Kapital Centralne banke BiH za tri mjeseca pao 84 miliona KM
Neto strana aktiva ili tzv. slobodne rezerve Centralne banke Bosne i Hercegovine (CB BiH) za tri mjeseca ove godine smanjene su za 84 miliona KM, a ukoliko se obistine predviđanja svjetskih, ali i domaćih stručnjaka o rastu inflacije, Bosna i Hercegovina do kraja godine mogla bi ostati bez većine tih “slobodnih rezervi” koje zaključno s martom ove godine iznose 811 miliona KM, pišu “Nezavisne”.
“Slobodne rezerve” predstavljaju razliku između obaveza koje ima CB BiH i imovine kojom raspolažu, a upravo taj novac na početku pandemije virusa korona tražili su predstavnici Republike Srpske kako bi se sanirale posljedice krize u BiH. Međutim, rukovodstvo Centralne banke BiH se oglušilo o te zahtjeve ističući da nema potrebe, te rezerve koristila za svoje potrebe.
Zaključno sa decembrom prošle godine slobodne rezerve iznosile su 895.698.000 KM, da bi zaključno sa februarom pale na 795.940.000 KM i na kraju marta iznosile su 811,5 miliona KM.
“Razlog smanjenja neto strane aktive je pad cijena vrijednosnih papira i cijene monetarnog zlata na tržištu Evrozone. Vrijednosni papiri zemalja Evrozone i monetarno zlato su najznačajniji dijelovi devizne rezerve CB BiH koji su izloženi promjenama cijena na tržištu”, rekli su “Nezavisnim novinama” u Centralnoj banci BiH odgovarajući na pitanje zbog čega je došlo do pada “slobodnih rezervi”.
Domaći stručnjaci naglašavaju da razloge njihovog pada treba tražiti u upravljanju tim novcem koje nije u duhu vremena jer CB BiH, za razliku od većine centralnih banaka u svijetu, novac ulaže isključivo u tradicionalne vrijednosne papire.
Prema određenim analizama, ukoliko se inflantorna očekivanja nastave moguće je drastičnije umanjenje kapitala CB BiH te da zbog toga treba razmišljati o ulaganjima u netradicionalne klase aktive. Kako ističu, ukoliko dođe do najavljene inflacije i povećanja kamatnih stopa CB BiH bi mogla izgubiti većinu svojih slobodnih rezervi.
“Poražavajuće je da kapital toliko padne. Investiciona politika se mora preispitati i postavlja se pitanje, recimo, ko im je sugerisao da toliko ulažu u zlato. CB BiH je u jedinstvenoj situaciji jer ne može kupovati domaće, prije svega državne hartije od vrijednosti, ali nije joj zabranjeno da kupuje strane”, rekao je za “Nezavisne” Marko Đogo, profesor Ekonomskog fakulteta.
(N.S)
Oznake: Centralna banka BiH
