Alfalab laboratorije vrše testiranje prisustva droga u urinu

Bolesti ovisnosti, koje uključuju alkoholizam, ovisnost o nikotinu, ilegalnim drogama i psihoaktivnim lijekovima, su po učestalosti na prvom mjestu od svih psihijatrijskih poremećaja i bolesti. Riječ je o teškom javno-zdravstvenom i društvenom problemu, koji posebno zabrinjava zbog ugrožavanja zdravlja vrlo mlade populacije.

Zloupotrebu droga možemo definisati kao neprirodan, visoko rizičan, pa i društveno neprihvatljiv način zadovoljavanja ljudske  potrebe za osjećajem ugode i zadovoljstva. Sredstva ovisnosti se  mogu uzimati i radi uklanjanja ili ublažavanja osjećaja patnje i boli.

Djeca u razvoju se rijetko ponašaju na način na koji bi mi to željeli. Mijenjaju ponašanje, navike, način života, ne uče onoliko koliko  mislimo da bi trebali, zanemaruju svoje interese, ne žele razgovarati i slično. To su sve problemi povezani s fazom odrastanja i prirodan su element razvoja. Zato ne treba panično reagovati svaki put na svaku promjenu u djetetovom ponašanju jer ona ne mora značiti da je dijete ugroženo drogom, savjet je stručnjaka.

Ipak, postoje situacije koje se ne trebaju zanemariti. Imate pravo pomisliti da se s djetetom nešto loše događa kada primijetite neke od navedenih simptoma istovremeno:

• udaljava se od vas, postaje stranac uprkos  tome što ste prije bili bliski
• ne želi razgovarati, izbjegava kontakt, izmotava se u razgovoru, laže
• ima problema s učenjem, iako mu je prije dobro išlo
• nestrpljiv je, razdražljiv
• naizmjenično je uzbuđen pa apatičan, spava u čudno vrijeme
• često nestaje iz doma tokom dana pod raznim izgovorima i trudi se izbjeći kontakt nakon što se vrati
• vraća se jako kasno ili bez dozvole spava izvan kuće
• ima nove poznanike koje ne želi pozvati kući
• dovodi u pitanje štetnost droge
• ima prekomjeran apetit ili nema apetita
• ima krvave oči, sužene ili raširene zjenice, hroničnu upalu
• kod nje/njega pronalazite lule, rizle (cigaretni-papir), bijeli prah, tablete nepoznatog porijekla, spaljenu aluminijsku foliju, lijekove bez recepta, nepoznate hemikalije
• iz kuće nestaje novac i vrijedni predmeti

Od velike je važnosti na vrijeme otkriti ovakvo ponašanje, kako bi se pravovremenom stručnom intervencijom zaustavio razvoj ovisnosti.

Dr Sanja Kalamanda Ivanjak, specijalista medicinske biohemije i vlasnica Alfalab laboratorija kaže da se dijagnoza može postaviti na osnovu poređenja  vanjskih znakova, trenutnog ponašanja i rezultata testiranja na droge.

„Testiranjem (mokraća, slina, krv, kosa) na prisutnost metabolita droge u tijelu dolazi se do sigurne dijagnoze“, navodi ona.

Saznanje  da bi neko mogao biti testiran u određenim situacijama znatno doprinosi (strahom od posljedica) odvraćanju ljudi od tog ponašanja, što znači da testiranje u postupku ocjene ili provjere radne sposobnosti, ili zbog provjere stanja (na radnom mjestu, u saobraćaju, školi), djeluje preventivno.

