ZORA VIDOVIĆ ZA BANJALUKA.NET: Pandemija ubrzala rebalans budžeta, okvir proširen za 188 miliona KM

U ovu budžetsku godinu, Republike Srpska ušla je sa rekordnim prihodima, koji su od početka godina, pa do sredine marta bili u porastu za oko 2,2 odsto. Međutim, ovakav pozitivan trend zaustavljen je krizom uzrokovanom pojavom virusa korona, koja Republici Srpskoj tokom druge polovine marta i u aprilu donosi značajan pad za 16,1 odsto u odnosu na isti period prošle godine.

Zbog situacije izazvane epidemijom virusa korona, neophodnim promjena u prioritetima koji se finansiraju iz budžetskih sredstava, te s cilјem da se rasporede sredstva za neomestan rad i funkcionisanje budžetskih korisnika, mnogo ranije nego li je planirano utvrđen je i rebalans budžeta, koji je trenutno u skladu sa procedurom na razmatranju u Narodnoj skupštini.

O rebalansu budžeta, posljedicama koronavirusa na ekonomiju Republike Srpske, kao i mjerama pomoći domaćoj privredi razgovarali smo sa Zorom Vidović,  ministarkom finansija u Vladi Republike Srpske.

“Očekujemo da ćemo krajem godine imati mnogo povolјniju situaciju i stabilan budžet. Veoma je važno da smo zadržali u životu naša preduzeća, održali javnu potrošnju i zdravlјe stanovništva, dok ćemo se u narednom periodu fokusirati na razvoj domaće privredu i zaštitu domaćih proizvoda. Namjera Vlade RS je da se očuva zaposlenost i životni standard njenih građana”, istakla je Zora Vidović.

U kakvom stanju je Budžet Republike Srpske dočekao krizu zbog epidemije virusa korona, ukoliko ga uporedimo sa podacima iz protekle godine koji su prezentovani u Konsolidovanom izvještaju o izvršenju budžeta za 2019. godinu?

Republika Srpska je u ovu budžetsku godinu ušla sa rekordnim prihodima, koji su od početka godine do sredine marta porasli za oko 2,2% u odnosu na isti period prošle godine. Međutim uslјed novonastale situacije uzrokovane pojavom virusa korona, od druge polovine marta i tokom aprila dolazi do njihovog značajnog pada za 16,1% u odnosu na isti period prošle godine. Raspolagali smo sa određenim rezervama u Budžetu, ali je nemoguće bilo predvidjeti da će sva privreda gotovo stati i pripremiti se za takav scenario. Budžetski suficit je u 2019. godini iznosio 77,7 miliona i prvi put smo imali konsolidovani suficit od 30 miliona KM. U Budžetu za 2020. godinu bio je planiran suficit od 20,1 milion KM, a sada smo naše projekcije uslјed svih ovih dešavanja sveli na budžetski deficit u iznosu 412,2 miliona KM. Pojavom novog virusa korona desile su se dvije krize sa kojima smo se suočili, zdravstvena zbog ugroženog zdravlјa stanovništva i ekonomska zbog šteta koje je pretrpila privreda i budžet Republike Srpske. Međutim, u veoma kratkom roku smo dospjele obaveze, među kojima su i dodatni troškovi za sprečavanje širenja pandemije, uspjeli izmiriti i održati tekuću likvidnost. Zadržali smo redovnost isplata penzija, plata, redovnost isplate boračkih i socijalnih naknada. Sada nam predstoji borba za saniranje ekonomske štete privredi koja će biti u fokusu našeg rada. Naša misija je da u ovom trenutku sačuvamo zdravlјe stanovništva i održimo ekonomski potencijal Republike Srpske, te da očuvamo stabilnost budžeta i redovnost isplata penzija, plata, socijalnih davanja. Do sada smo sve budžetske obaveze izvršavali na vrijeme, a uvjerenja sam da će tako biti do kraja godine.

Zbog ekonomske krize predviđen je i rebalans budžeta, koji je trenutno na razmatranju u Narodnoj skupštini. Kakve su promjene u prihodima i rashodima? 

