Biznis 17.10.2024.

Svjetska banka: Zapadni Balkan 2025. može računati na blagi rast BDP-a

ČITANJE: 2 minute

Privredni rast u državama zapadnog Balkana umjereno će ubrzati tokom 2025. godine i očekuje se kako će on u prosjeku iznositi 3,2 odsto, procijenili su analitičari Svjetske banke (SB).

U izvještaju koji je objavljen danas podsjećaju kako to znači da će privredni rast Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Kosova, Sjeverne Makedonije i Srbije biti viši u odnosu na ranije projekcije objavljene u proljeće, prenosi Index.

Procjena Svjetske banke je da će stopa rasta regije u ovoj godini iznositi 3,3 odsto, a to je takođe nešto više u odnosu na ranije prognoze.

Za tzv. Kosovo iduće godine projiciran najveći rast BDP-a

Najveći rast BDP-a u narednoj godini projiciran je za tzv. Kosovo i to na nivou od 3,9 odsto, dok u prognozama najlošije prolazi Sjeverna Makedonija, gdje bi rast mogao biti na nivou od ispod prosječnih 2,5 odsto.

Blagi privredni rast u državama zapadnog Balkana očekuje se zbog povećane potrošnje i investicija podstaknutih rastom kupovne moći, ali iz Svjetske banke upozoravaju i na to da regija ostaje ranjiva zbog mogućih negativnih uticaja na privredu.

“To uključuje usporeni globalni rast, ponovno povećanje inflacije, političku neizvjesnost i ekstremne vremenske prilike”, rekla je Isolina Rossi, ekonomistkinja Svjetske banke i autorka izvještaja.

“Države regije trebalo bi da poboljšaju trgovinsku razmjenu”

Kako bi se očuvao predviđeni rast, iz te finansijske institucije zemljama regije preporučili su sprovođenje strukturnih reformi, uključujući i one navedene u Planu rasta Europske unije za zapadni Balkan. Pritom posebno ističu značaj ekonomske integracije.

“Da bi podstakle taj rast, države regije trebalo bi da poboljšaju trgovinsku razmjenu, kako unutar regije, tako i s EU, skrate vrijeme čekanja na graničnim prelazima te integrišu svoje platne sisteme”, rekla je Xiaoqinq Yu, direktorica Svjetske banke za zapadni Balkan.

Preporučila je da se veća pažnja posveti ljudskim potencijalima, odnosno zaustavljanju odliva radne snage te poboljšanju obrazovnih i zdravstvenih sistema.