Politika 08.07.2019.

Zora Vidović, ministar finansija RS: Siva ekonomija najizraženija u oblasti prometa roba i usluga

ČITANJE: 4 minute

Utaja poreza i svjesni pokušaji da se raznim oblicima malverzacija izbjegne process fiskalizacije, doprinoseći na taj način razvoju sive ekonomije na našem tržištu, postali su nezaobilazne pojave u finansijskim tokovima na prostoru cijele RS.

Izmjenom zakona, djelimično i trenutno aktuelnih, nastoji se uticati na ove negativne pojave, pa privrednici iz straha od plaćanja kazni ili zatvaranja objekta ipak odlučuju da prijavljuju prihode i plaćaju poreze.

Da je problem sive ekonomije i pored zakonskih mjera njenog suzbijanja i dalje aktuelan potvrđuje i ministar finansija RS Zora Vidović koja ističe da je siva ekonomija prisutna u gotovo svim segmentima poslovanja, ali da je najizraženije u oblasti prometa roba i usluga

“Iz iskustva mogu reći da je nivo sive ekonomije dosta visok, a, po meni, to je jedan od najboljih izvora za rasterećenje privrede i povećanje plata. Poreska uprava ne može ništa da preduzme protiv poslodavca koji je uplatio minimalne doprinose na platu. Dio plata se isplaćuje u gotovini i to iz dobiti”, rekla je Zora Vidović za portal banjaluka.net.

Jedan od najjačih alata za borbu protiv sive ekonomije jeste stvaranje uslova za evidentiranje prometa robe i usluga i uspješna kontrola tog prometa putem fiskalnih kasa na čemu bi i dalje trebali  zajednički raditi Ministarstvo finansija i Poreska uprava Republike Srpske, uz pomoć svih kontrolnih organa u Republici Srpskoj.

Vidovićeva ističe da su uočili određene nepravilnosti u poslovanju privrednih subjekata dok je bila na čelu Poreske uprave RS.

“Prikaže se velika dobit, plati se deset odsto poreza i onda se taj dio daje na plate, što je mnogo jeftinije nego platiti 66 odsto. Nenormalno je da u jednoj firmi svi radnici imaju gotovo istu platu. Takođe, primijetili smo da se dividenda u firmama diže na isti datum svaki mjesec i u istom iznosu, što znači da se to dijeli radnicima za plate, ali to ne možete dokazati”, ističe Vidovićeva.

S ciljem stvaranja stabilnije privrede, povećanja privatnih i javnih investicija i pružanja podrške javnom sektoru na inicijativu Ministarstva finansija RS se na Petoj sjednici Narodne skupštine RS našao set zakona koji uređuju djelovanja u okviru ove oblasti.

Tako su se na razmatranju našli izmjena Zakona o bankama RS, Zakona o porezu na dobit, Zakona o fiskalnim kasama, Zakona o garantnom fondu, kao i Zakona o unutrašnjem platnom prometu.

Izmjene Zakona o fiskalnim kasama iz 2016. godine i uvođenje kazne zatvaranja objekta zbog neizdavanja računa dale su evidentne rezultate.

“Analize efekata uvođenja fiskalnih kasa su pokazale da je fiskalizacija bitan preduslov za efikasno funkcionisanje poreskog sistema, zaštitu budžetskih sredstava, povećanje stepena kontrole i naplativosti prihoda. U tom smislu, zemlje koje su uvele fiskalne kase, bilježe pozitivne rezultate fiskalizacije, kontinuirano radeći na obuhvatu obveznika fiskalizacije, tako da je i u Republici Srpskoj, a i u okruženju izdavanje fiskalnog računa za obavljeni promet zakonska obaveza, koja ima značajan uticaj na uređivanje, praćenje i kontrolu robnih i novčanih tokova”, ističe Vidovićeva.

Ministarstvo finansija je Zakonom o poreskom postupku kao glavni cilj svih institucija ovlašćenih za prikupljanje javnih prihoda definisalo prikupljanje adekvatnog iznosa poreza, doprinosa, taksi i naknada u skladu sa zakonom, a sve pomenuto uz zadržavanje povjerenja u poreski sistem i Poresku upravu, kroz potpunu transparentnost rada Poreske uprave.

Međutim, i pored toga, problem prikupljanja javnih prihoda je stalno prisutan, i nije karakterističan samo za Republiku Srpsku, nego za sve zemlje svijeta, a može se posmatrati kroz nekoliko aspekata.

“Najveći problem je problem neprijavljivanja, odnosno namjerne utaje javnih prihoda. S tim u vezi, treba podsjetiti da sve savremene poreske uprave funkcionišu polazeći od osnovnog principa da će većina poreskih obveznika dobrovoljno poštovati odredbe Zakona, te djelujući u skladu sa tim načelom, glavni naglasak u Zakonu o poreskom postupku je stavljen na aktivnosti koje oblikuju poreski sistem i utiču na ponašanje poreskih obveznika tako da podstiču dobrovoljno plaćanje poreza”, ističe ministarka Zora Vidović i dodaje da drugi problem proističe iz posljedica globalnih ekonomskih kretanja u BiH.

“Drugi problem, problem neplaćanja poreskih obaveza treba razlikovati da li se pojavljuje kao posljedica globalnih ekonomskih kretanja u BiH, i zemljama okruženja, ili kao namjerno izbjegavanje plaćanja poreskih obaveza. U slučaju da je neplaćanje prijavljenih obaveza posljedica otežanog poslovanja privrednog društva, Poreska uprava i Ministarstvo finansija odobravaju reprogramiranje poreskih obaveza, gdje se poreskom obvezniku omogućava da lakše prođe kroz krizni period, dok u slučajevima namjernog neplaćanja poreskih obaveza, Poreska uprava pristupa mehanizmu prinudne naplate poreskih obaveza, koja čini vitalni element u sveukupnom procesu naplate”, kaže Vidovićeva.

Kako bi što više unaprijedili efikasnost i procese rada u Poreskoj upravi Republike Srpske, Zakonom o poreskom postupku racionalizovana je odgoda plaćanja poreskih obaveza, uveden je rok trajanja kancelarijske i terenske kontrole, normirano je postojanje poreskih evidencija, kartica poreskog obveznika kao jedinstvena evidencija svakog poreskog obveznika, te obaveze u vezi sa Jedinstvenom evidencijom o prijavljenim i uplaćenim porezima.

Oznake: Zora Vidović