Tužna slika privrede u Banjaluci: Trgovina zamijenila industriju

Prije rata je 27.500 Banjalučana radilo u industriji, dok danas od ukupno 68.000 zaposlenih, u ovoj oblasti radi tek 8.000. Fabrike, poput „Čajaveca“, „Jelšingrada“ i „Incela“ hranile su hiljade porodica i bile ponos grada, a sada su pretvorene u butike, svadbene salone i kancelarije.

Prema podacima banjalučkog Ekonomskog instituta, u industriji je 1990. radilo 27.500 Banjalučana, od ukupno 63.500 zaposlenih, dok danas svaki treći, od ukupno 68.000 zaposlenih, radi u administraciji.

Koliko je privreda bila razvijena prije rata pokazuje i to što je čak 85 odsto radnika bilo zaposleno u ovoj oblasti, dok je danas jedva polovina, s tim što primat ima trgovina.

Tako je u trgovini na veliko i malo u Banjaluci zaposleno 12.000, a na mjestima gdje su nekada bile fabrike mahom su otvarani i super marketi.

Međutim, nostalgični stariji građani, koji su svoje porodice prehranjivali radeći u industriji, komentarišu da u silnim marketima uskoro neće imati ko kupovati.

Osim u trgovini, mnogo Banjalučana zaposleno je i u javnoj upravi i odbrani, zdravstu i obrazovanju.

Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku iz marta ove godine, ove tri oblasti ukupno zapošljavaju gotovo 20.000 ljudi.

Razlog svemu tome je to što preduzeća nisu preživjela tranziciju, te devedesetih zapala u velike finansijske probleme, kažu ekonomisti.

– Nakon privatizacije imovina se rasproda, a velika preduzeća likvidiraju, a slična sudbina je zadesila i mnoga manje poznata preduzeća. Sad nam se sve svodi na trgovinu i javni sektor, a industrija kao da odlazi u istoriju – komentariše ekonomista Anita Vuković.

Dodaje da u Banjaluci ima više od 35.000 nezaposlenih, te da otvaranje velikih fabrika svakako pomoglo rješavanju ovog problema.

– Uvozimo krompir iz Izraela, a bar kormpira imamo na tone. To je banalan primjer naše ekonomije. Šta onda da  pričamo o razvoju industrije, kad samo uvozimo i prodajemo, a ne izvozimo skoro ništa – dodaje Vukovićeva.

Bez fabrika koje su zapošljavale na stotine radnika, Banjaluka je od industrijskog grada postala grad kladionica, prodavnica i kafića, a sudeći po svemu tako će ostati još godinama.

Najmanje radnika u rudarstvu

Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, tek 60 Banjalučana zaposleno je u rudarstvu, što je ubjedljivo najmanje u odnosu na sve druge oblasti.

Malo zaposlenih ima i kada ja u pitanju poljoprivreda, šumarstvo i ribolov, pa ove tri oblasti zapošljavaju ukupno 540 radnika.

(EuroBlic)

Detalji o legendarnom Gagi ne zanimaju Banjalučane?

Detalji iz života i blistave karijere legendarnog glumca Dragana – Gage Nikolića, satkani kroz priče eminentnih autora, našli su se u umjetničkoj monografiji “Gospodin mangup”, urednice Radmile Stanković, čija je promocija u Banjaluci privukla svega tridesetak ljudi.

Dujaković o BL animaciji: Desiće se velike stvari

Deseti Međunarodni festival animiranog filma “Banjaluka 2017” održaće se od 23. do 28. oktobra u Dječijem pozorištu RS, što je odlična prilika da o banjalučkoj kulturi i filmu popričamo sa direktorom ovog festivala Goranom Dujakovićem…

Najsiromašniji Banjalučani ne odustaju od borbe

Sa svoje 74 godine, Gospava je i jutros poranila da bi na banjalučkoj pijaci prodala svoje ručne radove i tako zaradila pokoju paru. Već dvanaest godina rani na prvi autobus, a priča da se za život sama bori od desete godine, kada je ostala bez majke. Sve što danas ima su dvije ćerke i unučići.

Banjaluka poklonila pet vatrogasnih vozila

Ključeve pet vatrogasnih vozila načelnicima opština Drvar, Bosansko Grahovo, Ljubinje, Čelinac i Kotor Varoš uručio je Igor Radojičić, gradonačelnik Banjaluke.

Detalji o legendarnom Gagi ne zanimaju Banjalučane?

Detalji iz života i blistave karijere legendarnog glumca Dragana – Gage Nikolića, satkani kroz priče eminentnih autora, našli su se u umjetničkoj monografiji “Gospodin mangup”, urednice Radmile Stanković, čija je promocija u Banjaluci privukla svega tridesetak ljudi. Da li zbog nedovoljno informisanosti, nedostatka interesovanja ili nečeg trećeg, Koncertna dvorana Kulturnog centra Banski dvor bila je