Zoran Tegeltija za Banjaluka.net: UIO će uprihodovati 10,6 milijardi KM

Prihodi od indirektnih poreza u BiH premašili su 10 milijardi KM. Ovaj rezultat je uspješniji nego što smo očekivali. Prema trendovima u naplati prihoda od indirektnih poreza do kraja 2023. godine očekujemo da će UIO prikupiti oko 10,6 milijardi KM, što je oko 6,5 odsto više u odnosu na 2022. godinu.

Rekao je ovo Zoran Tegeltija, direktor Uprave za indirektno oporezivanje BiH u intervjuu za Banjaluka.net.

“Smatramo da je to jako dobar rezultat imajući u vidu nivo privredne aktivnosti u BiH u 2023. godini, kada pogledamo kako se kreće izvoz-uvoz. Ovaj rezultat uspješniji je nego što smo očekivali”, rekao je Tegeltija.

Prema njegovim riječima 2024. godina će biti vrlo izazovna za Bosnu i Hercegovinu.

“Po meni 2024. godina neće biti ništa bolja od 2023. godine, s tim što će doći do usporavanja inflacije i nadam se da će šokovi koje smo doživjeli sa rastom kamatinih stopa koje su negativno uticale na povećanje rata kredita biti stabilizovane u drugoj polovini 2024. godine”, smatra Tegeltija.

Finansijski rezultati u 2023. godini, prešli smo 10 milijardi. Da li ste to očekivali?

TEGELTIJA: Kada govorimo o finansijskim rezultatima, plan Uprave za indirektno oporezivanje BiH je bio 10,2 milijardi KM u 2023. godini. Prije pet dana Uprava je ispunila taj plan i očekujemo da ćemo se do kraja godine kretati oko 10,6 milijardi, odnosno oko 6,5 odsto više u odnosu na 2022. godinu. Smatramo da je to jako dobar rezultat imajući u vidu nivo privredne aktivnosti u BiH u 2023. godini, kada pogledamo kako se kreće izvoz-uvoz. Ovaj rezultat uspješniji je nego što smo očekivali.

Na početku godine došlo je do promjene u načinu obračuna plaćanja akcize na uvoz duvanske prerađevine tako da smo tek u novembru dostigli nivo akciza i PDV-a na duvanske prerađevine u poređenju sa 2022. godinom. Rokovi plaćanja su pomjereni, tako da onaj dio prihoda koji bi se uobičajenim načinom platio u 2023. godini će biti naplaćen u prvom kvartalu 2024. godine. Sa stanovišta ukupnih prihoda možemo biti zadovoljni, a najviše mogu biti zadovoljni korisnici sredstava, budžet institucija BiH, budžeti entiteta i budžet Brčko distrikta.

Šta su bili glavni izazovi u ovoj godini? Da li je to bila raspodjela prihoda?

TEGELTIJA: Najveći izazov svakako jeste kako spriječiti bilo kakve oblike sive ekonomije kada su u pitanju indirektni porezi. To su najveći problemi sa kojima se susrećemo jer je BiH zemlja koja ima veliki uvoz, zemlja koja ima veliki broj graničnih prelaza i zemlja koja ima veoma slabo zaštićenu zelenu granicu. Uvijek se ostavlja mogućnost potencijalnog krijumčarenja roba što za sobom povlači gubitak prihoda.

Najveći izazov poslije toga je kako da Uprava bude kadrovski i tehnički spremna da odgovori svim ovim izazovima, jer dugi niz godina imamo nedovoljan broj zaposlenih radnika. Ne možemo da se žalimo toliko na broj zaposlenih koliko na strukturu zaposlenih, kako starosnu, tako i obrazovnu. Imamo kadrove za čijim poslom se vremenom smanjuje potreba, javlja se sve veća potreba za nekim drugim profilima koje Uprava jednostavno u ovom trenutku nema. Veliki problem je i tehnička opremljenost Uprave za indirektno oporezivanje, a to podrazumijeva opremljenost naših graničnih prelaza, carinskih ispostava i naravno tehnička opremljenost same Uprave, tačnije informatička opremljenost.

To će sasvim sigurno biti naša dugoročna obaveza kada je u pitanju tehničko opremanje. Budžet BiH zaista će morati odvojiti jedan značajniji dio sredstava kako bi tehnički opremili Upravu za indirektno oporezivanje. Nadam se da će Savjet ministara BiH i Parlamentarna skupština BiH razumjeti našu potrebu za novim kadrovima, novim profilima zaposlenih. U naredne tri godine iz Uprave za indirektno oporezivanje u penziju će otići preko 400 ljudi.

