Što je bolje za okoliš: čaj ili kafa?
Čaj i kafa su luksuzna roba. Nisu nam potrebni za preživljavanje, ali mnogi od nas osjećaju da ne mogu živjeti bez dnevne doze vrućeg kofeina. Čaj je drugo najkonzumiranije piće nakon vode, a ni kafa ne zaostaje – svakodnevno pijemo milijarde šalica ovih napitaka.
Ljudska kultura duboko je povezana s oba pića. Kafa potiče iz devetog vijeka, kada je u Etiopiji, prema legendi, pastir po imenu Kaldi slučajno otkrio poticajne učinke zrna kafe. Čaj potiče iz drevne Kine, gdje se, navodno, mitski lik po imenu Shen Nong slučajno otrovao, a spasio ga je list čaja koji mu je slučajno upao u usta.
Oba napitka konačno su stigla u Evropu u 17. vijeku i postala omiljeni izbor u lokalima u kojima su se intelektualci okupljali kako bi raspravljali o važnim pitanjima.
Danas se intenzivno uzgajaju, prerađuju, pakiraju i distribuišu širom svijeta, ostavljajući trag na okolišu u tom procesu.
Koji faktori utiču na „ekološki otisak“ čaja i kafe?
Uticaj ovih napitaka može varirati ovisno o više faktora. Ipak, postoje istraživanja koja ispituju cijeli životni ciklus oba proizvoda – od uzgoja i transporta do konzumacije i otpada. Nalazi pokazuju da poljoprivreda ima najveći utjecaj na okolinu.
„Svaka farma je različita“, kaže Amy Stockwell, analitičarka koja je 18 godina provela istražujući kafu. „Uzgaja se u različitim zemljama. Vremenske prilike su drugačije. Poljoprivrednici različito tretiraju svoje usjeve.”
Ali mehanizacija za berbu čaja i kafe, navodnjavanje, kao i gnojiva koja ispuštaju dušikov oksid – snažan staklenički plin – imaju uticaj na klimu. Na primjer, kafa se tradicionalno sadila u hladu drveća. Sada se uglavnom uzgaja na velikim plantažama izloženima suncu, što zahtijeva intenzivniju upotrebu vode, gnojiva i pesticida. Krčenje šuma za stvaranje prostora za plantaže čaja i kafe je još jedan faktor.
Zbog kafe i čaja nestaju šume
„Veliki dio nekadašnjih šumskih površina u zemljama globalnog juga sada služi za proizvodnju komercijalnih usjeva, poput kafe i crnog i zelenog čaja, te za njihov izvoz u zemlje globalnog sjevera, poput Njemačke“, kaže Lena Partzsch, profesorica komparativne politike s fokusom na okolinu, klimu i globalne lance opskrbe na Slobodnom univerzitetu u Berlinu.
Proizvodnja čaja potiče krčenje šuma u zemljama poput Šri Lanke i Indije. Ali, povezanost kafe s gubitkom šuma posebno je dobro dokumentirana. Prema izvještaju Coffee Barometer iz 2023. godine, svake godine nestaje oko 130.000 hektara šume kako bi se stvorio prostor za plantaže. Studija sa Univerziteta Wageningen u Nizozemskoj procjenjuje da je pet posto posječenih šuma povezano s tržištem kafe.
Proizvodi, naravno, moraju biti i prerađeni za konzumaciju. Ekološki uticaj ovdje zavisi od vrste energije koja se koristi – fosilna goriva ili obnovljivi izvori. Zatim slijedi transport. Dok procjene za čaj i kafu variraju, odlučujući faktor je koristi li se morski ili zračni prevoz. Studija UCL-a iz 2021. godine otkrila je da transport brodovima značajno smanjuje emisiju plinova.
No i pakiranje ostavlja trag na okolišu, ovisno o tome radi li se o plastici, papiru iz održivih izvora ili materijalima koji se mogu reciklirati. Stockwell napominje da je i otpad od kafe veliki izazov: „Koliko često skuhamo cijelu šoljicu kafe, a popijemo samo pola? Vidjela sam podatke iz prošlosti koji kažu da se obično trećina kafe baca.”
Dakle što je bolje: čaj ili kafa?
Ovo pitanje je složeno. Ali istraživači koji proučavaju ekološki otisak šoljice čaja u poređenju sa šoljicom kafe – bez šećera i mlijeka – kažu da čaj odnosi pobjedu, jednostavno zato što koristimo manje proizvoda po šoljici. Vrećica čaja sadrži oko dva grama listića, dok šoljica kafe koristi oko sedam grama zrna.
Ako kafu pijemo s mlijekom, onda je ekološki otisak šoljice kafe još lošiji. „Kada pijete kafu i čaj, zapravo je najvažnija odluka koje mlijeko stavljate u njih“, kaže Mark Maslin, profesor na UCL-u i ljubitelj kafe. On kaže rješenje moglo biti korištenje biljnog mlijeka ili konzumiranje kafe ili čaja bez mlijeka.
Šta možemo učiniti da smanjimo ekološki negativni uticaj čaja i kafe?
„Zagrijavanje samo onoliko vode koliko vam je potrebno vrlo je važno“, kaže Stockwell. „Uvijek napunim čajnik više nego što bi trebalo. I naravno, tada koristim dodatnu struju da zagrijem više vode nego što ću koristiti.”
Preduzeća, farmeri i vlade takođe igraju ulogu. Studija UCL-a o kafi iz 2021. godine pokazala je da korištenje manje gnojiva, učinkovitije upravljanje vodom i energijom te izvoz zrna brodom umjesto avionom mogu smanjiti emisije ugljičnog dioksida za oko 77 posto. Kompanije mogu koristiti ekološki prihvatljivija pakovanja i obnovljive izvore energije gdje god je to moguće.
Evropska unija prošle je godine donijela zakon koji od firmi zahtijeva da dokažu da proizvodi poput kafe i kakaa ne dolaze s plantaža radi kojih su iskrčene šume. To je važno jer se predviđa da će se potrošnja kafe udvostručiti u narednih 25 godina.
Istovremeno, Zemlja se zagrijava, a površina područja koje je pogodno za uzgoj kafe će se prepoloviti.
Pjesma mladog repera zgrozila region: Zbog spornih stihova pljušte osude i pozivi na prijavljivanje
Vesna Zmijanac priredila nezaboravno veče pred prepunom banjalučkom tvrđavom VIDEO