Zbog trenutne situacije izazvane epidemijom virusa korona, te neophodnim promjena u prioritetima koji se finansiraju iz budžetskih sredstava, te s cilјem da se rasporede sredstva za neomestan rad i funkcionisanje budžetskih korisnika, utvrdili smo Rebalans budžeta  mnogo ranije nego to inače planiramo. Tim prijedlogom je ukupan budžetski okvir proširen za 188 miliona i iznosi 3 milijarde 613 miliona KM. Planirani prihodi za 2020. godinu biće manji za 238,7 miliona KM što predstavlјa manji priliv od 8% u odnosu na plan budžeta, ali smo u planiranom budžetu na poziciji rashoda izvršili uštede od 41,2 miliona KM. Uštede na ličnim primanjima su 1,7 miliona KM, na troškovima materijala i usluga 5,1 milion KM, uštede su na grantovima 8,5 miliona, transferima 4 miliona, investicijama 12,3 miliona, te ostalim 7,5 miliona KM. Odustalo se od nekih projekata koje nismo ni započeli, a nastavlјamo ono što je već u toku. Na poziciji rashoda, rebalansom je najviše sredstava usmjereno na transfere za Fond solidarnosti 151 milion, transfere Fondu zdravstvenog osiguranja u iznosu 52 miliona KM, jer je Fond povećao tranše zdravstvenim ustanovama. Rebalansom smo povećali i izdvajanja za JZU Institut za javno zdravstvo u iznosu 9 miliona KM, kao i za isplatu penzija za dodatnih 10 miliona KM. Naš zdravstveni sektor se suočio sa poslјedicama pandemije pred kojim su poklekli i zdravstveni sistemi ekonomskih mnogo snažnijih zemalјa od nas. Da proteklih godina nismo ulagali u opremanje zdravstvenih ustanova, da nismo gradili bolnice u Istočnom Sarajevu, Nevesinju, Bijelјini i rekonstruisali Klinički centar Banjaluka, situacija bi bila mnogo gora. Od početka krize za podršku zdravstvu smo dali više od 100 miliona KM. To je naša obaveza, kao što je naša obaveza sagledavanje pomoći za privredne subjekte koji su morali da prestanu sa radom zbog propisanih mjera ili su poslovali sa smanjenim kapacitetom. Kako bi se isfinansirale potrebe, utvrdili smo i izmjene Odluke o dugoročnom zaduživanju. Umjesto planiranih 315 miliona KM, zbog povećanih rashoda i uz istovremeno smanjene budžetske prihode, povećali smo plan zaduživanja na iznos do 678 miliona KM. Mnogo je kritika, ali je to naša realnost, kao što je to i realnost i potreba mnogo razvijenijih zemalјa svijeta koje žele da što prije prevladaju krizu. Time ne probijamo granicu zaduženja definisanu Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama i ostajemo u limitima koji mogu obezbjediti kontrolisano i nesmetano izmirenje obaveza. Vlada Republike Srpske je odlučna u namjeri da sprovede svoje planirane mjere, koje postepeno uvodimo, na način koji neće ugroziti ni jednog od budžetskih korisnika. Dakle, neće biti smanjivanja plata ni stečenih prava korisnika budžeta. Očekujemo da ćemo krajem godine imati mnogo povolјniju situaciju i stabilan Budžet.

Obustava rada ili poslovanje sa smanjenim kapacitetima privrednicima RS donijelo je velike gubitke, zbog čega je mnogima pomoć Vlade RS jedina nada za opstanak na tržištu. Na koje mjere pomoći vlasti u RS mogu da računaju?

