specifičnu konstrukciju. Čamac je dug, plitak i uzak, a oblik trupa mu je prilagođen rijeci Vrbas, koja je brza. S obzirom na to da je Vrbas stjenovit, i na pojedinim mjestima i nedovoljno dubok, nije moguća upotreba motornih čamaca, kao ni čamaca sa veslima. Umjesto standardnog vesla, koristi se obrađen komad drveta prema kojem je i sam dajak dobio ime. Ovaj komad drveta služi za odgurivanje, koje čamcu daje ubrzanje potrebno za sam pogon i vožnju. Čamac je poznat i po tome što ima veoma neobičnu karateristiku – vozi se i uzvodno i nizvodno.

U periodu prije, kao i nakon Drugog svjetskog rata, posjedovanje dajaka predstavljalo je statusni simbol građana koji ga posjeduju. U današnje vrijeme, dajak predstavlja jednu od glavnih aktivnosti na Vrbasu tokom ljeta, a osnovan je i Dajak klub, koji nudi iznajmljivanje čamaca, školu dajakaštva kao i turističke ture. U periodu manifestacije Ljeto na Vrbasu, organizuju se brojne aktivnosti na rijeci, a glavna atrakcija jeste trka dajaka.

Spomenik palim Krajišnicima

Spomenik palim krajisnicima

Još jedna banjalučka znamenitost koja predstavlja kulturno i istorijsko naslijeđe prošlog vijeka. Ovaj spomenik izgrađen je 1961. godine na Banj Brdu i posvećen je Narodnooslobodilačkoj borbi naroda Bosanske krajine. Sam spomenik je mauzolejskog tipa, a djelo je jednog od najpoznatijih jugoslovenskih kipara Antuna Augustinčića.

Spomenik je izgrađen na mjestu gdje je u junu 1941. godine održana Oblasna konferencija Komunističke partije Jugoslavije za Bosansku krajinu. Podignut je u znak sjećanja na nekoliko hiljada krajiških boraca koji su poginuli u Banjaluci za vrijeme Drugog svjetskog rata. Iznad ulaznih vrata ovog spomenika nalazi se figura nagog mladića koji u ruci drži zastavu, a sam spomenik izgrađen je od bijelog bračkog kamena. Unutrašnjost spomenika oslikao je Ismet Mujezinović, veliki slovenski slikar.

Sam spomenik je poznat među građanima Banjaluke, s obzirom da se nalazi u dijelu Rekreativne zone Banj Brdo, koju veliki broj naših građana koristi za rekreaciju i odmor od užurbanog života. Sa brda se pruža pogled na kompletan grad, a pogled je posebno magičan u sutonu, kada se hiljade svjetala banjalučkih stambenih i poslovnih objekata upali.

Obavezno posjetite Spomenik palim Krajišnicima, a ujedno iskoristite odlazak do samog spomenika kao rekreaciju i odmor. Iako spomenik danas nije u punom sjaju kao što je bio nekada, i dalje je dio naše kulture i simbol borbe vođene u prošlom vijeku.

Muzej savremene umjetnosti Republike Srpske

Muzej savremene umjetnosti

Muzej savremene umjetnosti nalazi se u prelijepoj istorijskoj građevini u Banjaluci – na mjestu stare austrougarske željezničke stanice. Sama stanica izgrađena je 1981. godine radi boljeg povezivanja sa većim gradovima, kao dio takozvane Carigradske magistrale. Nakon 1968. godine stanica je promijenila namjenu te je korištena u svrhu autobuske stanice. Na mjestu današnjeg muzeja, prvobitno se nalazila Umjetnička galerija, a 2004. godine ona prerasta u Muzej savremene umjetnosti odlukom Vlade Republike Srppske.

Umjetnička galerija nastala je akcijom i inicijativom likovnih umjetnika sa prostora bivše Jugoslavije, kao i drugih Europskih država, nakon zemljotresa koji je pogodio Banjaluku. Prikupljeno je oko 800 umjetničkih djela, a samim tim galerija je imala temelj za osnivanje institucije.

U današnje vrijeme, ovaj muzej jedina je muzejska institucija u našoj državi koja nosi ovaj naziv, i jedina koja je profilisana i orijentisana ka savremenoj umjetnosti. U muzeju djeluju i četiri odjeljenja, u koja spadaju dokumentacioni centar i biblioteka, odjeljenje zbirki, odjeljenje edukativnih programa kao i odjeljenje za programske i izložbene djelatnosti. Trenutna muzejska kolekcija sadrži više od 1600 umjetničkih djela, a najveći dio umjetnina datira iz prošlog vijeka. Sama kolekcija obogaćena je i savremenim umjetninama, s obzirom na samu djelatnost muzeja koja je orijentisana ka savremenoj umjetnosti.

