Politika 16.05.2022.

Žunić: Prizivanje sankcija Dodiku jasno pokazuje da PDP očekuje poraz

ČITANJE: 5 minuta

Sva istraživanja govore da je gospodin Dodik neprikosnoven u izbornoj trci za bilo koji nivo vlasti u BiH. To zna i Arnautović ali i njegovi mentori. I zato se pokušava napraviti barem pritisak na Dodika i na SNSD. Za diskvalifikaciju njega, ali i bilo kojeg političara nema nikakve osnove, ni zakonske niti bilo koje druge, ali ima sile i prijetnje. Žalosno je što taj princip podržavaju neki političari iz Republike Srpske.

Rekao je ovo u intervjuu za portal Banjaluka.net šef kluba poslanika SNSD u Narodnoj skupštini Republike Srpske Igor Žunić, govoreći o predstojećim izborima i najavama pojedinaca da bi trebalo zabraniti kandidaturu pojedinim političarima, posebno Miloradu Dodiku i Draganu Čoviću.

– Pokušaj da se gospodin Dodik skloni sa političke scene na način da nema šansu da se nađe na izbornoj listi nije nešto novo. Imam informacije da se i ranije potezalo to pitanje u određenim političkim krugovima. Sada je u sličnoj situaciji i gospodin Čović. Paradoks koji je nevjerovatan da neko ko se isključivo zalaže za Dejtonski mirovni sporazum bude optužen da ga krši, se graniči sa naučnom fantastikom. Ali ni to nije ništa novo u ovoj zajednici BiH – rekao je Žunić.

Najave Suada Arnautovića pozdravili su i neki političari. Kako to tumačite?

Žunić: Tužno i žalosno, ali i opasno. Slušajući Crnatka i njegove kolege kako skoro mole da se uvedu sankcije na kandidovanje gospodina Dodika jasno je u čijem kolu igraju, ali još jasnije da su svjesni da njegovoj političkoj opciji i kandidatima opozicije za inokosne funkcije građani neće dati podršku. Od opozicije očekujem salvu lažnih prijava za kršenje izbornog procesa, tužakanje po sarajevskim kancelarijama i pritisak da se onemogući učešće na izborima, ne samo Dodiku, nego i širem krugu funkcionera iz SNSD i koalicionih partnera. Iza nas stoje glasovi i građani, stoji politika koju naši ljudi podržavaju i svako onemogućavanje učestvovanja na izborima dovelo bi do nesagledivih posljedica u BiH i od tada više ništa ne bi bilo isto. Nadam se da ima dovoljno mudrosti i pameti da izborni proces ne dovedemo u pitanje i da pustimo građane da demokratski izaberu svoje predstavnike.

Atmosfera u BiH se, nekako po pravilo, zaoštrava u izbornoj godini. Kako vidite čitavu situaciju oko izbora, izmjena izbornog zakona i CIK-a BiH?

Žunić: Politička atmosfera u svakoj državi u toku izborne godine se zaoštrava. To nije neka novost. Problem je što u BiH ona nikada ni ne jenjava. Država koja ne funkcioniše, gdje nema dogovora o osnovnim principima na kojoj je nastala, gdje je Ustav papir sa kojim svako maše i koji svako tumači kako želi, sa mentorom koji izabran nelegalno, a uzima sebi božanska prava ne može da bude mirna kada je izborna godina u pitanju. Još kada se izbori definišu kao presudni, onda tek imamo uzavreli politički igrokaz. Izbori će se održati po starom Izbornom zakonu i to je već signal da ćemo ponovo imati pokušaj da Bošnjaci izaberu hrvatskog člana predsjedništva, gdje nećemo realizovati presude Suda za ljudska prava i gdje je nelegalno izabran CIK uzeo ulogu koja joj ne pripada. Jasno je da CIK drži jednu ( bošnjačku) političku stranu i da je postao politički, a ne operativni organ. Nekakav princip sile koji se neformalno provlači kroz djelovanje međunarodne zajednice je u punom zamahu i neće prestati tokom čitave izborne kampanje.

Kad sve to navedete, šta mislite kako će izgledati izborni proces?

Žunić: Uslovi za izbore su skoro nemogući. Bez finansijskih sredstava, sa unaprijed postavljenim zadacima koje CIK mora da realizuje, unutrašnjim i međunarodnim okolnostima koje su na samoj ivici incidenta, ovi izbori će biti obilježeni tenzijama kakve nikada nismo imali u BiH, barem kada se tiče izbornog procesa.

Republika Srpska krenula je u proces vraćanja nadležnosti, ali čini se da se o tome sve manje govori. Gdje je zapelo u tom procesu? Može li se očekivati da bude doveden do kraja?

Žunić: Republika Srpska je kroz zaključke NSRS jasno rekla da isključivo podržava Dejtonski sporazum. Ne duh, nego isključivo slovo. Pokušali smo više puta da pozovemo predstavnike konstitutivnih naroda na razgovor o tim osjetljivim temama. Nije bilo odgovora sa bošnjačke strane. Proces vraćanja nadležnosti je proces, to nije trenutak niti neki nepromišljen čin. Realno, zavisi i od političkih okolnosti u svijetu i u Evropi. Mi te okolnosti moramo da osluškujemo. Najvažnije je da mir ne bude ugrožen, ali i da Republika Srpska istraje sa svim nadležnostima koje joj je Dejton dao. Biće to proces za koji treba puno mudrosti, ali i zajedništva. Siguran sam da nemamo ovakvu opoziciju koja igra kako joj mentori stranci sviraju, da bi taj proces bio pri kraju. Ponavljam, u miru i uz dogovor.

S obzirom na međunarodne okolnosti, ali i unutrašnju situaciju u BiH, po Vama, kuda ide BiH? Može li se i kako prevazići ova kriza koja nas je zadesila?

Žunić: Kriza u BiH se mora prevazići. Nema izbora. Previše traje i nalazimo se na prelomnim tačkama. Samo razgovor tu krizu može riješiti. Kompromis u politikama, ali bez kompromisa kada govorimo o Ustavu i pravima Republike Srpske. Svjestan sam da Bošnjaci ili bolje da kažem SDA, imaju cilj, zadatak koji je promovisan i kroz njihove strateške dokumente o građanskoj BiH. Jedan čovjek, jedan glas je politika i ostalih bošnjačkih partija. A to znači vlast većine, a to znači vlast Bošnjaka, a to u krajnjem slučaju znači ostvarenje principa Islamske deklaracije. Ni Srbi, ni Hrvati to neće i ne smiju dozvoliti, jer to nije pitanje politike, to je pitanje opstanka. Pregovarati, dogovarati, praviti pomake ka EU, to je naša obaveza. Oni koji ne razumiju da u BiH postoji samo dogovor i kompromis, a ne sila i tutorstvo rade da BiH bude što manje. Možda nisu svjesni toga, možda su uljuljani podrškom nekih dijelova međunarodne zajednice ili misle da iskoriste trenutni politički ambijent u svijetu, ali moraju znati da BiH ne može postojati bez dogovora tri konstitutivna naroda. Nikada nije mogla.

(Aleksandar Stojanović)