Svjesni činjenice da će širenje pandemije negativno uticati na ekonomiju Republike Srpske i dovesti do velikih gubitaka, postepeno smo usvajali mjere koje su usmjerene na očuvanje preduzeća i privredne djelatnosti, kao i na održanje broja zaposlenih u Republici Srpskoj. Većina poslodavaca je prihvatila naše apele da zadrže zaposlene. Uredbom sa zakonskom snagom o poreskim mjerama objavlјenom 10. aprila 2020. godine utvrđuju se poreske mjere za vrijeme vanrednog stanja radi ublažavanja ekonomskih poslјedica nastalih uslјed bolesti COVID-19 izazvane virusom SARS-CoV-2 s cilјem smanjenja nelikvidnosti poreskih obveznika uzrokovane navedenim stanjem. Na osnovu uredbe, Fond solidarnosti preuzeo je obavezu izmirenja poreza na dohodak i doprinosa na plate zaposlenih za mart 2020. godine za one privrednike i samostalne preduzetnike kojima je u martu odlukama Štaba za vanredne situacije ili lokalnih štabova bilo zabranjeno obavlјanje djelatnosti i ova isplata se privodi kraju. S obzirom da je u aprilu zbog spriječavanja širenja pandemije bila uvedena zabrana rada za širi obim djelatnosti, a zabrana je trajala čitav mjesec, Fond solidarnosti je na osnovu Uredbe preuzeo isplatu neto plate u iznosu od 520 KM i pripadajućih doprinosa, kao i poreza ne samo djelatnosti koje su bile zatvorene, već i za one poslodavce koji su prestali sa radom uslјed pojave pandemije. Takođe su ovim mjerama obuhvaćeni i samostalni preduzetnici. Rok za prijave korisnika Poreskoj upravi za podnošenje izjave i zahtjeva za isplatu iz sredstava Fonda solidarnosti traje do 10. juna. Epidemiološka situacija je nalagala da se mjere zabrane za pojedine djelatnosti produže i u maju, pa je s cilјem sprečavanja otpuštanja radnika i očuvanja radnih mjesta u Republici Srpskoj usvojena dopuna Uredbe koja se odnosi na poreske mjere, a koja bi obuhvatala i te kategorije djelatnosti. Tom Uredbom se po modelu marta za ona preduzeća kojima je do 11. maja 2020. godine bilo zabranjeno obavlјanje djelatnosti obezbjede sredstva za plaćanje poreza i doprinosa, a onima koji nisu radili ni nakon 11. maja i najniža plata sa porezima i doprinosima. Jedna od mjera koju smo utvrdili odmah po izbijanju krize je prolongiranje plaćanja poreskih obaveza po završnom računu za 2019. godinu, a na paušal preduzetnika sa jednim ili dvoje zaposlenih godišnji porez od 600 KM umanjen je za 60 odsto. Poreskim obveznicima koji imaju rješenje o reprogramu poreskih obaveza koje plaćaju u ratama, uveden je moratorijum na plaćanje rata do 30. juna, bez plaćanja kamata. U okviru mjera podrške privredi i stanovništvu, uveden je i moratorijum na otplatu kredita Investiciono razvojne banke Republike Srpske u trajanju od tri mjeseca. Ta mjera je bila među prvima i IRB je reagovao veoma brzo. Moratorijum i grejs period odobren je za 157 korisnika pravnih lica i za 30 korisnika fizičkih lica. Takođe, sa predstavnicima bankarskog sektora je usaglašeno da banke mogu korisnicima kredita odobriti posebne mjere, moratorijum, odnosno odgodu u otplati glavnice i kamate kredita. Bankama je pristiglo oko 4.000 zahtjeva za privremeni moratorijum. Istovremeno, nastojaćemo da pomognemo putem Zavoda za zapošlјavanje onima koji su zbog štetnih poslјedica pandemije ostali bez posla, za tu svrhu su u Kompenzacionom fondu planirana sredstva. Ovo su samo kratkoročne mjere koja bi poslovnoj zajednici bila od pomoći da se očuva ekonomski potencijal preduzeća i održi domaća tražnja, te da se očuva zaposlenost i životni standard građana.

Otvoreni su i posebni računi Fonda solidarnosti. Koji subjekti i na koji način vrše uplatu na ove račune i u koje svrhe se ta sredstva planiraju utrošiti?