U muzeju se organizuju razne manifestacije i izložbe, koje možete pronaći na njihovoj web stranici. Ulaz u Muzej savremene umjetnosti je besplatan, a svoja vrata muzej posjetiocima otvara svakim radnim danom od 10 časova ujutru.

Crkva Hrista Carja (Plava crkva)

Plava crkva

Plava crkva  predstavlja specifičnu znamenitost grada Banjaluke, te je jedina crkva ovog tipa. Ova crkva je vjerski objekat ukrajinskih grkokatolika, i kao takva služi kao utočište svojim vjernicima. Grkokatolička parohija na ovim prostorima osnovana je početkom prošlog vijeka. Parohije su osnovane u Banjaluci, Derventi, Prnjavoru, Staroj Dubravi i Devetinama, kada su Ukrajinci došli na ove prostore. Prvobitno sjedište banjalučke parohije nalazilo se u Kozarcu, s obzirom na to da Banjaluka nije imala crkvu.

Na mjestu današnje crkve, tridesetih godina prošlog vijeka prvobitno je izgrađena mala ukrajinska crkva. Međutim, crkva biva u potpunosti uništena za vrijeme bombardovanja u toku Drugog svjetskog rata. Crkva koja se danas nalazi na njenom mjestu veća je i impozantnija, a njeni temelji postavljeni su 1998. godine.

U današnje doba, iako i dalje u završnim radovima u svojoj unutrašnjosti, crkva prima vernike i održava liturgije. Potrebno je završiti oslikavanje same unutrašnjosti crkve, međutim njena spoljašnost privlači poglede prolaznika i budi radoznalost. Trenutno se u Bosni i Hercegovini nalazi 18 hramova i kapelica  grkokatoličke crkve, te 10 parohija ove crkve.

Ukrajinci u našem gradu njeguju svoju vjeru, te se okupljaju u svrhu očuvanja vjere i običaja. Posebno se izdvajaju okupljanja za zajedničkom trpezom nakon bogosluženja.

Krivi sat – sjećanje na zemljotres koji je promijenio Banjaluku

Krivi sat

Dana 27. oktobra, 1969. godine Banjalučani nisu mogli ni slutiti da je pred njima dan koji će zauvijek promijeniti njih kao građane, kao i sam izgled grada u kojem žive. Zemljotres je počeo jakim prethodnim udarom u prethodnoj noći, da bi se podrhtavanje tla nastavilo do samog jutra. Hipocentar zemljotresa bio je 20 kilometara ispod grada, a grad Banjaluka u potpunosti je devastiran.

Na Trgu Krajine u Banjaluci postavljen je krivi sat na kojem su kazaljke stale u 9 časova i 11 minuta, neposredno nakon potresa. Sat je postavljen u sjećanje na teški zeljotres koji je nepovratno promijenio Banjaluku. U zemljotresu je poginulo 15 banjalučana, a preko 1000 ljudi je povrijeđeno. Šteta na banjalučkim građevinama bila je nepovratna, te su uništene mnoge zgrade, javne i kulturne ustanove.

Moglo bi se reći da ne postoji Banjalučanin koji nekada nije iskoristio krivi sat kao mjesto sastanka u našem gradu. Kazaljke i dalje, nakon mnogo godina pokazuju trenutak kada je vrijeme u Banjaluci stalo. Današnji izgled Banjaluka je poprimila rekonstrukcijama i sanacijama nakon samog zemljotresa, a krivi sat stoji kao podsjetnik na težak zemljotres koji je pogodio ovaj grad.


Banjaluka, zaista, ima da ponudi nešto za sve generacije, a njene znamenitosti samo su dio cjeline koju ona čini. Pri posjeti ovih prelijepih građevina i kulturnog naslijeđa, zastanite, isključite se iz svijeta i doživite ih na pravi način. Banjaluka može da ponudi mnogo toga, te se nadamo da ćete kroz ovaj tekst moći da osjetite bar djelić njene ljepte i duha. Nadamo se da će u budućnosti naš grad da sija još sjajnije, jer se historija i kultura ne smiju zaboraviti.

Dođite, posjetite Banjaluku, te uživajte u spoju istorije, kulture, odlične hrane i dobrih ljudi.

(D.O. / Banjaluka.net)