Srđan Šuput: Bankarski sektor Srpske stabilan, posebno nas raduje snažan rast depozita građana VIDEO

“Po pitanju bankarskog sektora iza nas je veoma izazovna i teška godina. Prije svega to je izazvano spoljnim udarima i pritiscima koje smo imali, ali ono što pokazuju podaci i ono što smo mi radili, mislim da smo i više nego uspješno odoljeli svemu tome i da smo napravili uspješan iskorak”, poručio je u intervjuu za Banjaluka.net direktor Agencije za bankarstvo Srđan Šuput koji se osvrnuo i na druge teme koje se tiče ovog sektora i očekivanja za 2025. godinu.

On je naglasio da je sektor bankarstva u Republici Srpskoj za sada je stabilan, te da je u segmentu depozita zabilježen veliki rast depozita građana koji i dalje vjeruju bankarskom sektoru Republike Srpske.

RAZGOVARALA: Marijana Bogdanović

Kako biste ocijenili trenutno stanje u bankarskom sektoru Republike Srpske?

ŠUPUT: Pošto smo već u februaru 2025.  možemo nezvanično govoriti pokazatelje kretanja sektora za prethodnu 2024. jer još uvijek izvještaji stižu, ali otprilike znamo trendove. Sektor je izuzetno stabilan, mnogo bolji nego što je to bilo 2023. godine. Mi imamo rast bilansne aktive, ona je sada već preko 11, 2 milijarde maraka, imamo snažan rast depozita, kako građana tako i privrede. Imamo i rast kreditnog porfolija banaka, prije svega u mala i srednja preduzeća, to smo uvijek govorili u našim izvještajima što smatramo da je jako dobro. Ono što nas posebno raduje u segmentu depozita jeste da imamo zaista jedan veliki rast depozita građana koji i dalje vjeruju bankarskom sektoru Republike Srpske. Mislim da je to jako dobro zato što se vjeruje institucijama, prije svega i Agenciji za bankarstvo, odnosno Vladi Republike Srpske i nas kao regulatora, i ekonomija Republike Srpske radi u tom segmentu. Profitabilnost je isto tako porasla. U prošloj godini, uz izazove koje smo imali sa kamatnim stopama koje su rasle zbog Euribora, a i evo prošle godine i Euribor je počeo da pada dvije godine nakon otvaranja sukoba u Ukrajini. Mogu da kažem da je veoma izazovna, teška godina iza nas po pitanju bankarskog sektora. Prije svega izazvana spoljnim udarima i pritiscima koje smo imali, ali ono što pokazuju podaci i ono što smo mi radili, mislim da smo i više nego uspješno odoljeli svemu tome i da smo napravili uspješan iskorak.

Predsjednik Republike Srpske poručio je bankama da će ih zatvoriti ako u roku od tri mjeseca ne vrate 750 miliona KM depozita koje su, kako navodi, iznijele iz BiH. Takođe, traži povrat dodatnih 150 miliona KM koje su banke investirale u obveznice matičnih država. O čemu se tačno radi i kako to komentarišete?

ŠUPUT: Ja ću kao i uvijek unazad koliko sam ja na ovoj poziciji reći da nije primjereno da bilo ko komentariše izjave koje daje naš predsjednik Republike Srpske, tako da ni Agencija, ni ja lično nismo željeli da ulazimo u to. To su stvari koje on kao dugogodišnji političar i čovjek koji najbolje poznaje prilike cijeni. Ja mogu reći na šta se to odnosilo. Bilansna aktiva banaka sa sjedištem u Republici Srpskoj, imamo ih osam, je preko 11, 2 milijarde. Od toga blizu osam milijardi su depoziti. Ono što je jako važno, što niko na pravi način nije prenio, jeste da upravo od ovih osam milijardi depozita, 97 odsto tih depozita su prikupljeni ovdje u Republici Srpskoj. To su depoziti građana i privrede i sasvim je logično da se ti depoziti, ako se prikupe ovdje, da se ovdje drže ovdje i da se ulažu kroz kreditnu politiku banaka.