Ministarstvo finansija Republike Srpske je otvorilo račune Fonda solidarnosti kako bi građani Republike Srpske koji su u stanju da pomognu finansijski, javna preduzeća, zaposleni u javnom sektoru odricanjem od neto zarada, te društveno odgovorna preduzeća koja nisu direktno pogođena štetnim poslјedicama virusa korona, podijelili teret onih koji nisu u prilici da rade ili imaju ogromne štete. Ovi računi pune se donacijama domaćih i inostranih fizičkih i pravnih lica, kao i od budžetskih sredstava. Ulogu Fonda solidarnosti s cilјem sanacije poslјedica i poteškoća nastalih uslјed širenja zarazne bolesti izazvane virusom korona preuzeće Kompenzacioni fond. Kompenzacioni fond će pružati direktnu podršku za sanaciju štetnih poslјedica pandemije preduzetnicima i poslovnim subjektima koji su pretrpjeli ili trpe štetu, Zavodu za zapošlјavanje putem subvencionisanja doprinosa za nezaposlenosti, zdravstvenom sektoru za pokriće troškova, kao i zaposlenima u javnom sektoru koji su obavlјali poslove pod posebno otežanim okolnostima, kao što su zdravstveni radnici, policija, inspektori i slično. Sredstva su isplaćena i za nabavku paketa za socijalno ugrožene građane, po  zahtjevima udruženja koja okuplјaju ove kategorije građana, a među kojima su udruženja invalida, djece sa posebnim potrebama. Ministarstvo finansija Republike Srpske svakodnevno na svojoj internet stranici i internet stranici „Koronavirususrpskoj“ objavlјuje spisak uplatilaca donacija za brži oporavak stanovništva i privrede Republike Srpske. Među najvećim uplatiocima su: „mtel“ Banjaluka, „NLB banka“ Banjaluka, „Atlantik Argeta“ doo Sarajevo, „Vilijams“ doo Banja Luka, grupacija „MG Mind“, „Igokea“ Laktaši, Rudnik i termoelektrana „Uglјevik“, Hidroelektrane na Drini Višegrad. Među uplatiocima na račune su i zaposleni u mnogobrojnim javnim preduzećima, ministarstvima u Vladi Republike Srpske i zaposleni u javnoj administraciji u gradovima i opštinama Srpske. Sva ova sredstva će biti usmjeravana za oporavak Republike Srpske od štetnih poslјedica pandemije po ekonomiju, u one oblasti koje su pretrpile i trpe najveću štetu.

Kako ocjenjujete trenutni promet obveznica RS? Koliko sredstava bi se tim mehanizmom trebalo prikupiti i u koje namjene se planiraju usmjeriti?

Vlada Republike Srpske je predložila izmjene odluke o zaduživanju za 2020. godinu, zbog izmjene u strukturi i visini budžetskih sredstava i izdataka. Ovom odlukom planirano je da se Republika Srpska u 2020. godini dugoročno zaduži do 678 miliona KM, od čega je već realizovano 214,1 milion KM u skladu sa Odlukom o dugoročnom zaduživanju Republike Srpske za 2020. godinu. Iako je nova odluka o zaduženju mnogo veća, ne probijamo Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama definisanu granicu zaduženja. Mnoge zemlјe su u ovoj situaciji bile prinuđene da mijenjaju svoje zakone o zaduženju jer su morale da probiju limite koji su bili na snazi. Na domaćem tržištu je planirano zaduženje u iznosu od 354 miliona, od čega je već realizovan iznosu od 214 miliona. Imajući u vidu kretanja na svjetskim berzama i postojeću krizu zbog pandemije, zadovolјni smo time kako obveznice Republike Srpske kotiraju na berzi. U strukturi ino duga 323,8 miliona su kreditna sredstva od Međunarodnog monetarnog fonda, Svjetske banke, Evropske komisije i Evropske banke za obnovu i razvoj. Ekonomske poslјedice pandemije su razlog zašto smo prinuđeni da putem zaduživanja obezbjeđujemo dovolјno likvidnih sredstava kojim bi se potpomogao i ubrzao oporavak privrede od štetnih poslјedica virusa korona. Ukupni dug sa novim zaduženjem iznosiće 5,988 milijardi i na osnovu procjene kretanja bruto domaćeg proizvoda činiće 55,98 odsto BDP-a, a gornja granica tog duga je 60 odsto BDP-a. Javni dug sa ovim povećanjem zaduženja iznosiće 4,75 milijardi KM i činiće 44,41 odsto BDP-a. Gornja granica duga iznosi 55 odsto BDP-a, na osnovu čega se vidi da Republika Srpska ne probija gornju granicu zaduživanja definisanu Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama Republike Srpske.

Iako su sredstva MMF-a već na računima Centralne banke BiH, entitetske vlade zbog spora u Savjetu ministara još nemaju taj novac na raspolaganju. Očekujete li da će sredstva uskoro biti dostupna RS i kakvi su planovi njihovog utroška?