Najveći broj tih ljudi su visokoobrazovani ljudi tako da u narednom periodu trebamo primiti veći broj visokoobrazovanih kadrova različitih profila. Najpotrebnije je da primimo pripravnike, ljude koji će se kroz svoj rad u Upravi za indirektno oporezivanje prilagoditi Upravi, identifikovati sa ciljevima Uprave i u narednih 10 godina biti nosioci rada i razvoja Uprave za indirektno oporezivanje. Podnijeli smo zahtjev Savjetu ministara da nam odobri da primimo 100 pripravnika. Mi bi u periodu od godinu ipo dana od najmlađih kadrova stvarali pretpostavku da se nadomjesti nedostatak ljudi koji odlaze u penziju i da dođu ljudi sa novim znanjima, bolje informatički obrazovani što bi značajno unaprijedilo rad Uprave.

Šta je sa raspodjelom više od 200 miliona KM prikupljenih za izgradnju auto-puteva?

TEGELTIJA: To traje već pet godina. Da pojasnimo čitaocima, svaki dan kad naplaćujemo naknadu ona se prebacuje entitetima, s tim što se uvijek ostavlja od iznosa koji se naplati 10 odsto za rezervu, naravno kad se utvrde konačni koeficijenti raspodjele između entiteta i Brčko distrikta. U prethodnih četiri-pet godina po tom osnovu prikupilo se značajno više od 200 miliona KM koji stoje na posebnim računima u Centralnoj banci i tu imamo tri velika problema.

Prvi je što novac stoji na računima Centralne banke, a sa druge strane preduzeća i u jednom i u drugom entitetu koja se bave izgradnjom putne infrastrukture su prinuđeni da uzimaju kredite poslovnih banaka da bi platili svoje obaveze prema dobavljačima za iznos sredstava koji već imamo na računima.

Drugi problem jeste u tome što se vrijednost novca apsolutno gubi od onog trenutka kada ga mi naplatimo do trenutka kada će on biti realizovan. U medijima ste mogli vidjeti izračune ministra Srđana Amidžića koliko je to novca, koliko to znači, koliko je moglo biti izgrađeno kilometara autoputa da je novac doznačen preduzećima koja se tim bave.

Treći problem jeste to što nepotrebno Uprava za indirektno oporezivanje plaća proviziju Centralnoj banci za novac koji se nalazi na računima. Mislim da je to jedna od najlošijih političkih odluka koje u ovom trenutku postoje. Zaista su neopravdani razlozi da novac ne bude doznačen preduzećima koja se bave izgradnjom putne infrastrukture.

Ko koči raspodjelu tog novca?

TEGELTIJA: Konačnu odluku o raspodjeli tih sredstava donosi Upravni odbor UIO. Za to moraju da glasaju sva tri ministra finansija u BiH. Imate jednog ministra Hrvata u Federaciji, u Republici Srpskoj ministricu Zoru Vidović i Srđan Amidžić koji je sada ministar finansija i trezora u Savjetu ministara. Trebaju njihova tri glasa i još jedan glas člana Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje. Do sada nije postojala ključna odluka, nije bila saglasnost sva tri ministra finansija.

Da li su opravdani zahtjevi za smanjenje PDV-a po određenim osnovama?

TEGELTIJA: Osnovna stvar u poreskoj politici je ta da poreski propisi budu predvidivi, jasni i da se često ne mijenjaju. Postoje elementi koji zahtijevaju da se izvrše određene izmjene u sistemu indirektnog oporezivanja, pa i samom Zakonu o PDV-u. Nažalost sva priča o PDV-u se svela na poreska oslobađanja i stopu PDV-a. Kada je uveden zakon o PDV-u opredjeljenje je bilo za jedinstvenu stopu iako su gotovo sve zemlje u Evropi, sem jedne imale dvije stope PDV-a, a neke i tri, ali to je bila politička odluka u tom trenutku u BiH.

Sadašnja rasprava oko PDV-a, o smanjenju i oslobađanju, ne daje najbolje efekte za sistem javnih prihoda u BiH. Upozoravamo na to da bi sistem velikih oslobađanja mogao da pravi mnogo manje pozitivnih efekata nego negativnih. Svi predlagači pokušavaju da vide samo te pozitivne efekte. Uprava za indirektno oporezivanje će provesti svako zakonsko rješenje koje Parlament usvoji, što je naša obaveza uz sve pozitivne i negativne efekte. Moj stav kao direktora Uprave za indirektno oporezivanje, kao pojedinca jeste da je za poresku politiku, za finansijsku stabilnost mnogo bolje rješenje naplatiti planirane prihode, a onda iz tog dijela prihoda koje imate djelovati intervetno u oblasti za koje se procijeni da su najinteresantnije.