Mi smo već u septembru prošle godine donijeli dvije važne mjere, upravo da se taj novac koji se nalazi oročen u ino bankama u inostranstvu vrati u Republiku Srpsku. Isto tako donijeli smo i jednu mjeru gdje smo vidjeli da pojedine banke višak likvidnih sredstava ulažu u hartiju od vrijednosti zemalja Evropske unije, odnosno Centralnih banaka Evropske unije. To je praksa svih banaka u okruženju, međutim mi smo se vodili logikom da isto tako banke mogu da kupuju hartije od vrijednosti ili da ulažu u kredite u Republici Srpskoj. Ta mjera i ta odluka je bila donešena prošle godine i ona je već rezultovala da značajan dio tih sredstava banke upravo vrate u Republiku Srpsku. Tako da ja ne vidim to ni kao prijetnju, ni kao neku vrstu zastrašivanja, to je jedna stvar koju rade sve zemlje, sve ekonomije koje žele da novac ako je prikupljen ovdje, da se taj novac uposli tamo gdje je skupljen. To je onako kako ja vidim. Opet, taj iznos izrečen, možete da vidite u odnosu na osam milijardi depozita on je nešto ispod 10 posto, ali svakako je mnogo bolje da se novac oplodi u zemlji u kojoj je prikupljen, nego vani. S druge strane, moram da pojasnim radi čitalaca za vaš portal, banke rade ino platni promet, banke moraju da imaju dio sredstava vani, da izvržavaju obaveze za svoje klijente. Klijenti su sva pravna i fizička lica, tako da banke moraju da imaju određen dio sredstava vani u drugim valutama. To je najčešće u evru, i ono što postoji kao naša podzakonska regulativa, da bi banka ispoštovala određene parametre koje mi kao regulatori zahtjevamo, moraju dio novca imati vani.

Ono što je aktuelno posljednjih godina svakako su američke sankcije građanima i privrednim subjektima u Republici Srpskoj, zbog čega su im ugašeni računi u određenim bankama. Koje je rješenje u takvim slučajevima? Na koji način sada ovi subjekti vrše transakcije, zadužuju se u pogledu kredita, primaju platu i slično?

ŠUPUT: Pokušali smo da objasnimo da je OFAK koji uvodi sankcije od strane američke administracije promijenio pravila prema Zapadnom Balkanu. Nama su te informacije i nova pravila došla prošle godine u martu. Banke su dovedene u poziciju da ne ugrožavajući svoje poslovanje, da ne bi izgubili unutrašnji platni promet SWIFT moraju da primjenjuju ta izmijenjena pravila OFAK – a, koje dovode, kao što ste i rekli, do gašenja računa, kako pravnim tako i fizičkim licima. Mi smo vrlo intenzivno radili na svakom prigovoru klijenta, bilo da je banka ispoštovala zakonske i podzakonske akte vezano za takve račune, da li je obavila komunikaciju sa klijentom, da li je na pravi način izvršila identifikaciju svih rizika itd. Mi smo pojedine banke kažnjavali, mi i dan danas radimo kontrole vrlo intenzivno. U Narodnoj skupštini Republike Srpske su usvojene izmjene i dopune Zakona o bankama, u formi nacrta. Kada dođe forma prijedloga, ukoliko se daju veća ovlaštenja ili se promijeni zakonska regulativa po tom pitanju onda će Agencija moći da djeluje. Ono što ja mislim jesta da smo kod fizičkih lica uspjeli i u razgovoru sa bankama da taj rok ne bude kratak, dok kod pravnih lica, nažalost, imamo Zakon o obligacionim odnosima koji je vrlo jasan, u Zakonu o bankama nemamo decidno naveden taj dio tako da je kod nas u praksi da sa bankama razgovaramo i da vidimo na koji način se takvim klijentima može izaći u susret. Ono što je nama najgora stvar jeste da se gase radna mjesta, gase se firme. Mi smo kao Agencija za bankarstvo u septembru prošle godine donijeli dvije odluke, za sve firme i sva fizička lica koja su pogođena ekonomskom krizom o moratorijumu kreditnih obaveza na godinu dana. Odgovorno tvrdim da, sve ono što je bilo u našoj moći i što smo mi imali kao alat kroz zakon i podzakonska akta da smo iskoristili.