 Srpska je trebala da raspolaže tim sredstvima prije gotovo mjesec dana. Kada smo na sjednici Fiskalnog savjeta BiH 11.04.2020. godine usaglasili, a zatim i potpisali Pismo namjere sa Međunarodnim monetarnim fondom u okviru instrumenta za brzo finansiranje radi suzbijanja širenja novog korona virusa, bili smo uvjereni da će sredstva uskoro biti operativna. Bez obzira na to što su definisani i detalјi raspodjele zbog političkih prepreka u FBiH, još nije došlo do raspodjele. Jednoglasno je dogovorena raspodjela sredstava, ali je realizacija blokirana. Naša namjera je bila da ova sredstva usmjerimo na fondove za obnovu Republike Srpske, prvenstveno za podršku zdravstvu i za brz oporavak privrede, što je naš osnovni cilј kada se prebrodi prva faza borbe sa pandemijom. I dalјe smo uvjereni da ćemo uskoro sredstva imati na svojim računima i da će biti dostupna tamo gdje su i namijenjena.

Postignut je dogovor na sjednici Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje u vezi sa poravnanjima iz proteklih godina na osnovu kojeg će Republici Srpskoj Federacija BiH uplatiti 22,5 miliona KM. Kako komentarišete činjenicu da je toliko dugo trebalo da se usaglase stavovi?

Svaki dogovor u kojem je potreban konsenzus je veoma težak, jer svaka strana zastupa svoje interese. Međutim, u ovom slučaju se pokazalo da je Republika Srpska bila u pravu u svom insistiranju da se sredstva koja joj pripadaju doznače. Usvojene su pojedinačne odluke o privremenim poravnanjima od 2012. do kraja 2019. godine, te postignut dogovor o redovnoj primjeni koeficijenata koje Uprava obračunava svaka tri mjeseca. Republika Srpska dobiće 22,5 miliona KM koji Federacija duguje po osnovu ranijih odluka u kojima smo bili zakinuti. Sredstva će biti uplaćivana u nekoliko mjesečnih rata, kako se ne bi opteretio njihov budžet u ovim vremenima kada su i njima potrebna sredstva za prevazilaženje poslјedica pandemije. Očekujemo da se ubuduće ovakvi zastoji neće dešavati, jer ćemo insistirati na tome da se nakon svake četiri godine biti urađena stručna revizija koja će dati ocjenu da li je negdje bilo grešaka u izračunatim koeficijentima.

Kakva su vaša predviđanja ekonomskih kretanja u RS do kraja epidemije i nakon nje?

Od pojave pandemije bilo je veoma je teško procijeniti koliko će kriza trajati i koliki će biti razmjeri štete po našu privredu. Iako je iz MMF-a prognozirano da će svijet pogoditi recesija i veliki pad u privrednom rastu, moram naglasiti da se tu radi o najgorim prognozama i procjenama Svjetske zdravstvene organizacije o razvoju pandemije. Naše procjene iz Dokumenta okvirnog budžeta su da će pad iznositi 3,5% BDP-a. Takođe, očekujemo da će BDP iznositi 10 milijardi i 697 miliona KM. Očekuje se da će cijene prosječno pasti za 0,4%. Očekujemo da će pandemija imati padajuću krivulјu i da će naše mjere imati efekta. U trećem i četvrtom kvartalu očekuje se blagi privredni oporavak. Veoma je važno da smo zadržali u životu naša preduzeća, održali javnu potrošnju i zdravlјe stanovništva, dok ćemo se u narednom periodu fokusirati na razvoj domaće privredu i zaštitu domaćih proizvoda. Samo zajedničkim snagama možemo se izboriti sa pandemijom sa kojom se bore i naši poslovni partneri u regionu i Evropi. Normalizacija i početak trgovine sa inostranstvom zavisiće od oporavka tih zemalјa, ali i spremnosti domaćih proizvođača da ponude robu. Već vidimo da se pandemija smiruje i nadamo se oporavku naših strateških partnera, Srbije, Italije i Nјemačke, koje takođe planiraju sveobuhvatne mjere sanacije stanja u privredi. Iako nam je izvoz i globalno tržište bilo značajno, iz ove krize izašli smo bogatiji za iskustvo da je to ujedno i nedostatak. Domaći proizvođači nisu imali dovolјno zaliha ili sirovina, a ni dovolјno tehnologije. Pokazalo se da treba ulagati u domaće resurse i da su domaće znanje i nove tehnologije od suštinskog značaja da bi se postigla produktivnost.

(Nevena Stanojević/ banjaluka.net)