Možda interesi Federacije i Republike Srpske nisu identični kada su u pitanju prioriteti. Mi smo mala država, malo društvo da ne bi mogli znati šta su nam prioriteti i gdje želimo intervenisati. Brzoplete odluke interesnih grupacija koje predlažu samo povlastice za pojedine oblasti može biti rizično i vrlo štetno za finansijsku stabilnost BiH. Naravno, ne mislim da tu štetu može napraviti prijedlog koji je došao od ministra Amidžića, a tiče se prve nekretnine. Po svim tim pokazateljima došli bi do povećanih privrednih aktivnosti u oblasti stanogradnje.

U javnosti je bilo dosta razgovora o smještaju Uprave, odnosno kupovini poslovnog prostora u Banjaluci.

TEGELTIJA: Uprava za indirektno oporezivanje je poprilično decentralizovana institucija, ali sa velikim centrima. Uprava ima četiri regionalna centra, Banjaluka, Tuzla, Sarajevo i Mostar, ima glavnu kancelariju i mnogo područnih jedinica poput carinskih ispostava, carinskih referata i slično… Teret smještaja zaposlenih ljudi u većem broju je u regionalnim centrima i glavnoj kancelariji. Prije sedam, osam godina su donesene odluke o finansiranju smještaja zaposlenih u Upravi u regionalnim centrima i glavnoj kancelariji. Većina tih odluka je realizovana osim odluke za smještaj glavne kancelarije i regionalnog centra Banjaluka. Imamo jako dobro riješen smještaj u Mostaru, Tuzli i Sarajevu.

Ostalo je nezavršeno pitanje smještaja u Banjaluci. Sadašnji saziv u Savjetu ministara je omogućio dodatna sredstva koja su odobrena 2017. godine i imamo solidan iznos novca za koji ćemo pokušati da riješimo smještaj glavne kancelarije i regionalnog centra Banjaluka. U trenutku kada se odobravaju sredstva, tačnije 2017. godine, cijena nekretnina tada i sada je dramatično drugačija, ali mislim da ovaj iznos koji trenutno imamo na raspolaganju može u značajnoj mjeri riješiti smještaj glavne kancelarije i regionalnog centra u Banjaluci. Uslovi u kojima zaposleni rade su zaista ispod svakog minimuma.

Ukupna ekonomska situacija u Evropi ne ide nam ruku jer Evropa ulazi u ekonomsku krizu.  Kako Vi gledate na takvu situaciju i šta nas čeka u 2024. godini, kakva je Vaša procjena?

TEGELTIJA: Definitivno će 2024. godina biti vrlo izazovna za BiH. Posljedice loših mjera i odluka koje su se desile 2023. godine će biti lagano pomjerene u 2024. godinu kada je u pitanju BiH. Sada ulazimo u 2024. godinu gdje se veliki broj naših kompanija susreće sa problemom narudžbi uz uslove koje su pružile prema međunarodnom tržištu.

Poslije svih ovih šokova, prvo onog koji je došao poslije korone, pokidani lanci snabdijevanja, poremećene cijene, došao je rat u Ukrajini koji je poremetio cijene energenata, takođe pokidao lance snabdijevanja što je dovelo do rasta cijena i inflacije koja je dramatično pogodila građane BiH. Na to se sada nadovezuju ova dešavanja na Bliskom istoku, tako da će naša privreda nositi sve posljedice tih problema koji se dešavaju u našem okruženju.

Mi smo mala  otvorena privreda i jako smo izloženi uticajima naših najzanačajnijih kupaca i zemalja koji su nam isporučioci određenih usluga. Te oscilacije koje se dešavaju na tržištu vrlo su jasne. Neke firme se hvale kako će biti na istorijskom maksimumu kada su u pitanju njihove dobiti koje su isključivo rezultat kretanja cijena. Njihovi proizvodi i usluge su se dramatično negatvno odrazile na rad drugih sektora.

U svakom slučaju naša  privreda u 2024. godini ne može računati na bolje uslove nego što je imala u 2023. godini. Moraće tražiti i neka druga alternativna tržišta pogotovo kada je u pitanju izvoz roba. Isto tako moramo procijeniti kako energenti utiču na cijenu naših proizvoda, ali i životni standard građana. Po meni 2024. godina neće biti ništa bolja od 2023. godine s tim što će doći do usporavanja inflacije i nadam se da će šokovi koje smo doživjeli sa rastom kamatinih stopa koje su negativno uticale na povećanje rata kredita biti u drugoj polovini 2024. godine stabilizovane.

(D.J.)