Kakva su očekivanja u pogledu kretanja kamatnih stopa za kredite, depozite?

ŠUPUT: Kamatne stope su, nažalost, u prethodne dvije i po godine od otvaranja sukoba u Ukrajini počele da “divljaju”. One su otišle iz negativnih kamatnih stopa gore. Mi smo odmah reagovali, prije dvije godine i donijeli smo odluku o ograničavanju kamatnih stopa na kredite koji su vezani Euriborom gdje smo sa bankama rekli ok, ako vi smatrate da trebate da pratite rast Euribora vi ćete onda morati izdvajati više iz vaše dobiti, i samim tim ne možete teret krize da svalite na klijenta. Ono što smo vidjeli kroz ove dvije godine kroz našu odluku, naša odluka je uspjela. Rast kamatnih stopa koje su vezane za Euribor nije išao preko 1, 2 posto. U Evropi su kamate rasle i preko 4 posto. Druga stvar koja je bila jako dobra i stimulativna od strane banaka, mi smo ih tu podržali, jeste da sve kredite koji su vezani sa Euriborom prebace na fiksnu kamatnu stopu. Sada imamo trend pada kamatnih stopa, Euribor je na nekih 2, 5 posto i mi cijenimo da ćemo u ovoj godini biti ispod 2 posto, ispod neke projektovane inflacije koja je u Evropskoj uniji. Lično mislim da će u ovoj godini doći do blagog pada kamatnih stopa na kredite. Govorim blagog zato što su uprkos rastu kamatnih stopa na kredita morale rasti kamatne stope na depozite. Samim tim građani unazad dvije godine mnogo više dobijaju na depozite nego što je to bio slučaj prije dvije godine. Da bi sad smanjili kamatne stope na kredite, morate smanjiti kamatne stope na depozite. To ne može ići preko noći, tako da će ova godina biti godina usklađivanja. Tek 2026. godine možemo očekivati kamatne stope na onom nivou kao što je to bilo prije krize sa Ukrajinom.

Početkom prošle godine Republika Srpska je, prva u BiH, donijela Zakon o elektronskom novcu. Poručili ste da je to novi način života i plaćanja u Srpskoj. Kakvu su rezultati na tom polju i koliko su građani Republike Srpske zainteresovani za takav vid plaćanja? Može li se očekivati da u budućnosti potpuno potisne tradicionalne načine plaćanja?

ŠUPUT: Ja sam vrlo sretan što smo mi prvi u BiH, kao entitet, donijeli Zakon o elektronskom novcu. Bilo je na početku neke vrste skepticizma. Najvažnija stvar je da, ako neki zakon donesete, da on ne ostane mrtvo slovo na papiru nego daa zaživi. Ja sam od samog starta bio ubijeđen da će on zaživjeti i ono što ja mogu reći jeste da sam srećan jer je on zaživio u punom kapacitetu. Zakon o elektronskom novcu na mala vrata otvara i digitalizaciju i platni promet, za savremeno bankarstvo. Zakon o elektronskom novcu je stupio na snagu prošle godine, mi smo uradili sva podzakonska akta i mogu da kažem da smo sretni da smo izdali prvu licencu jednom društvu za izdavanje elektronskog novca dok u proceduri imamo još dva zahtjeva i zainteresovanost jednog pravnog lica. Sretan sam jer je ovaj Zakon zaživio. On je pionir u određenim stvarima koje nama dolaze u budućnosti, prije svega mislim na otvaranje platnog prometa i za druge učesnike, ne samo za banke s jedne strane, s druge strane omogućiće mnogo lakši transfer novca u zemlji i van zemlje. To je po meni jedan moderan i važan zakon za nas i on je preteča za neke nove stvari kojeće biti u 2025. godini.

Koja je tvoja reakcija?

0% Srećno

0% Ravnodušno

0% Zabavno

0% Smiješno

0% Bijesno

0% Tužno