„Droge su materije  vrlo različitih djelovanja (smirujuće, stimulirajuće, halucinogeno). Njihovo djelovanje zavisi od vrste  ali i od  količine uzetog sredstva. Ako osoba redovno uzima drogu, razvija se tolerancija, pa je moguće uzeti znatnu količinu, a da se to jedva primijeti. Početnik se može predozirati i vrlo malom dozom. Uzimajući to u obzir, treba reći da će i iskusnom stručnjaku biti teško postaviti sigurnu dijagnozu samo po vanjskim znakovima drogiranosti. Veliki broj ovisnika uzima više droga istovremeno, uključujući i alkohol. Tinejdžeri najčešće uzimaju duvan, zatim alkohol, marihuanu (THC), tablete za umirenje, amfetamin (speed) i ecstasy. Najbrže se razvija ovisnost o heroinu, uz koji se najčešće uzimaju lijekovi za smirenje (BZD) i/ili metadon, marihuana, kokain, alkohol“, navodi dr Kalamanda.

Ona pojašnjava da psihoaktivne  supstance  po konzumaciji prvo ulaze u krvotok, iz kojeg započinje njihova metabolizacija, a u krvotoku se i najkraće zadržavaju.

„Testovi krvi su izrazito pouzdani, ali samo ako je u pitanju osoba koja je upravo tad pod uticajem psihoaktivne supstance. Metaboliti se obično duže zadržavaju u bubrezima i urinarnom sistemu, pa se njihovo prisustvo može znatno duže otkriti u urinu“, kaže dr Kalamanda.

Koliko će se dugo zadržati  zavisi od supstance, o količinama koje su unijete u organizam, o metabolizmu osobe koja ih je uzimala, ali i o tome koliko je često organizam bio izložen toj supstanci.

Prosječno zadržavanje psihoaktivnih supstanci u urinu:

• Marihuana (THC) oko  3 – 10 dana, a u nekim slučajevima i nakon 10 dana
• Kokain (COC) –  1-2 dana kod povremenih; do nekoliko  sedmica kod hroničnih korisnika nakon zadnje doze
• Metaboliti opijata – heroina, morfina, kodeina (MOP) – do 2 dana
• Metamfetamin (MET) – Detekcija metabolita do 9-24 sati nakon uzimanja
• Amfetamin (AMP) – Do 4-24 sata nakon uzimanja
• Benzodiazepini (BZO) – Do 3-7 dana nakon uzimanja
• Oksikodon (OXY) – Do 8-12 sati nakon uzimanja
• Barbiturati (BAR) – Barbiturati s kratkim djelovanjem 4-5 dana; sa produženim djelovanjem do 7 dana
• Propoksifen (PPX) – do 36 sati
• Fenicikloidin (PCP) – Detektira se u urinu nakon što prođe 4-6 sati od upotrebe, ostaje u urinu 7 do 14 dana
• Triciklički antidepresivi (TCA) – Do 10 dana

U laboratoriji Alfalab se može izvršiti testiranje na droge iz uzorka urina.

„Uzorak mokraće mora se propisno uzeti, jer su česti pokušaji podvale tuđe (najčešće skrivene u bočici u donjem rublju) mokraće ili unaprijed pripremljene  tekućine koja i ne mora biti mokraća. Davanje mokraće pod neposrednim nadzorom zdravstvenog radnika ili roditelja može biti neugodno, a ako se ne provodi nadzor, podvale su česte, a time i moguće ozbiljne posljedice.  Osoba treba pristati na testiranje, a ako to  odbija, najvjerojatnije je posrijedi prikrivanje istine“, navodi dr Kalamanda.

Ona pojašnjava da s obzirom na to da veliki broj ovisnika uzima više droga istovremeno, provodi se testiranje na više vrsta droga kako bi se tačno otkrilo što sve pojedinac uzima.

„U našoj laboratoriji je moguće da uradite testiranje na droge iz urina u panelu od 5 i 10 droga. Uzorak urina se može uzeti bilo kad u toku dana. Za osobe starije od 15 godina, rezultate testiranja na prisustvo droga u urinu se mogu  izdati samo kao NN ukoliko uzorak na analizu donosi druga osoba ( roditelj ili bilo ko ). Rezultati se mogu izdati sa ličnim podacima ISKLJUCIVO ako je testirana osoba bila u laboratoriji i ako je POTPISALA radni nalog“, kaže dr Kalamanda.